Blog

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na vanrednoj telefonskoj sjednici donio je Odluku o formiranju Tima za pripremu aplikacije za Fond solidarnosti Evropske unije, s ciljem dobijanja bespovratnih sredstava za saniranje posljedica poplava koje su prije mjesec dana pogodile dijelove naše zemlje.

Članovi ovog tima su predstavnici Kabineta predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, državnih ministarstava bezbjednoti te finansija i trezora, Direkcije za evropske integracije, Savjeta za statistiku BiH, kao i direktori entitetskih uprava civilne zaštite.

Zadatak Tima je priprema plana aktivnosti u vezi s procjenom šteta i dinamikom popunjavanja aplikacije te komunikacija s Opštom upravom Evropske komisije za regionalnu i urbanu politiku u pogledu pripreme aplikacije, uz uključivanje Direkcije za evropske integracije. Rok za izvršenje ovog zadatka je 26. 12. 2024. godine.

U skladu sa ranijim zaključkom SM BiH, ovaj tim će najmanje jednom sedmično održavati koordinacijske sastanke s predstavnicima nadležnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine, svim načelnicima i gradonačelnicima te premijerima Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje će se vršiti redovita validacija prikupljenih podataka s terena o procjeni šteta.

Iz Savjeta ministara je saopšteno da u radu Tima mogu učestvovati, po potrebi i pozivu, predstavnici drugih institucija, kao i stručnjaci koji posjeduju relevantna stručna znanja.

Fond solidarnosti Evropske unije, kao glavni instrument EU za podršku oporavku od prirodnih katastrofa, omogućava državi članici (ili državi kandidatkinji), kao znak solidarnosti, učinkovitu podršku u suočavanju s posljedicama prirodnih katastrofa velikih razmjera, kao što su poplave, šumski požari, potresi, oluje ili suše. Bosna i Hercegovina, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, ima mogućnost korištenja ovog fonda.

Ograničenje vremena boravka za vozače jedan je od ključnih ograničavajućih faktora koji u znatnoj mjeri otežavaju poslovanje firmama koje su zbog toga prisiljene trpjeti gubitke.

Uvođenje biometrijskog uzimanja podataka na granici, što nas očekuje iduće godine, kao i novi sustav ETIAS koji će tražiti dobivanje trogodišnje potvrde za putovanja, u sprezi s informacijom kako Europska unija nema u planu mijenjati pravilo koje ograničava boravak profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine u EU na 90 dana unutar 180 dana, ključni su izazovi koji čekaju poslovnu zajednicu u BiH, a napose one firme koje se u svojem poslovanju uvelike oslanjaju na vanjsku trgovinu, bilo da je riječ o izvozu proizvoda, bilo o uvozu repromaterijala, piše Večernji list BiH.

U potonjem slučaju ograničenje vremena boravka za vozače jedan je od ključnih ograničavajućih faktora koji u znatnoj mjeri otežavaju poslovanja firmama koje su zbog toga prisiljene trpjeti i gubitke u poslovanju uslijed strogih pravila o duljini boravka.

Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako iza svega stoji činjenica da ne samo u BiH već i u na prostoru zemalja članica Europske unije kronično nedostaje vozača, pa bi se onda odluka o zadržavanju pravila od 90 dana mogla tumačiti kao način zaštite tržišta Europske unije koja, unatoč ogromnoj potpori BiH, ipak, što je i razumljivo, štiti vlastito tržište vozača teretnih vozila.

No, gdje je u svemu tomu Bosna i Hercegovina? Jedna od mogućnosti koje ne bi išle u prilog razvoju domaće privrede bio bi nastavak procesa odljeva vozača iz zemlje, dok bi druga podrazumijevala otvaranje, odnosno registraciju bh. firmi u susjednim državama, a članicama Europske unije, što bi u znatnoj mjeri pojednostavilo problematiku dužine boravka vozača. No, ni jedna ni druga mogućnost ne bi išle u prilog domaćoj privredi, koja traži svoje mjesto pod suncem u budućem regionalnom, a onda i zajedničkom europskom tržištu.

