Jučer je u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu otvoren Treći Promo kup, dvodnevni košarkaški turnir za seniore. Takmičenje je službeno otvorio sekretar Sportskog saveza općine Donji Vakuf Sead Cerić. Prilikom ceremonije otvaranja čelnici kluba zahvalili su se na prigodan način načelniku Donjeg Vakufa Husi Sušiću, na dugogodišnjoj podršci KK “Promo” Donji Vakuf.
U prvoj polufinalnoj utakmici ekipa KK Mladost iz Mrkonjić Grada savladala je KK Novi Pazar rezultatom 105:92.
Drugi polufinalni susret igrali je ekipa organizatora, KK Promo Donji Vakuf, protiv KK Posušje, a plasman u polufinale ostvarila je ekipa PROMA, koja je slavila rezultatom 83:70
Takmičenje se završava danas. Utakmica za treće mjesto između KK Novi Pazar – KK Posušje je na programu u 16:00, a finalna utakmica, Promo – Mladost Mrkonjic grad se igra u 18:00 sati.
Rano u subotu, izraelski borbeni avioni izveli su snažan val zračnih napada na južna predgrađa Bejruta, koja su pod kontrolom Hezbollaha.
Ovi napadi dolaze nakon velikog udara na komandni centar Hezbollaha, za koji se vjeruje da je bio usmjeren na lidera ovog pokreta Hasana Nasrallaha. Prema izjavama očevidaca, u zoru je odjeknulo preko 20 eksplozija u glavnom gradu Libana, što je dovelo do masovnog egzodusa stanovništva.
Stanovnici južnih predgrađa, poput Dahiye, primorani su napustiti svoje domove nakon što je izraelska vojska izdala naređenje za evakuaciju. Na hiljade Libanaca preplavilo je trgove, parkove i obalna područja u centru Bejruta, tražeći utočište od novih napada. Među njima je bio i Sari, muškarac u ranim tridesetim godinama, koji je, dok je napuštao svoj dom, izjavio: “Oni žele uništiti Dahiye, žele uništiti sve nas.”
Izraelske snage izvijestile su da je iz Libana ispaljeno desetak projektila, od kojih su neki presretnuti, ali nisu precizirali tačne vrste projektila. Ovo je najnovija eskalacija sukoba koji traje već skoro godinu dana, a koji je kulminirao u petak najvećim napadom izraelske vojske na Bejrut u posljednjih 17 godina. Sukob između Hezbollaha i Izraela obilježen je svakodnevnim razmjenama raketne vatre, a strahuje se da bi najnovija eskalacija mogla izmaknuti kontroli i uvući Iran, glavnog saveznika Hezbollaha, ali i Sjedinjene Američke Države.Još uvijek nema potvrde o sudbini Hasana Nasrallaha nakon teških napada u petak. Izvori bliski Hezbollahu tvrde da je on živ, dok iranska novinska agencija Tasnim također izvještava da je Nasrallah na sigurnom. Međutim, nije uspostavljen nikakav direktan kontakt s njim. Izraelske snage su u subotu saopćile da su likvidirale komandanta raketne jedinice Hezbollaha, Muhameda Alija Ismaila, kao i njegovog zamjenika Huseina Ahmeda Ismaila, u okviru ciljanih napada na visoke vojne dužnosnike ove grupe.
Zdravstvene vlasti Libana potvrdile su da je u prvom napadu u petak poginulo šest osoba, dok je 91 osoba ranjena. Ovaj napad, četvrti po redu na južna predgrađa Bejruta u proteklih sedam dana, predstavlja najsnažniji napad od rata između Izraela i Hezbollaha 2006. godine. Procjenjuje se da će broj žrtava dodatno rasti, s obzirom na nove napade koji su uslijedili kasnije tokom noći.
