Blog

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, prihvatila inicijativu za produženje važenja Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz Bosne i Hercegovine do 31. decembra 2022. godine.

Vlada će Vijeću ministara BiH uputiti inicijativu da zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da, u što kraćem roku, a ne kasnije od petnaest dana od njenog usvajanja, pripremi i uputi Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje odgovarajuću odluku kojom bi do 31.12.2022. godine bilo produženo važenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta iz BiH, u kojoj je zabrana izvoza bila određena i za drvene brikete.

Također je u inicijativi navedeno da Vlada FBiH smatra da je neophodno produžiti važenje ove odluke, jer sezona grijanja počinje od oktobra i sasvim je izvjesno očekivati drastičan porast potražnje za ovim proizvodima. Produženje važenja Odluke je u funkciji zaštite interesa građana, fizičkih i pravnih osoba, kao i javnih ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite koji koriste ovu vrstu energenta.

Imajući to u vidu, u predstojećoj sezoni grijanja bi produženjem važenja Odluke do 31.12.2022. godine bilo osigurano uredno snabdijevanje ogrjevnim drvetom i peletom, ali i ekonomski održivo poslovanje proizvođača, uz socijalnu osjetljivost i društvenu odgovornost primjerenu ekonomskoj realnosti u BiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Dopunjena Odluka o klasifikaciji zanimanja u FBiH

Na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku, Vlada FBiH je dopunila Odluku o klasifikaciji zanimanja u Federaciji BiH. Naime, dopunjen je Šifarski popis zanimanja koji čini sastavni dio donesene odluke.

Nakon procedura vezanih za predlaganje dopune Klasifikacije zanimanja, Šifarskim popisom definisano je i opisano 45 novih zanimanja.

Inače, klasifikacija zanimanja je obavezan statistički standard koji su dužni primjenjivati svi organi vlasti, privredna društva, ustanove i druge pravne osobe u Federaciji BiH koje evidentiraju, prikupljaju, obrađuju, analiziraju, prenose i iskazuju statističko-analitičke podatke bitne za praćenje stanja i kretanja na socijalno-ekonomskom području.

Federalni zavod za statistiku je u obrazloženju odluke naveo, da je u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, krajem 2021. godine pokrenuo aktivnosti na dopunama Klasifikacije zanimanja, te zatražio prijedloge za dopunu Klasifikacije svim relevantnim institucijama s nivoa Federacije BiH. To su Agencija za državnu službu FBiH, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod PIO, Federalni zavodu zdravstvenog osiguranja, Federalni zavod za zapošljavanje, Porezna uprava Federacije BiH i Zavod za javno zdravstvo FBiH.

Nakon što je Federalni zavod za statistiku pojedinačno analizirao sve pristigle zahtjeve za dopunu Klasifikacije zanimanja u Federaciji BiH, te proveo neophodne procedure, pripremio je dopunu odluke.

Izmjene i dopune Uredbe o pogonima i postrojenjima koja moraju imati okolinsku dozvolu

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, izmijenila i dopunila Uredbu kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koji moraju imati okolinsku dozvolu.

Dopuna je da uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosilac mora dostaviti i ovjerenu kopiju pravomoćnog rješenja o odobrenju za građenje.

Promijenjen je i prilog ove uredbe kojim je obuhvaćena Lista pogona i postrojenja za koje Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdaje okolinsku dozvolu, a prema djelatnostima ova lista obuhvata energetiku, proizvodnju i preradu metala, industriju minerala, hemijsku industriju, upravljanje otpadom i druge djelatnosti.

Također izmijenjen je i prilog Uredbe koji se odnosi na Listu pogodna i postrojenja za koje kantonalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu, te ova lista obuhvata energetiku, proizvodnju i preradu metala, industriju minerala, upravljanje otpadom i druge aktivnosti.