 

Kao neko parcijalno rješenje nameće se i mogućnost da nadležnost za boravak dulži od 90 dana i dalje bude u državama članicama, koje mogu udovoljiti različitim potrebama i profilima kandidata putem nacionalnih viza za dugotrajan boravak ili boravišnih dozvola. Međutim, pitanje je bi li takvo rješenje bilo adekvatno s obzirom na to da će svakako biti situacija u kojima će vozači imati potrebu ostati dulje od 90 dana u schengenskom prostoru.

 

Stoga je za očekivati kako će nadležne institucije u zemlji, a napose komore, nastaviti tražiti produženje vremena boravka domaćih vozača u europskom prostoru. Vlasti bi, s druge strane, trebale ubrzati ispunjavanje reformi iz agende koju traži Plan rasta, koji kao svoj ključni cilj ima jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.

 

Predlaže se, podsjećamo, sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje cestovnog prijevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište te integracija u industrijske lance opskrbe.

 

U Službenom listu FBiH objavljen je ukaz o proglašenju Zakona o unutrašnjoj trgovini koji između ostalog uvodi i neradnu nedjelju u Federaciji.

Da bi zakon stupio na snagu čekala se objava u Službenom listu FBiH.

Dom naroda FBiH, podsjećamo, usvojio je Zakon o unutrašnjoj trgovini koji, između ostalog, donosi i neradnu nedjelju, prije osam dana.

Riječ je o potpuno novom zakonskom tekstu kojim se uređuje oblast trgovine, a koji je usklađen s brojnim aktima Evropske unije.

Ovim zakonom, između ostalog, uređuju se uvjeti i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, te oblici trgovine, kao i način formiranja i isticanja cijena.

Zakonom je definisana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta.

Zabrana rada nedjeljom ne odnosi se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijalizirane prodavnice vezane za prodaju na grobljima.

Neradna nedjelja se ne primjenjuje na dragstore čije je radno vrijeme 24 sata svaki dan.

Trgovci su nakon toga dužni uskladiti poslovanje s ovim zakonom u roku od šest mjeseci.

Stručne ekipe obilaze teren i vrše procjene nastalih šteta i daju preporuke za njihovo otklanjanje

Nastavljaju se radovi na raščišćavanju cesta i ruševina u Donjoj Jablanici, kao i na drugim poplavljenim područjima uz angažiranje mehanizacije Oružanih snaga BiH i volontera, a radi se i na zbrinjavanju stanovništva kako ove općine tako i onih s područja Konjica.

Kako se navodi u redovnom izvještaju Operativnog centra Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona, nastavljeni su radovi na raščišćavanju cestovnih komunikacija i objekata na Zlatama, Mirkama, Čeharima, Čivelju, prekojezerskim selima i na uređenju saobraćajnice za gradsku deponiju smeća na Zakonu, kao i na drugim područjima pogođenim poplavama.

Radovi se nastavljaju i na uređenju lokaliteta za postavljanje kontejnerskog naselja za smještaj porodice stradalih u poplavama.

Intenzivno se radi na osposobljavanju za saobražaj magistralne ceste M-17- 5 Jablanica-Blidinje.

Stručne ekipe obilaze teren i vrše procjene nastalih šteta i daju preporuke za njihovo otklanjanje.

Vrši se dostava hrane i lijekova stanovnicima na području općine.

Kada je u pitanju Konjic, Gradski štab Civilne zaštite još uvijek radi na zbrinjavanju ugroženog stanovništva poplavljenih područja.

Pripadnici PVP Konjic odvoze vodu u Trusinu i u Seonicu, navodi se u redovnom izvještaju.