Hezbollah je u međuvremenu odgovorio ispaljivanjem stotina raketa i projektila na izraelske ciljeve, uključujući i Tel Aviv. Grupa je u petak ispalila rakete na grad Safed na sjeveru Izraela, gdje je jedna osoba zadobila lakše povrede. Izraelski protivzračni sistem do sada je uspješno neutralisao većinu prijetnji, držeći broj žrtava na izraelskoj strani minimalnim.
Kako sukobi eskaliraju, strah od širenja sukoba na regionalni nivo raste. Iran je optužio Izrael da je koristio američke “bunker buster” bombe u napadu u petak, dok je američki ministar odbrane, Lloyd Austin, izjavio da Washington nije bio obaviješten o tom napadu unaprijed. U međuvremenu, američki predsjednik Joe Biden je redovno informisan o razvoju situacije.Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Francuska i Sjedinjene Države zatražile su 21-dnevno primirje kako bi se izbjegla dalja eskalacija. Francuski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Nikola de Rivijere, izjavio je: “Ovo se mora odmah zaustaviti.” Američki državni sekretar, Antony Blinken, ponovio je potrebu za diplomatskim rješenjem, izjavivši: “Vjerujemo da je put naprijed kroz diplomatiju, a ne kroz sukob.”
Sukob između Hezbollaha i Izraela intenzivirao se nakon što je Hezbollah, neposredno nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine, ispalio seriju raketa na izraelske ciljeve. Sada je broj raseljenih u Libanu premašio 200.000, dok su u Izraelu vlasti evakuirale oko 70.000 ljudi iz ugroženih područja na sjeveru zemlje.
Jače naoblačenje sa zapada, koje će donijeti kišu i pljuskove širom zemlje, će prvo u jutarnjim satima zahvatiti područje Krajine, a tokom dana će se ostupno pomjerati prema istoku i jugu. Jače padavine se očekuju na zapadu, sjeveru, sjeverozapadu i središnjim područjima Bosne. Moguća je i slaba grmljavina.
Vjetar slab do umjerene jačine većinom južnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je sjevernog smjera. U večernjim satima u cijeloj zemlji vjetar mijenja smjer na sjever.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 20. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25, u sunčanijim područjima do 28.
Na većini puteva u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom kolovozu i uz dobru vidljivost. S obzirom da meteorolozi najavljuju padavine, savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Na mjestima gdje se izvode radovi saobraća se usporeno, a vožnja na ovim mjestima zahtijeva povećanu pažnju i poštivanje privremeno postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na zamjeni prelaznih naprava na vijaduktu Reljevo, na dionici autoceste Sarajevo sjever-Butila, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka, a brzina ograničena na 60 km/h.
Na magistralnom putu Matuzići-Doboj zbog aktuelnih radova saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila. S obzirom da se radi o izrazito frekventnoj dionici, na mjestu radova tokom dana formiraju se duže kolone vozila u oba smjera.
Sanacioni radovi aktuelni su i na magistralnim putevima: Bosanska Krupa-Bosanska Otoka, Kaonik-Gromiljak, Livno-Kamensko (Podgradina), Gračanica-Doboj, Kladanj-Živinice, Prozor/Rama-Jablanica, Foča-Ustikolina, Tarčin-Konjic i Međeđa-Višegrad.
Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
U prelijepom ambijentu na platou ispod Sahat-kule održana je premijera dokumentarnog filma o ratnim pjesmama 370/770. Slavne brdske brigade “Pjesmom do slobode”.
Veliki broj naših sugrađana imao je premijernu priliku da pogleda film rađen u produkciji JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf povodom Dana općine Donji Vakuf.
Pjesme koje su obrađene u ovom dokumentarnom filmu stvarali su umjetnici i muzičari u teškim uslovima, a one su davale našim borcima snagu u teškim vremenima. Kadrovi koji su kod mnogih izmamili osmijeh, ali i pokoju suzu ispraćeni su aplauzom i ovacijama na samom kraju projekcije.
