Blog

Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj su delegati trebali razmatrati Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost i Izvještaj o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH otkazana je.

Na sjednicu nije došao niko od delegata iz srpskog kluba te zbog toga nije bilo kvoruma za održavanje sjednice.

Parlamentarne skupštine BiH usvojio je isti zakon, ali s rokom važenja samo 30 dana.

Zbog toga je bilo neophodno usaglasiti tekst predloženog zakona između dva doma, a Komisija za usaglašavanje utvrdila ga je na način da akcize na gorivo budu ukinute na period od šest mjeseci uz mogućnost produženja na dodatna tri mjeseca.

Kada je riječ o Zakonu o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost, radi se o uvođenju nulte stope PDV-a na osnovne životne namirnice, hranu i opremu za djecu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 posto na luksuznu robu.

Nakon što su predati u nadležnost Tužilaštva BiH, postupajuća tužiteljica ispitala je osumnjičene u prisustvu njihovih odvjetnika, te je prema Sudu BiH upućen prijedlog pritvora za svih 5 osumnjičenih osoba.

Mjera pritvora predložena je za osumnjičene Suvadu Halilović, rođenu 1954. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Emiru Vakufac, rođenu 1970. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Ramiza Hamzagić, rođenog 1967. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Ismeta Džafić, rođenog 1958. godine, Bosanski Novi / Novi Grad, Ismeta Mehinović, rođenog 1970. godine, Bosanski Novi / Novi Grad.

Mjera pritvora potrebna je zbog nastavka istražnih aktivnosti Tužilaštva BiH i partnerskih policijskih agencija, o svim okolnostima počinjenja kaznenih djela vezanih za dostavljanje velike količine ispunjenih glasačkih listića na biračko mjesto. Temeljitom istragom tužiteljstva i policijskih agencija, nastojat će se identificirati sve osobe povezane sa ovim kaznenim djelom, kao i organizatori i nalogodavci ovih nezakonitih aktivnosti.

Naime, postoji opasnost da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogli ometati istragu, priktivati dokaze i vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike.

Navedeni osumnjičeni pod istragom su zbog krivičnih djela: Izborna prevara iz članka 154. KZ BiH i Uskraćivanje biračkog prava iz članka 150. KZ BiH.

Također, tužilaštvo BiH u komunikaciji sa CIK BiH, poduzima aktivnosti kako bi se osigurali uvjeti potrebni za održavanjem zakonitog izbornog procesa na navedenom biralištu.

avaz.ba

Nijedan uspjeh ne pada s neba. Iza svakog uspjeha u sportu, kulturi, nauci pa i u politici stoji upornost i posvećenost. Svaki dobar rezultat je utemeljen na kontinuiranom radu i zalaganju. Kaže ovo za portal “Avaza” Denis Bećirović, novi bošnjački član Predsjedništva BiH.

Ovo je njegova prva izjava za jedan medij nakon što je pobijedio za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

On je Izetbegovića, prema dosadašnjim rezultatima koje je objavio CIK, porazio u utrci za Predsjedništvo BiH sa skoro 100.000 razlike.

– Prije četiri godine u utrci za člana Predsjedništva BiH osvojio sam blizu 200.000 glasova. Na ovim izborima broj glasova za mene je značajno povećan. Zahvaljujem se armiji ljudi koja je uložila ogromnu energiju i trud u predizbornoj kampanji. Ovim putem se želim zahvaliti svim biračima, građanima Bosne i Hercegovine, što su mi ukazali povjerenje. Zahvaljujem se predsjednicima i članstvu jedanaest stranaka koje su podržale moju kandidaturu i pokazale da ujedinjeni možemo mijenjati stanje i kreirati pozitivniji ambijent u Bosni i Hercegovini. Očekivao sam da će građani umjesto svađa, podmetanja i populizma izabrati stabilnost, mir i odgovornost – rekao je Bećirović.

Dodao je da kao kandidat, u kampanji se nije služio nikakvim prljavim trikovima i napadima.

– Odlučio sam promovisati svoj program i ideju Bosne i Hercegovine kao države u kojoj sukobe mijenja dijalog, u kojoj isprazne svađe mijenja rad za opće dobro – rekao je Bećirović.

Kompletan intervju pročitajte u sutrašnjem printanom izdanju “Dnevnog avaza”.

Bonus video: Pobjednički govor Denisa Bećirovića iz izborne noći.