Koliko zemlje kandidati napreduju prema ulasku u Europsku uniju? U svom godišnjem paketu proširenja Europska komisija predstavila je sveobuhvatnu procjenu napretka i trenutnog statusa svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

Europska komisija usvojila je 30. oktobra izvještaje o proširenju za 2024. godinu koji pružaju detaljnu procjenu napretka zemalja koje teže pridružiti se Europskoj uniji, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, ATA, BTA, dpa, EFE, FENA, LUSA, MIA, STA, Tanjug u okviru European Newsrooma.

Izvještaji pokrivaju napredak na putu ka Europskoj uniji za Gruziju, Moldaviju, Ukrajinu, Tursku i zemlje Zapadnog Balkana, odnosno Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Uz procjene, stoje i preporuke i smjernice o reformama koje svaki kandidat treba prioritetno provesti kako bi napredovao u pregovorima o pristupanju.

Krajem oktobra, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posjetila je zemlje Zapadnog Balkana tokom četverodnevnog putovanja, obišavši šest zemalja koje žele pristupiti u EU – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.

Von der Leyen je obećala da će proširenje EU-a biti visoko na dnevnom redu u Bruxellesu.

“Budite sigurni da će proširenje ostati glavni prioritet u mom sljedećem mandatu”, izjavila je von der Leyen na zajedničkoj konferenciji za medije s albanskim premijerom Edijem Ramom u Tirani.

Rasprave o proširenju EU-a na regiju s oko 16,6 miliona stanovnika traju već 20 godina, pri čemu je Bruxelles tokom tog razdoblja pokazivao promjenjivu podršku.

Iako trenutno nije moguće procijeniti hoće li nadolazeći predsjednik Europskog vijeća António Costa dati prioritet proširenju na Zapadni Balkan, njegova posljednja posjeta kao premijera Portugala bila je upravo regiji Zapadnog Balkana.

Costa je također izjavio da bi EU trebao “početi s pripremama već sada” za proces proširenja, kako bi osigurao “uvjete za prihvat”.

Resor za proširenje u sljedećoj Europskoj komisiji (2024.-2029.) pripast će slovenskoj kandidatkinji Marti Kos. U svojim odgovorima na pitanja europarlamentaraca uoči saslušanja ove sedmice, izjavila je da će rješavanje prepreka u procesu proširenja EU-a biti jedan od njezinih glavnih zadataka tokom petogodišnjeg mandata, ukoliko bude imenovana.

Kos je također istaknula da bi bilateralna pitanja koja uzrokuju kašnjenja trebala biti brzo riješena. Među njenim kratkoročnim ciljevima bit će napredak kandidata na EU putu, što specifično uključuje zatvaranje pristupnih pregovora s Crnom Gorom, otvaranje preostalih poglavlja s Albanijom te otvaranje prvog seta poglavlja sa Sjevernom Makedonijom, Ukrajinom i Moldavijom.

Naročito se osvrnuvši na poglavlja o vladavini prava, Kos je naglasila da proširenje mora ostati proces koji se temelji na postignućima zemalja kandidata kako bi bio vjerodostojan i održiv.

Gruzija je dobila očekivano negativan izvještaj prema kojem su se od marta 2024. dogodili zabrinjavajući događaji koji ne odražavaju vladinu deklariranu posvećenost europskom putu. Među ostalim, kritizirani su nedostaci na nedavnim parlamentarnim izborima, poput nedosljednosti u procedurama te zastrašivanja i pritisaka na birače.

Bivša sovjetska republika na južnoj granici Rusije izabrala je novi parlament 26. oktobra. Organizatori izbora pobjednikom su proglasili gruzijsku vladajuću prorusku stranku Gruzijski san. Proeuropska opozicija i predsjednica rezultat smatraju lažiranim.