Mahir Sijamija rođen je u Bugojnu 1992. godine. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Donjem Vakufu, a školovanje nastavio u Sarajevu na Fakultetu političkih nauka. Magistrirao je političke nauke na Univerzitetu u Sarajevo (2018). Po struci je politolog, a trenutno se bavi novinarstvom Prethodno je radio kao vanjski saradnik za Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i UNICEF BiH. Također je bio angažiran na različitim istraživačkim projektima od kojih se izdvajaju istraživanja za International Republican Institute, Humanity in action, RRPP, UN, CREDI, Media Centar i Albany Associates.
Polja njegovog istraživanja su mediji i politika, ljudksa prava, politička i građanska participacija mladih, euroatlanske integracije, izgradnja mira, kvaliteta obrazovanja, inovativne metode razvoja politika i učenja o politici, te medijska i informacijska pismenost. Sudionik je velikog broja međunarodnih i domaćih konferencija, objavio je nekoliko naučnih i stručnih radova iz oblasti političkih nauka. Član je UNESCO-ve savjetodavne grupe za MIL u BiH, Senior Fellow Humanity in Action BiH, te član i bivši stipendista Udruženja Obrazovanje gradi BiH. Govori Engleski jezik.
Njegov autorski rad po nazivom “Zemlja obećanja” donosi priče običnih ljudi iz Bosne i Hercegovine, čiji životi su isprepleteni s neostvarenim obećanjima vlasti. U zemlji u kojoj se izbori održavaju svake dvije godine, građani se suočavaju s istim problemima dok obećanja dolaze i prolaze. Kroz pet priča, film istražuje teme ruralnog života, urbane infrastrukture, ekološke svijesti i očuvanja kulturne baštine.
Ekipa iz Donjeg Vakufa kroz Društvo za kulturno historijsku baštinu DV, želi da promjeni izgled svog grada. Priča dodaje dimenziju važnosti očuvanja historijskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Oni se bore protiv zanemarivanja kulturnih spomenika, naglašavajući kako se kulturno naslijeđe može iskoristiti kao resurs za razvoj turizma i lokalnih zajednica. Uprkos obećanjima, mnogi spomenici ostaju nezaštićeni i u lošem stanju, što je posljedica nedostatka dugoročnih planova i ulaganja.
Svih pet priča povezuje tema neostvarenih obećanja. Bez obzira na to jesu li u pitanju ruralni ili urbani problemi, građani se i dalje suočavaju s istim izazovima. Film “Zemlja obećanja” pokazuje kako politika u Bosni i Hercegovini nije usmjerena na stvarne potrebe ljudi, ali istovremeno ističe nadu i snagu običnih građana da, uprkos svemu, traže promjene i bore se za bolju budućnost.
“Zemlja obećanja” je svjedočanstvo upornosti, ali i kritika sistema koji godinama zanemaruje stvarne potrebe svojih građana.
Sead Šašivarević govori o svom projektu “Obećana zemlja” u ruralnom području Blagaja, gdje nastoji pokazati mladima da je moguće živjeti na selu u skladu s prirodom i ostvarivati pristojan prihod. On poziva mlade da ostanu u zemlji i iskoriste potencijale svog doma, umjesto da odlaze u inostranstvo. Međutim, život na selu nosi brojne izazove, poput nedostatka infrastrukture za odvoz smeća. Sead vjeruje da se zajedničkim radom mogu ostvariti bolje uslove za život u ruralnim krajevima, ali napominje da je potrebna podrška države kako bi se ti problemi sistemski rješavali.
Sifet Zukić, penzioner iz sela kod Zenice, predstavlja realnost malih sela u Bosni i Hercegovini koja su ostavljena bez osnovnih uslova za život. Loši putevi, nedostatak kanalizacije i zdravstvene zaštite, samo su neki od problema s kojima se suočava. Iako vlasti obećavaju razvoj infrastrukture, sela i dalje izumiru, a mlađe generacije odlaze. Sifetova priča odražava frustraciju mnogih ljudi koji su godinama prepušteni sami sebi, dok obećanja dolaze i odlaze.
