Blog

  • Informišite se o stanju na putevima u BiH

    U toku su radovi na sanaciji kolovoza na platou naplatnog mjesta Lepenica, na autoputu A-1. Dinamikom radova predviđena je totalna obustava saobraćaja na NM Lepenica, danas 22.8.2024. godine od 08:00 sati do petka 23.8.2024. godine do 08:00 sati, kao i u ponedjeljak 26.8.2024. godine od 08:00 sati do utorka 27.8.2024. godine do 08:00 sati.

    Kako smo obavješteni od izvođača radova, za danas je planiran nastavak radova na magistralnom putu Nemila-Žepče. Zbog izrazito frekventne dionice, na mjestu radova formiraju se duže kolone vozila u oba smjera, pa vozače molimo za strpljenje i razumijevanje.

    Na dionici Tuzla- Čelić (u mjestu Lopare) zbog deminerskih radova od 8 do 16 sati saobraćaj se obustavlja u trajanju do 30 minuta (propuštanje vozila 15 minuta). Minerski radovi aktuelni su od 8 do 16 sati i na ulazu u Bosansku Krupu iz pravca Bihaća, a obustave su 15-minutne.

    Sanacioni radovi aktuelni su na magistralnim putevima: Kladanj-Vlasenica, Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje, Foča-Ustikolina, Dobro Polje-Miljevina, Bijeljina-Rača, Olovo – Semizovac.

    Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

    Do kraja avgusta, za putnički saobraćaj otvoren je granični prelaz Krstac (na putu Gacko-Nikšić).

    Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

    Duga su zadržavanja na izlazu iz naše zemlje na graničnom prelazu Bosanska Gradiška. Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Napominjemo da su čekanja na graničnim prelazima podložna čestim izmjenama. Vozači mogu pogledati kamere na našoj web stranici bihamk.ba.

  • Suša nanijela veliku štetu poljoprivrednicima, najviše proizvođačima kukuruza

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kaže da je suša nanijela i veliku štetu u šumama jer se pojedina stabla suše i jer je zemljište u totalnom deficitu sa vlagom. U plastenicima su oštećene pojedine kulture, i ono što je trebalo da dospije kasnije je pretrpjelo određene štete.

    Suša je uzela svoj danak više nego ikada do sada. Nesnosne vrućine i toplotni udari iz prethodnog dužeg perioda nanijeli su nemjerljive štete poljoprivrednoj proizvodnji.

    Ovo je ocjena Stojana Marinkovića, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, koji za Fenu kaže da je najveća šteta nanesena u proizvodnji kukuruza koji je prije vremena sazreo i totalno podbacio po pitanju prinosa, a još gore po pitanju kvaliteta.

     

    Velika šteta

    Žetva je uveliko krenula najviše u Semberiji, dijelom u Posavini i Lijevče polju, gdje se nije moglo ići sa silažom koja je lošeg kvaliteta. I tu imamo zaista izuzetno loše prinose koji se kreću i ispod dvije tone po hektaru pa do oko četiri tone po hektaru – objašjava Marinković.

     

    U nekim predjelima gdje su riječni tokovi, gdje je malo dublji profil zemljišta, tu su, kako kaže, nešto malo optimističnije prognoze, ali generalno kukurz je lošeg kvaliteta i loš je prinos.

    Marinković potvrđuje da je veoma malo površina zasijanih kukuruzom pod sistemom navodnjavanja. Navodnjavanje je, kako objašnjava, ove godine bitno pomoglo u zemljištima dubljeg profila, mada ne u potpunosti jer su bile izrazito velike temperature vazduha pa je dolazilo do tzv. kuvanja biljki.

    U takvim uslovima ni navodnjavanje nije moglo ispoljiti puni efekat. Sigurno je da su posljedice suše daleko blaže nego na zemljištu gdje nije navodnjavano. Ovom prilikom podsjećam da Ministarstvo poljoprivrede subvenciniše nabavku sistema za navodnjavanje – navodi Marinković.

     

    Osim direktne štete, po riječima Marinkovića, poljoprivredni proizvođači još ne znaju kako će proći sa cijenama, jer još uvijek niko ne izlazi sa tim.

    Ne zna se koliko će biti uvezeno kukuruza i kako ćemo na kraju obezbijediti dovoljne količine da prehranimo stočni fond. Do sada se uvijek uvozilo, a nadamo se da će i sada biti kompenzovano kroz uvoz – kaže Marinković.

     

    Prilagoditi se klimatskim promjenama

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kaže da je suša nanijela i veliku štetu u šumama jer se pojedina stabla suše i jer je zemljište u totalnom deficitu sa vlagom. U plastenicima su oštećene pojedine kulture, i ono što je trebalo da dospije kasnije je pretrpjelo određene štete.