“Bude li postojala politička volja gruzijskog vodstva, nudimo jasan put za ponovno uključivanje na putu prema Europskoj uniji – ukidanje zakona o stranom utjecaju”, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

U izvještaju o proširenju također je upozoreno: “Ukoliko Gruzija ne vrati trenutni smjer djelovanja koji ugrožava njen put u EU (…) Komisija neće biti u poziciji razmotriti preporuku za otvaranje pregovora s Gruzijom.”

Gruzija je postala zemlja kandidat u decembru 2023. Međutim, Bruxelles je odgodio približavanje zbog nekoliko represivnih zakona koje je vladajuća stranka donijela ove godine.

 

MOLDAVIJA | Status članstva: zemlja kandidat

Europska komisija istaknula je da revizija zakonodavstva EU-a napreduje “glatko” te da očekuje otvaranje pregovora o poglavljima “što je prije moguće u 2025. godini”.

Moldavija je 20. oktobra tankom većinom glasala za uvrštavanje proeuropskog kursa u ustav, nakon referenduma opterećenog optužbama da je Rusija pokušala manipulirati glasanjem. Prema svim prebrojanim glasovima, ustavnu promjenu podržalo je 50,46 posto birača.

Također, proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu osvojila je drugi predsjednički mandat. Građani Moldavije poslali su poruku: žele da budućnost zemlje bude u EU.

Moldavija je postala zemlja kandidat u junu 2022. Pristupni pregovori otvoreni su u junu 2024.

 

UKRAJINA | Status članstva: zemlja kandidat

Prema Europskoj komisiji, pregovori za pristup Ukrajine u EU trebali bi postati konkretniji u idućoj godini – slično kao u slučaju Moldavije. Unatoč agresorskom ratu Rusije, zemlja je nastavila svoju snažnu predanost reformama u mnogim područjima, navodi se u izvještaju.

Pod uvjetom da Ukrajina ispuni sve uvjete, “nadamo se da će i pregovori o temeljnim načelima započeti što je prije moguće 2025. godine”. To uključuje teme temeljnih prava, pravde, slobode i sigurnosti kao i finansijske kontrole.

Ukrajina je postala zemlja kandidat u junu 2022., a pristupni pregovori otvoreni su u junu 2024.

 

TURSKA | Status članstva: zemlja kandidat

Izvještaj naglašava “postepeno ponovno pokretanje” odnosa između EU-a i Turske i “konkretne korake” prema konstruktivnoj razmjeni o pitanjima od zajedničkog interesa.

Međutim, Komisija primjećuje da Turska, s kojom su pregovori o pristupanju zamrznuti od 2018., nije preokrenula negativan trend kontinuiranog pogoršanja demokratskih standarda uočen posljednjih godina.

Turska je postala zemlja kandidat u decembru 1999. Pregovori o pristupanju otvoreni su u oktobru 2005.

 

ALBANIJA | Status članstva: zemlja kandidat

Europska komisija smatrala je “ključnim” intenziviranje reformi. Albanija je 15. oktobra otvorila prvo poglavlje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Albanski premijer Edi Rama ovaj je trenutak ocijenio historijskim.

“Otvaranje poglavlja veliko je postignuće i označava historijsku prekretnicu… Svaki uspjeh koji je Albanija postigla u procesu EU treba posmatrati kao korak za cijelu regiju. Za Albaniju nema druge budućnosti”, rekao je Rama.

Prvo poglavlje uključuje nekoliko bitnih područja kao što su pravosuđe, funkcioniranje demokratskih institucija, javna nabava i reforma javne uprave. Napredak u ovoj skupini odredit će ukupni tempo pregovora. Albanija je nekoliko godina čekala na otvaranje pregovora o članstvu.

Albanija je postala zemlja kandidat u junu 2014. Pristupni pregovori otvoreni su u julu 2022. U posljednjem izvještaju Europska komisija postavila je cilj zatvoriti pristupne pregovore s tom zemljom do kraja 2027.