Dragan Kabić, aktivista iz Banje Luke, govori o lošem stanju biciklističke infrastrukture u gradu. Iako su neke biciklističke staze izgrađene, one su loše projektovane i često prekinute na ključnim tačkama. Dragan ističe da su trenutna rješenja samo privremena i neefikasna, te poziva na dugoročnu urbanističku strategiju koja bi unaprijedila gradsku infrastrukturu, smanjila upotrebu automobila i omogućila sigurnije kretanje biciklista.
Dunja Krvavac, arhitektica iz Sarajeva, fokusira se na izazove pješaka u glavnom gradu. Dunja svakodnevno ide pješke na posao i zagovara smanjenje upotrebe automobila u urbanim sredinama. Iako vjeruje u održivo kretanje i urbani razvoj, susreće se s neorganizovanim pješačkim zonama i problematičnom infrastrukturom. Pješačke staze su često prekinute, a stubovi javne rasvjete postavljeni na sredini trotoara. Ona kritikuje tačkaste intervencije vlasti koje nemaju dugoročnu strategiju, i naglašava potrebu za urbanističkim planom koji će integrisati održiva rješenja za pješake, bicikliste i vozače.
Da li je zakon o zabrani pušenja u Federaciji Bosne i Hercegovine na čekanju? Šta znači doneseni pravilnik i daje li odriješene ruke inspektorima da nadziru i kontrolišu primjenu zakona – pojasnio je Vedran Marčinko iz Federalnog ministarstva zdravlja koji je inače pomoćnik ministra za pravne poslove i EU integracije.
Marčinko je, između ostalog, poručio za N1 da se razlikuje taj od zakona u Hrvatskoj koji zabranjuje i korištenje elektronskih cigareta, vipeova pa čak i snusa koji se prodaje u kutiji, a kojeg koriste osobe umjesto pravih cigareta kako bi nadomjestile potrebnu količinu nikotina.
“Zbog tog lobija u vezi s električnim cigaretama kasni se sada i sa novim direktivama u Evropskoj uniji koje bi definisale šta je to duhanski i novi duhanski proizvod. Neke su zemlje definisale da je to duhanski i nikotinski proizvod jer dosta njih daje samo tu dozu nikotina koja je potrebna da se zadovolji ta ovisnost. Jer svi ti konzumenti novih duhanskih proizvoda će kasnije početi konzumirati i klasičnu cigaretu. Samo je to sve jako cool i pristupačno za mlade tako da je to dobro osmišljen marketing”, dodao je Marčinko.
Interesovalo nas je da li je dovoljno jak lobi za nargila barove kojih, prema dostupnim informacijama, ima oko 1.500 na području Federacije BiH.
“Nargila barovi se tretiraju kao i cigarete, ne mogu se konzumirati u javnim zatvorenim prostorima već napolju u baštama. Ne može nigdje biti specijaliziran nargila bar jer on kao takvi ne postoje u zakonima. Tako da imamo ugostiteljske objekte koji drže hranu i piće. U slučaju kada objekat nema hranu, ali služi piće i kafu, onda se može do 50 kvadrata vlasnik opredijeliti da li je pušački objekat i mora 10 posto svog kapaciteta za tu zonu odrediti”, poručio je Marčinko.
Inače to opredijeljenje se odnosi na objekte koji su manjeg kapaciteta i u kojima se ne može napraviti izolirani prostor za pušače jer nemaju tu mogućnost. Obratno vrijedi za veće objekte koji su obavezni u svom prostoru imati odvojeni, posebno prilagođeni prostor za one koji konzumiraju cigarete.
Dakle, Marčinko je poručio da inspekcije čekaju 6. decembar kada će konkretno i početi djelovati, a kazne će se kretati od 100 KM za pušače i do 5.000 KM za objekte. Inače, inspekcija je i sada na teren, ali djeluje preventivno u smislu upozorenja.
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
Puhat će slab do umjeren vjetar, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu i sjeveru zemlje do 30 °C.
U Sarajevu će biti sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura zraka oko 13, a dnevna oko 26 °C.