    Ovo je jedna vrlo nezgodna godina za nas poljoprivrednike, ali i za sve građane – poručuje Marinković.

    On zaključuje da će sami poljoprivrednici, zbog klimatskih promjena, morati da mijenjaju način proizvodnje, da sade hibride koji ranije dospijevaju. Drugim riječima, da se prilagode klimatskim promjenama.

  • Obilježena 32. godišnjica streljanja logoraša na Korićanskim stijenama: Kruna zločina interventnog voda prijedorske policije

    Bacanjem 224 ruže niz liticu na mjestu masovnog streljanja članovi porodica žrtava, bivši logoraši, predstavnici vlasti i brojni građani danas su na lokaciji Korićanskih stijena, na planini Vlašić, obilježili 32. godišnjicu od svirepog masovnog streljanja 224 logoraša koji su prethodno dovedeni na lokalitet egzekucije pod izgovorom odlaska na razmjenu, javlja Anadolu.

    Članovi porodica ubijenih, bivši logoraši, brojni građani, predstavnici i članovi udruženja žrtava, bacanjem ruža niz stijenu u ponor dubine 300 metara, suzama i dovama su se prisjetili streljanih logoraša, na mjestu gdje su ubijeni nakon što im je naređeno da se poredaju duž ivice puta prema litici i kleknu. Potom su uslijedili pucnji koji su trajali, prema svjedočenjima učesnika, zločinaca, više od 15 minuta.

    Predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini Seid Omerović rekao je da su logoraši na Korićanskim stijenama ubijeni trostrukom egzekucijom.

    “Prvi put streljanjem, drugi put padom u ponor, a treći put bacanjem bombi. Ono što je bitno, a na čemu Savez istrajava od 1996. godine, jeste da izvlačimo pouku iz onoga što se dešavalo i da zajedno ulažemo u izgradnju jedne kvalitetne, demokratske države koja će imati odgovarajuće sisteme”, pojasnio je Omerović.

     

    Ukazao je i na to da do danas nije riješen zakon i status logoraša u Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović podsjetio je da na Korićanskim stijenama još uvijek nema spomen-obilježja ubijenim logorašima.

    “Spomen-obilježja vjerovatno neće biti još jako dugo. Treba podsjetiti da smo ovdje već jednom postavili spomen-ploču, prije desetak godina, koja je tu stojala dok mi nismo otišli. Poslije toga je više nije bilo. I danas da šta postavimo, već sljedećeg dana bi nestalo. Svijest ljudi, okolnih mještana, treba da se raščisti i da prihvate to što se desilo ovdje”, izjavio je Duratović za Anadolu.

    Istakao je da postoji više od 500 lokacija na kojima su ubijeni Prijedorčani, a većina tih mjesta nije obilježena.

     

    “Tu je 11 presuđenih ratnih zločinaca za ovaj zločin. Te presude su spomenik žrtvama Korićanskih stijena. Ovaj zločin ovdje je jedan od najmonstruoznijih zločina počinjenih u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Ovaj zločin je kruna zločina interventnog voda prijedorske policije. Njih 11 je već osuđeno za ove ratne zločine. Međutim, mi nismo stali sa procesima i to ne znači da u budućnosti neće biti novih procesa i presuda”, poručio je Duratović.

    Munevera Avdić, predsjednica Udruženja porodica šehida, poginulih i nestalih osoba Kotor Varoši, podsjetila je da su na Korićanskim stijenama pronađene i osobe iz Kotor Varoši.

    “Poruka sa ovog mjesta je da se nikada i nikome ovo ne dogodi i ne ponovi. A isto tako upućujemo apel svim institucijama koje su uključene u proces nestalih osoba, da se ovaj proces ubrza jer u Bosni i Hercegovini još uvijek se traži 7.613 osoba. U Kotor Varoši još uvijek tražimo 255 osoba”, izjavila je Avdić.

    Podsjetila je da se još traže posmrtni ostaci ubijenih na Korićanskim stijenama.

    “Tražimo da se otvore domaće, ratne arhive. Tada bi se došlo do više informacija i ekshumacija, a time i do vraćanja identiteta osoba”, dodala je Avdić.

     

    Streljana 224 logoraša

    Na lokaciji Korićanskih stijena, na planini Vlašić, u augustu 1992. godine streljana su 224 logoraša koji su prethodno dovedeni na lokalitet egzekucije pod izgovorom odlaska na razmjenu.