 

BOSNA I HERCEGOVINA | Status članstva: zemlja kandidat

Prema najnovijem izvještaju o proširenju, došlo je do stagnacije u procesu reformi u Bosni i Hercegovini (BiH) od marta ove godine, iako su vlasti u BiH prethodno ”poduzele konkretne reforme”. Pozitivni pomaci su ”ometeni” zbog ”događanja u Republici Srpskoj”, uz ”nastavak secesionističke retorike”.

Vlasti u zemlji pokazale su spremnost za postizanje dogovora i ubrzanje procesa reformi do kraja godine.

Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u decembru 2023., a pristupni pregovori su otvoreni u martu 2024.

 

KOSOVO | Status članstva: potencijalni kandidat

Europska komisija je navela da je spremna pripremiti mišljenje o zahtjevu za članstvo čim Europsko vijeće to zatraži.

Zemlje članice EU-a koje ne priznaju nezavisnost Kosova su Španija, Slovačka, Kipar, Rumunija i Grčka.

Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022.

 

CRNA GORA | Status članstva: zemlja kandidat

Europska komisija podsjetila je da je u junu ove godine potvrđeno da je država ispunila privremene referentne kriterije za poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, što daje mogućnost privremenog zatvaranja ostalih dijelova “ako se za to steknu uvjeti”.

Ipak, Komisija je istaknula da je potreban veći napredak u vladavini prava i pravosuđu.

Crna Gora je postala zemlja kandidat u decembru 2010. Pristupni pregovori otvoreni su u junu 2012. U posljednjem izvještaju Komisija je postavila cilj zatvoriti pristupne pregovore s tom zemljom do kraja 2026.

 

SJEVERNA MAKEDONIJA | Status članstva: zemlja kandidat

Sjeverna Makedonija dosljedno izražava svoju političku predanost strateškom cilju integracije u EU i svoju ambiciju da napreduje u pristupnim pregovorima, ističe se u izvještaju. Također je istaknuto da je potrebno provesti bitne reforme vezane uz EU. Sjeverna Makedonija je zadržala dobre odnose s drugim zemljama proširenja i nastavila svoj angažman u regionalnim inicijativama.

Pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom otvoreni su u martu 2022. Prema pregovaračkom okviru usvojenom u julu 2022., Sjeverna Makedonija mora dovršiti ustavne promjene za uključivanje Bugara u svoj ustav, zajedno s Hrvatima, Crnogorcima, Židovima i drugim manjinama kao “dijelovima etničkih skupina koje žive u zemlji”.

U zaključcima Europskog vijeća iz decembra 2023. navedeno je: “Europska unija spremna je dovršiti početnu fazu pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom čim ispuni svoju obvezu dovršetka ustavnih promjena kako je navedeno u zaključcima Vijeća od 18. jula 2022., u skladu sa svojim internim procedurama. Europsko vijeće poziva Sjevernu Makedoniju da ubrza dovršenje ovih promjena.”

Sjeverna Makedonija postala je zemlja kandidat u decembru 2005. Pregovori o pristupanju otvoreni su u martu 2022.

 

SRBIJA | Status članstva: zemlja kandidat

Srbija je ispunila kriterije za otvaranje pregovora u dijelovima koji se odnose na konkurentnost i uključivi rast. Europska komisija poručila je da se u narednoj godini od zemlje očekuje ubrzanje rada na provedbi reformi vezanih uz ulazak u EU. Nezavisnost i nepristranost pravosuđa treba dodatno unaprijediti na sudovima višeg nivoa i na sudovima prvog stepena, ističe se u izvještaju.

“Mi smo na EU putu i EU je naš najveći vanjskotrgovinski partner, a postavili smo si cilj ispuniti sve obveze kroz Agendu rasta i reformsku agendu do 2027. godine, bez obzira hoćemo li biti članica ( do tada) ili ne”, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirajući godišnji izvještaj o proširenju.

Srbija je postala zemlja kandidat u decembru 2010. Pregovori o pristupanju otvoreni su u junu 2012.