U obrazloženju je kao razlog za donošenje izmjena i dopuna navedeno da su u postupku izdavanja okolinskih dozvola primjenom Uredbe pojedini privredni subjekti i investitori stavljani u nepovoljniji položaj u odnosu na druge. Kao razlog je također navedeno da u fazi postupka podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole pojedini privredni subjekti (investitori) ne raspolažu podacima koji se odnose na konkretnu tehnologiju, vrstu postrojenja, te se nisu mogli definirati najbolje raspoložive tehnologije, broj ispusta (voda, zrak…), količine otpada, sirovine i slično, a zbog čega su okolinske dozvole koje je izdavalo resorno federalno ministarstvo bile neučinkovite.

S obzirom na činjenicu da je glavni građevinski projekat, na osnovu kojeg se izdaje građevinska dozvola, adekvatan dokument koji definira tehnologiju, izlaze (broj) polutanata, vrstu postrojenja i drugo, u skladu s posebnim propisom iz oblasti građenja, to je ovim dopunama  inkorporirano u odredbe Uredbe kojim se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolinsku dozvolu.

Uz to, namjera izmjena i dopuna je da, u skladu s podijeljenim ovlastima u oblasti zaštite okoliša između kantona i FBiH, bude usklađena nadležnost u ovoj oblasti koja je, također, definirana i Zakonom o upravljanju otpadom. Naime, u ovom zakonu je navedeno da je oblast otpada u kantonalnoj nadležnosti, odnosno da poslove upravljanja svim vrstama otpada, kao i određivanje lokacija i zemljišta i postrojenjima vrše kantonalna ministarstva.

Također, važećom uredbom za djelatnosti upravljanja otpadom nisu bili postavljeni pragovi (u brojevima i jedinicama mjere), što je sada regulirano izmjenama i dopunama Uredbe, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Bosanci i Hercegovci najviše su tokom prethodne godine popili Pantoprazola, acetilsalicilne kiseline i Trastuzumaba, podaci su koje smo dobili iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Pantoprazol je lijek koji se propisuje pacijentima sa tegobama u želucu poput žgaravice, a Aspirin (acetilsalicilna kiselina) daje se kao analgetik, antipiretik i antiupalni lijek, ali ima i svojstvo antiplateleta, odnosno sprečava nastanak tromboze. Ponekad se aspirin koristi u manjim dozama i za sprečavanje infarkta srca kod osoba koje imaju rizik od nastajanja tromba.

Trastuzumab (trgovački naziv Herceptin) je ciljani biološki lijek koji blokira rast malignih ćelija, a propisuje se osobama sa ranim, ali i metastatskim rakom dojke te kod metastatskog karcinoma želuca.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, s obzirom na svoj djelokrug rada i zakonom propisanu nadležnost, kako navode, raspolaže podacima o lijekovima inostranih proizvođača koji su uvezeni u našu zemlju, ali i o lijekovima domaćih proizvođača koje su proizveli i pustili u promet u BiH.

Prema njihovim riječima, “uvoznici i domaći proizvođači dostavljaju izvještaje u tekućoj godini za prethodnu, nakon čega Agencija sredinom tekuće godine objavljuje godišnji Izvještaj o prometu lijekova”.

– To znači da ćemo podatke za 2022. imati tek sredinom naredne godine, a najnoviji podacima kojima raspolažemo odnose se na 2021. godinu – objasnili su u Agenciji.

Prema dostupnim podacima dobijenim iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, najveći promet u prošloj godini imali su lijekovi koji se koriste za bolesti sljedećih organa:

– Antineoplastici i imunomodulatori za koje je izdvojeno 151.686.231,64 KM.

– Alimetarni trakt i metabolizam – 128.874.587,82 KM.

– Kardiovaskularni sistem – 119.171.989,74 KM.

– Nervni sistem – 91.918.658,60 KM.

– Krv i krvotvorni organi – 86.691.193,52 KM.

Ovo je pet lijekova koji su imali najveći promet u 2021. godini:

Pantoprazol – 16.986.969,05 KM.

Acetilsalicilna kiselina – 14.323.332,99 KM.

Trastuzumab – 14.288.798,32 KM.

Rivaroksaban – 13.784.070,68 KM.

Bevacizumab – 12.512.358,00 KM.