Blog

Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal “Zlatni” rudnik u Varešu investitorima, ali i BiH u narednom periodu, mogao bi donijeti i veća sredstva nego što su ranije procjene pokazivale.

Naime, iako je prvobitnim istraživanjem ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, dodatna otkrića su pokazala značajne količine srebra, zlata i bakra. Iako bi mnogi pomislili da je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, jedan drugi metal mogao bi postati broj jedan po potražnji.

Ključna sirovina

Sve veći naglasak na prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do rasta potražnje za bakrom u svijetu. Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju ekonomije. Očigledno je da elektrifikacija ekonomije, ključni korak ka održivijem energetskom sistemu, zahtijeva značajnu količinu bakra, piše Večernji list BiH.

Ako se proizvodnja energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom ekonomije, a za nju je nužan “crveni metal”.

Joachim Berlebach iz kompanije Earth Resource Investments iz Ciriha, u razgovoru za DW, nedavno je izjavio kako je bakar, na osnovu svojih fizičkih osobina, prije svega svoje električne vodljivosti, najvažnija sirovina za energetski preokret.

-Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebalo bi nam u naredna tri decenije otprilike jednaka količina bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj historiji, smatra Berlebach.

Svoju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom imaju i električni automobili. Naime, električni automobil više klase može sadržati oko 78 kilograma bakra u poređenju sa oko 22 kilograma u ekvivalentnom modelu vozila koje pokreće benzin, prema podacima globalne baze podataka i analitike vezane za energetsku tranziciju Wood Mackenzie.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine zahtijeva znatna ulaganja u nove rudnike, ali su se investicije posljednjih godina smanjivale.

Nastavlja se akcija zaključanih cijena u Federaciji BiH. Poslodavci u saradnji sa Federalnim ministarstvom trgovine predložili su snižavanje i zaključavanje cijena za 56 prehrambenih i higijenskih proizvoda. Mjera je to koja treba da doprinese kvaliteti života građana. O kojim proizvodima se radi i koliko je do sada ova mjera bila efektivna na građane?

Četvrti krug zaključanih cijena počeo je 1. oktobra i trajaće do kraja godine. Dok su neki od proizvoda sniženi tek za nekoliko feninga, izdvajamo jaja čija je redovna cijena bila 9,45 za 30 komada, a sadašnja zaključana 7,95 maraka, dječije pelene 66 komada sa 31,45 na 21,85, kilogram brašna bez glutena sa 9,95 na 7,85, hljeb bez glutena sa 5,90 na 3,95. Naizgled povoljno, no opet se ne može uštedjeti, smatraju anketirani građani.

Akcija zaključavanja cijena građanima bi trebala donijeti uštedu od oko 50 maraka po jednom krugu potrošnje, poručuju iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

MARIO NENADIĆ, Udruga poslodavaca FBiH

“Smatramo da je lista od 56 prehrambenih i higijenskih proizvoda u 4. krugu adekvatan odgovor za težak položaj našeg stanovništva, za tešku socijalnu i materijalnu situaciju. Rukovodili smo se posebno okolnošću da je prvi krug dao dobre rezultate i da smo od samih potrošača dobivali poruke i prijedloge za proširenja.”

Zaključane cijene su dobra volja, ali ne i obaveza trgovaca, i potrošači to ne mogu prihvatiti kao trajno rješenje, jer nije dovoljno, kažu u Udruženju potrošača. Potrošačku politiku kreiraju institucije.

MARIN BAGO, Udruga za zaštitu potrošača “Futura”

“Bojim se da je to lagano izostalo, ozbiljnija rješenja, od poreske reforme, o inicijativama prema svim lokalnim zajednicama, kantonima, itd, da lokalne zajednice utječu na smanjenje pojedinačnih iznosa iz potrošačke košare.”

No, trajnijoj stabilizaciji cijena u skorije vrijeme se ne treba nadati.

ŽELJKO ŠAIN, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e

“Na dugi ili srednji rok do stabilizacije cijena ne može doći zbog svih nemira koji postoje kako u BiH tako u regiji, odnosno globalno u svijetu. Međusobni trgovinski lanci koji su povezani jednostavno uvjetuju otežano snabdijevanje svim robama i uslugama i to je glavni faktor destabilizacije cijena.”

Projekat “Zaključavamo cijene” počeo je 15. decembra prošle godine, i pokrenut je dogovorom između Udruženja poslodavaca, Federalnog ministarstva trgovine i trgovaca. U projektu učestvuje više od 30 trgovačkih subjekata koji imaju više od 1.500 trgovačkih radnji u Federaciji BiH. Na kraju godine vršit će se procjena efekata akcije i odlučiti hoće li ona biti produžena ili unaprijeđena, poručili su poslodavci.

bhrt

Prihodi od indirektnih poreza za devet mjeseci ove godine iznosili su 8 milijardi i 493 miliona KM i veći su za 629 miliona KM ili 8 posto u odnosu na isti period 2023. godine, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U septembru 2024.godine prikupljeno je 989 miliona KM indirektnih poreza što je za 57 miliona KM više u odnosu na septembar 2023.godine. UIO BIH je u periodu januar-septembar privredi vratila 1 milijardu i 521 miliona KM.

Državnim institucijama entitetima i Distriktu Brčko raspodjeljeno je 6 milijardi i 972 miliona KM, što je za 721 milion KM više u odnosu na prihode koje su korisnici dobili za isti period 2023. godine.

Za finansiranje državnih institucija u periodu januar-septembar 2024. godine raspoređen je iznos od 762 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 3 milijarde i 815 miliona KM, Republika Srpska 2 milijarde i 137 miliona KM i Brčko distrikt 214 miliona KM.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 179,6 miliona KM, Republika Srpska 118,7 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM.

avaz