Blog

Voloder je istaknuo kako je trenutačno aktivno osam gradilišta na kojima se gradi 38 novih kilometara autoceste.

Tokom iduće godine kroz Federaciju Bosne i Hercegovine gradit će se čak 110 kilometara autoceste. Kako su nedavno potvrdili iz JP Autoceste FBiH, do kraja ove godine planiran je početak gradnje kompletnog sjevernog dijela koridora Vc, odnosno ukupno 43 kilometra.

Uz dionice na sjeveru, u planu je i realizacija ugovaranja dviju dionica na jugu.

Prema riječima direktora Javnog poduzeća Autoceste FBiH Elmedina Volodera, riječ je o 14,5 kilometara od Mostara juga do Bune.

– Ono što je trenutno najvažnije na cestovnom koridoru Vc jest činjenica da su za dva najkompleksnija projekta – tunel Prenj i mostarska obilaznica – raspisani tenderi i početak izgradnje planiran je za iduću godinu – kazao je Voloder.

Naglasio je kako je gradnja tzv. lakih dionica završena te sada slijede vrlo zahtjevni projekti na teškom terenu, među kojima je probijanje tunela Prenj svakako najteži izazov. Naime, tunel Prenj će, nakon izgradnje, po dužini biti deveti tunel u Europi, što dovoljno govori o kakvom je projektu riječ. Tunel Prenj je među vozačima ujedno i jedan od najiščekivanijih projekata s obzirom na to da će njegovim stavljanjem u funkciju putovanje između Sarajeva i Mostara biti značajno kraće. Drugim riječima, udaljenost između Sarajeva i Mostara neće biti 113 km, kao što je to slučaj kada se vozi magistralnom cestom, nego 82 km, prenosi Večernji list.

Tunel Prenj, koji je dio dionice autoceste na koridoru Vc Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever, će udaljenost između dvaju navedenih gradova smanjiti za 31 kilometar. Izgradnja ovog impozantnog objekta na koridoru Vc trebala bi početi sredinom iduće godine, a cijeli posao trebao bi biti završen za pet godina i 10 mjeseci. Desna tunelska cijev tunela Prenj bit će duga 10.165 metara, dok je lijeva kraća pet metara.

Vrijednost radova procijenjena je na 800 milijuna konvertibilnih maraka, a za njegovu gradnju zainteresirano je čak 196 kompanija. Gradnju tunela Prenj će sa 110 milijuna eura financirati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a Europska investicijska banka sa 150 milijuna eura. Dio sredstava osiguralo je i JP Autoceste FBiH iz vlastitih izvora. Inače, dionica autoceste od Ovčara do petlje Mostar jug podijeljena je na poddionice Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj, tunel Prenj – Mostar sjever te Mostar sjever – Mostar jug. Na tim poddionicama bit će izgrađeno ukupno 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje.

Voloder je istaknuo kako je trenutačno aktivno osam gradilišta na kojima se gradi 38 novih kilometara autoceste.

– Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u tijeku je 1,14 milijardi KM. Ako nastavimo raditi planiranom dinamikom, za dvije godine u prometu će biti nova 23 kilometra autoceste na sjeveru naše zemlje – kazao je Voloder. Ministar prometa i veza FBiH Denis Lasić istaknuo je kako je realan rok za završetak izgradnje autoceste na koridoru Vc kraj 2028. godine. Podsjetio je i na činjenicu kako će po njegovu završetku na dijelu koridora koji prolazi kroz FBiH biti izgrađeno 138 mostova/vijadukta i 44 tunela.

Najveća solarna elektrana na krovu objekta snage 1,3 megavata postavljena je na krovu tržnog centra Bingo u ulici Džemala Bijedića u Sarajevu. Ovu informaciju podijelilo je na Facebook stranici načelnik općine Novi Grad Semir Efendić.

“Obnovljivi izvori energije. Najveća solarna elektrana na krovu objekta snage 1,3 megavata u našoj općini, ali i gradu Sarajevu, postavljena je na krovu tržnog centra Bingo u ulici Džemala Bijedića. Na velikom broju ravnih krovova moguće je instalirati solarna postrojenja kojima bi se osigurala energija za stubišnu rasvjetu, liftove, a sredstva koja se sada troše na to mogla bi se preusmjeriti u ostalo održavanje objekata kolektivnog stanovanja”, naveo je Efendić.