    Na tri mikrolokacije na Korićanskim stijenama pronađeni su posmrtni ostaci 182 Bošnjaka i Hrvata sa područja općina Prijedor i Kotor-Varoš. U ovoj grobnici pronađeni su posmrtni ostaci 177 Bošnjaka i pet Hrvata. Još se traga za svim skeletnim ostacima jer su tijela ubijenih logoraša prebačena i zakopana na drugim lokalitetima.

    Prijedorske Bošnjake, prethodno zatvorene u tamošnjim koncentracionim logorima, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora. Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara.

     

    Presude za Korićanske stijene

    Za zločin na Korićanskim stijenama zatvorske kazne je dobilo 11 osuđenih, u trajanju od ukupno 200 godina.

    Za zločine pred MKSJ i Sudom BiH osuđeni su Darko Mrđa na 17, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na osam, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.

  • Pet decenija postojanja Memorijalnog muzeja ” Rodna kuća Ive Andrića”

    Obnovljena rodna kuća Ive Andrića kao depandans Zavičajnog muzeja Travnik svečano je otvorena 30.8.1974. i na isti datum, 30.8., godine 2024., priređuje se svečano obilježavanje obljetnice 50 godina djelovanja Memorijalnog muzeja Rodna kuća Ive Andrića, saopćeno je iz Zavičajnog muzeja Travnik.

    PROGRAM

    Svečana akademija Zavičajnog muzeja Travnik  12:00 sati

    Sve moje je iz Bosne!              20:00 sati

    scenski kolaž o nobelovcu Ivi Andrićui – igra: Matej Baškarad

    50 GODINA MEMORIJALNOG MUZEJA RODNA KUĆA IVE ANDRIĆA

  • Pucnjava u gimnaziji u Sanskom Mostu, ubijene najmanje dvije osobe

    U srednjoj školi u Sanskom Mostu danas se desila pucnjava u kojoj ima ranjenih i ubijenih.

    Kako saznajemo iz nezvaničnih izvora, najmanje dvije osobe su ubijene, a riječ je o direktoru škole i sekretarici.

    Ima nekoliko ranjenih osoba.

    Počinitelj ubistva je pomoćni radnik u školi.

    klix.ba

  • Državljani BiH, Velike Britanije, Srbije, od maja iduće godine plaćaju sedam eura ulazak u šengenski prostor

    Od maja sljedeće godine državljani Velike Britanije i još nekih zemalja, kao što su prvenstveno državljani Zapadnog Balkana i to Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, kao i Moldavije i Ukrajine morat će platiti sedam eura pristojbe za vizu za ulazak u šengenski prostor.

    Evropska povjerenica za unutrašnje poslove Ilva Johanson potvrdila je da će Evropski sistem putnih informacija i autorizacije (Etias), prema kojem će britanski, ali i drugi građani građani morati podnijeti zahtjev za ukidanje viza prije ulaska u EU, vjerojatno stupiti na snagu od maja sljedeće godine.

    To će se također odnositi na građane drugih zemalja kojima nisu potrebne vize za ulazak u EU, poput SAD-a, Australije i Kanade, prenosi “Guardian”.

    Sistem Etias zahtijevat će od državljana koji nisu državljani EU-a podnošenje zahtjeva za putnu dozvolu od sedam eura prije ulaska u schengensko područje, koje uključuje 27 članica EU-a, Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Dozvola će trajati tri godine, odnosno do isteka pasoša putnika.

    Putnici mlađi od 18 i stariji od 70 godina bit će izuzeti, a oni koji putuju iz Velike Britanije u Irsku ili Kipar neće morati tražiti dozvolu jer te dvije zemlje nisu dio šengenskog prostora.

    Putnici će morati dostaviti lične podatke putem interneta, kao što su adresa i zaposlenje, kao i kazneni dosje i kontakt podatke u zemlji odredišta. Očekuje se da će većina zahtjeva biti odobrena u roku od nekoliko minuta, no neke bi odluke mogle potrajati i do 72 sata, navodi “Guardian”.

    U međuvremenu je EU potvrdio da će 10. novembra, odnosno pola godine prije implementacije sistema Etias, nakon nekoliko odgoda s radom početi sistem ulaska i izlaska (EES) za zemlje šengenskog prostora.

    EES će od putnika zahtijevati da na granici daju biometrijske podatke kao što su otisci prstiju i slike lica. To je dio mjera čiji je cilj otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima. Prema prvim predviđanjima, sistem je trebao proraditi već 2022. godine.

  • Godišnjica zločina na Korićanskim stijenama

    Danas će biti upriličeno obilježavanje 32. godišnjice strijeljanja 224 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na Korićanskim stijenama na planini Vlašić.