Održani su opći izbori 2022. godine. Rezultat je paradoksalan – Izetbegović je izgubio, SDA je pobijedila.

U utrci za Predsjedništvo BiH, nakon obrađenih 85 posto biračkih mjesta, Denis Bećirović osvojio je 268 hiljada, a Bakir Izetbegović svega 178 hiljada glasova.

S druge strane, SDA je uvjerljivo najjača stranka u Federaciji BiH. SDA je pobijedila u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i Srednjobosanskom kantonu, dok se Kantonu Sarajevo vodi tijesna borba između SDA i NiP-a za prvo mjesto.

Prema zvaničnim podacima CIK-a na osnovu 70 posto prebrojanih glasova, u utrci za Predsjedništvo BiH SDA ima 140 hiljada glasova, a na drugom mjestu je HDZ sa 109 hiljada. SDP na trećem mjestu ima dvostruko manje glasova od SDA – 70 hiljada. Izvjesno je da će, kad se do kraja prebroje, broj glasova SDA uveliko premašiti 200 hiljada, a neke procjene govore da je broj osvojenih glasova SDA veći i od 300 hiljada.

Drugim riječima, SDA je kao stranka osvojila daleko više glasova od Bakira Izetbegovića, što je posebno simptomatično ako se uzme u obzir da se nikad manje kandidata nije utrkivalo za Predsjedništvo. To pokazuje da su mnogi glasači SDA, vjerovatno oko trećine, izabrali da glasaju za nekog drugog kandidata za člana Predsjedništva, izvjesno češće Komšića nego Bećirovića.

Komšić se Izetbegoviću počeo obijati o glavu. Već godinama Komšić uživa nesumnjivu podršku SDA. Osim koaliranja s ovom strankom i osiguravanja glasova, kandidatura lidera DF-a 2018. bila je korisna taman utoliko da glasački orijentirane građane odvuku od Bećirovića, što je omogućilo Šefiku Džaferoviću da s tijesnom razlikom uđe u Predsjedništvo. Ne treba stoga iznenaditi što su krugovi bliski SDA prilično panično pokušali prodati spin da Komšić i Bećirović ciljaju na isto glasačko tijelo i da je državni interes glasati za lidera DF-a kako bi se spriječilo da HDZ-ovac dobije stolicu. Ispostavilo se, međutim, da je Komšić velikim dijelom odvukao glasove Izetbegoviću, tj. da su i mnogi SDA-ovci boljeg predstavnika svojih vrijednosti vidjeli u Komšiću nego u Izetbegoviću.

Drugi je signal da Izetbegović očigledno ne uživa bezrezervnu podršku ni u samoj SDA. Iako su u javnosti on i njegova supruga Sebija Izetbegović pokušavali poslati poruku da čvrstom rukom suvereno vladaju ovom strankom i iako se, s izuzetkom eventualno Šemsudina Mehmedovića, javno niko nije usuđivao suprotstaviti bračnom paru, očigledno je da i među samim glasačima SDA postoji ogroman broj nezadovoljnika politikom Izetbegovića koja je obilježena brojnim aferama i katastrofalnim kadrovskim rješenjima.

Iako u javnosti to nije toliko vidljivo, izborni rezultat šalje jasnu poruku da je i unutar same SDA nezadovoljstvo Izetbegovićima očigledno veliko. To bi potencijalno moglo otvoriti vrata otporu njihovoj vladavini u ovoj stranci – u izbornom rezultatu u kojem podrška stranci uveliko nadmašuje podršku njenom predsjedniku, mnogi suparnici Izetbegovića imat će i više nego snažan motiv da dovedu u pitanje njegovo vođenje ove stranke.

Uzimajući to u obzir, nakon bitke za Predsjedništvo koju je izgubio, Izetbegović bi se uskoro mogao naći u novoj bitki – onoj za opstanak na čelu SDA. Rezultati izbora pokazuju da bi taj front uskoro mogao biti otvoren.

Iako će SDA izvjesno biti najjača stranka i na federalnom i na državnom nivou vlasti, pitanje formiranja buduće vlade izvjesno će biti mnogo kompleksnije. SDA svakako može ohrabriti dobar rezultat DF-a, koji se vjerno držao uz ovu stranku, no barem kada je u pitanju federalni nivo vlasti, svi su izgledi da će HDZ imati komotnu poziciju sebi birati bošnjačkog koalicionog partnera.