Projekt izgradnje najveće solarne elektrane u Sarajevu radila je firma Firma EMT Solar sa sjedištem u Sarajevu jedinstvena je na našem tržištu kada su solarni paneli u pitanju.

“Jedan od naših najvećih uspjeha ove godine jeste da je najveći lanac trgovačkih centara u BiH prepoznao kvalitet koji naša kompanija nudi, i odlučili se za postavljanje invertora na svoje objekte. Nakon postavljanja to će biti jedna od najvećih solarnih elektrana na ovom području”, kazao je za portal Akta.ba, Ekrem Mušić, direktor i vlasnik firme.

N1

Povodom međunarodnog dana slobode pristupa informacijama Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) odlučio je napraviti izložbu na kojoj bi prikazali negativne trendove prilikom odobravanja ili odbijanja pristupa informacijama gdje službenici koji su zaduženi za to pitanje, kako navode, koriste svakakve odgovore, između ostalog, one “da im unutrašnji glasovi ne dozvoljavaju da odobre pristup informacijama ili da se plaše paraobavještajnih službi kojih ima mnogo u BiH”.

“Budući da su trendovi loši, izdvojili smo neke od najzanimljivijih odgovora kako bismo pokazali kako se to institucije odnose prema zainteresovanoj javnosti. Najzanimljiviji je slučaj kada je službenica odobrila pristup informacijama, ali je na kraju kazala da se dugo borila sa unutrašnjim glasovima, ali je na kraju ipak prevladalo to da odobre pristup informacijama”, naveo je Damjan Ožegović iz TI BiH.

Istraživanja TI BiH su pokazala da oko 50 posto javnih institucija ne odgovara na vrijeme.

“To je prvi problem pa se tako rokovi koji su ionako dugački ne poštuju. Drugi problem je što oko 30 posto bude odbijajućih odgovora pa se tako i sporo i teško dolazi do informacija. Institucije zaista slabo daju informacije koje se odnose na budžetska izdvajanja. Posljednjih godina trendovi su zaista isti i nema nekih značajnih promjena kada je riječ o poštovanju rokova i dobijanja informacija”, dodao je.

Kazao je da je jedini pozitivan primjer bio u Kantonu Sarajevo.

“Gdje su otvorili veliku bazu podataka, odnosno, informacija pa tako proaktivno objavljuju veliki dio onoga što se traži. Međutim i tu smo primijetili praksu da one informacije koje se već objave u njihovim registrima ne budu odobrene ukoliko se traže od službenika. Dakle, nije do vlasti već je do službenika koji odobravaju, odnosno, odbijaju informacije”, pojasnio je Ožegović.

Jedan od najzanimljivijih slučajeva je, kako navodi, objavljivanje ugovora o kupoprodaji robne kuće “Boska” u Banjaluci. Kako kaže, zatražili su informacije, ali ih nisu dobili.

“Odgovor je bio da je taj ugovor izgubljen”, konstatovao je Ožegović.

Osvrnuo se i na predizbornu kampanju rekavši da su zabilježeni slučajevi zloupotrebe djece.

“Često se dešavaju ti primjeri zloupotrebe djece, ali je problem što su zakonski okviri u tom smislu zaista usko definisani, teško se može sankcionisati, pogotovo kada kandidat zloupotrebljava dijete, ali su njegovi roditelji već tu prisutni. Dakle, djeca se zloupotrebljavaju baš za njihovu promociju”, zaključio je Ožegović.

Međunarodni dan slobode pristupa informacijama se obilježava 28. septembra.

N1

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima u BiH u julu iznosila je 1.134 KM i nominalno je viša za 8,8 odsto u odnosu na decembar prošle godine, te nominalno viša za 13,1 odsto u odnosu na isti mjesec lani.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna isplaćena neto plata u julu iznosila je 1.702 KM, u informacijama i komunikacijama 1.611 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 1.600 KM, objavila je Agencija za statistiku.

U pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane, prosječna isplaćena neto plata u sedmom mjesecu iznosila je 729 KM, u građevinarstvu 820 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 866 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za jul iznosila je 1.739 KM, što pokazuje nominalan rast za 8,4 odsto u odnosu na decembar 2021. godine, te nominalno viša za 12,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.