    Obilježavanje počinje u 10.00 sati, a organizatori su članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša “Prijedor `92.”, Udruženje logoraša Kozarac, te Udruženje porodica poginulih i nestalih “Vrbanja – Kotor Varoš” Travnik.

    Muškarce, prethodno zatvorene u prijedorskim logorima, pod izgovorom razmjene,  21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora.

    Dvanaest osoba je preživjelo strijenjalnje, a njihova svjedočenja doprinijela su da počinioci budu osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.

    Za zločin na Korićanskim stijenama pred Haškim tribunalom i Sudom BiH osuđeni su: Darko Mrđa na 17 godina zatvora, Damir Ivanković na 14 godina, Gordan Đurić na osam godina, Ljubiša Četić na 13 godina, Zoran Babić na 22 godine, Milorad Škrbić na 21 godinu, Dušan Janković na 21 godinu, Željko Stojnić na 15 godina, Saša Zečević na 23 godine, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.

  • BIH Namjenska industrija u BiH blista: Izvezeno municije u vrijednosti preko 100 miliona KM

    Uvezeno je vojnog oružja, revolvera i njihovih dijelova u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, a municije u vrijednosti od sedam miliona maraka.

    Namjenska odnosno vojna industrija i ove se godine pokazuje kao rijetka svijetla tačka ekonomije Bosne i Hercegovine.Vojna industrija u BiH je u prvih šest mjeseci ostvarila devizni promet od 309 miliona maraka, a izvoz je iznosio 238 miliona maraka, što je za 37 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz 82 posto veći i iznosio je 71 milion maraka.Iako u padu, i dalje bilježi visok postotak – 334 posto, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. “Obujam razmjene namjenske proizvodnje Bosne i Hercegovine bilježi kontinuirani rast, te je u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio 45 posto”, ističu iz Komore.Najviše se izvozilo municije u vrijednosti od 174,38 miliona maraka, što je 73 posto ukupnog uvoza, te eksploziva u vrijednosti od 59,14 miliona maraka ili 24 posto i vojnog naoružanja u vrijednosti od 4,42 miliona maraka ili 1,8 posto ukupnog izvoza u ovoj industriji.Vodeći izvozni partneri namjenske proizvodnje su SAD – 23 posto, Srbija 11 posto, Turska 10 posto te Slovačka i Bugarska po 9 posto.

    U analizi je navedeno da je u prvih šest mjeseci u Bosnu i Hercegovinu uvezeno najviše eksploziva u vrijednosti od 56,66 miliona maraka, a riječ je o sirovini za proizvodnju finalnih proizvoda.

    Uvezeno je vojnog oružja, revolvera i njihovih dijelova u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, a municije u vrijednosti od sedam miliona maraka.

    Najveći uvoz namjenskih proizvoda zabilježen je iz SAD-a, Srbije, Egipta, Hrvatske i Turske, piše Poslovni.hr.

  • Hrnjić i Akeljić o unapređenju promocije i zaštiti poljoprivrednih proizvoda u SBK-u

    Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić održao je sastanak s ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona Advanom Akeljićem, kojem je prisustvovao i član Udruženja poljoprivrednika i stočara “Karaula – Vlašić” Vahid Skrobo.

    Gosti su Hrnjiću prezentirali aktivnosti kantonalnog ministarstva i udruženja na organizaciji izložbe i sajma priplodnih krava, ovce pramenke i travničkog (vlašićkog) sira.

    Cilj ovog sajma je promocija i unapređenje stočarstva i proizvodnje sira u ovom kantonu i šire. Sajam bi, prema riječima Skrobe koji je predsjednik organizacionog odbora ove manifestacije, trebao privući značajan broj posetilaca kako iz zemlje tako i iz inostranstva te doprinijeti jačanju privrede i razmjeni stručnih znanja među poljoprivrednicima. Izražena je zahvalnost za dosadašnju saradnju s resornim federalnim ministarstvom te upućen poziv za prisustvo navedenoj izložbi i sajmu.

    Hrnjić je izrazio podršku aktivnostima kojima se nastoje unaprijediti promocija poljoprivrednih proizvoda ovog dijela Bosne i Hercegovine, kao i sajamske aktivnosti.

    – Ministarstvo će shodno postojećem Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju te postojećim pravilnicima koji pobliže definišu načine i kriterije za dodjelu novčanih podrški, pružiti podršku organizaciji poljoprivrednih sajmova koji doprinose promociji domaćih poljoprivrednih proizvoda – saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

     

    federalna.ba/Fena