Blog
-
Visoki predstavnik Kristijan Šmit osudio prijetnje članovima Centralne izborne komisije
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) sa saradnicima danas je posjetio Centralnu izbornu komisiju BiH gdje se sastao sa predsjednikom i članovima Centralne izborne komisije BiH.
Razgovarano je o aktivnostima koje trenutno provodi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.
Jedna od tema sastanka je bila i provedba posrednih izbora, konkretno provedba posrednih izbora za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je dao podršku Centralnoj izbornoj komisiji BiH i osudio je svaki verbalni napad i pritisak na predsjednika i članove Centralne izborne komisije BiH.
The High Representative condemns the threats and personal attacks against members of the BiH Central Election Commission and calls for appropriate action by the responsible institutions. @IZBORI_BA 1/2 pic.twitter.com/SNKfi1Zior
— OHR BiH (@OHR_BiH) October 12, 2022
Izvor: Dnevni avaz
-
Zbog satnice za brojanje glasova u Zetri mnogi odustaju od posla
Satnica za brojače glasova angažovane u Glavnom centru za brojanje u sarajevskoj dvorani „Zetra“ iznosi 4,5 marke, zbog čega mnogi odustaju od tog angažmana.
Portparol CIK-a Maksida Pirić precizirala je da je u Glavnom centru za brojanje angažovano 370 osoba, ali kaže da se taj broj mijenja.
“Ljudi odustaju, neko zato što mu ne odgovaraju smjene, jer se radi u tri smjene, a neko iz nekih drugih razloga, možda i finansijskih, pa je upućen javni poziv za angažovanje dodatnog broja ljudi. U skladu s tim, vjerovatno će se morati izvršiti realokacija sredstava u okviru budžeta CIK-a“, kaže Pirićeva za Capital.
Ona dodaje da se budžet za te namjene kreira u visini budžeta i sredstava utrošenih na prethodnim izborima.
“Ove godine za bruto naknade za osobe angažovane na određeno predviđeno je 224.000 KM, a stavka Naknade za troškove zaposlenih po ugovoru o djelu je 69.000 KM“, precizira Pirić.
Podsjećamo, CIK je prije dva dana donio Naredbu o ponovnom, odnosno kontrolnom brojanju glasova za predsjednika i potpredsjednika RS. Otvaranje vreća i ponovno brojanje glasačkih listića biće sutra, a brojanje će biti organizovano u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu u 15:30 sati.
Ponovnom brojanju mogu prisustvovati svi akreditovani posmatrači političkih stranaka, kandidati koji se pojavljuju na glasačkom listiću, kao i akreditovani posmatrači za praćenje Glavnog centra za brojanje. Pored toga, prisustvo će biti omogućeno i zainteresovanim medijskim ekipama.
Prema posljednjim nepotpunim rezultatima koje je objavio CIK BiH, kandidat SNSD-a za predsjednika RS Milorad Dodik dobio je 291.915 glasova, a njegov najozbiljniji protivkandidat Jelena Trivić koju su podržali PDP, SDS i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića osvojila je 262.969 glasova.
radiosarajevo
-
BiH dobila preporuku Evropske komisije za kandidatski status
Evropska komisija predložila je danas zemljama članicama Evropske unije da dodjele Bosni i Hercegovini kandidatski status sa uslovima, a predstavljen je i izvještaj o trenutnom statusu BiH na putu EU integracija.
O kandidatskom statusu sa uslovima će Vijeće Evropske unije, odnosno sve članice jednoglasno donijeti odluku u decembru ove godine.Od BiH je zatraženo da radi na reformama te je navedeno osam prioriteta, a očekuje se da bi u decembru mogli dobiti pozitivan odgovor članica s obzirom na to da se radi o identičnoj formuli preporuke EK kao što je bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom. Ranije iskustvo govori da bi članice mogle postaviti i dodatne zahtjeve pored ovih koje je dala Evropska komisija, no kandidatski status je skoro pa izvjestan.U junu 2022. su, na insistiranje Austrije i Slovenije, zemlje zaključile da su spremne dati kandidatski status BiH, ali da im je potreban izvještaj Evropske komisije i preporuka, što je konačno i došlo danas.
U izvještaju o procesu evropskih reformi u BiH, ocijenjeno je da nema napretka te da je situacija loša u mnogim poljima. Istaknuli su stranke iz RS-a kao kočničare eurointegracija s obzirom na to da su duže od godinu bojkotovali rad u državnim institucijama, a samim tim i donošenje ključnih zakona iz Preporuka EK.
Razlog zbog kojeg je EK odlučila tražiti uslovni kandidatski status je, kako saznajemo, odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o izbornoj reformi. Kandidatski status bez uslova došao bi da smo u BiH sami radili na reformama ključnih zakona i izbornoj reformi s obzirom na to da se EU snažno zalaže za to da se bh. političari dogovore o važnim pitanjima unutar države, a ne da se takve odluke nameću.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler će u 16:00 sati u zgradi Predsjedništva BiH zvanično predati Izvještaj o BiH za 2022. godinu, a zatim će isto uraditi i u Vijeću ministara BiH.
Izvor: Klix.ba
-
Proizvodnja pšenice u Federaciji BiH smanjena za 7,3 postoProizvodnja pšenice u Federaciji BiH smanjena za 7,3 posto
U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. proizvedeno je 86.325 tona pšenice, što je za 7,3 posto manje od ostvarene proizvodnje pšenice u prošloj godini.
U 2021. u Federaciji BiH su proizvedene 93.173 tone pšenice, što je 8,0 posto više u odnosu na ostvarenu proizvodnju pšenice u 2020. godini.
Smanjenje proizvodnje u 2022. zabilježeno je i kod proizvodnje zobi za 12,5 posto, dok je povećanje zabilježeno kod proizvodnje raži – za 5,8 posto i ječma za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kod ranog voća ostvarena proizvodnja višanja u 2022. manja je za 1,0 posto. Povećanje proizvodnje bilježi se kod trešanja za 17,0 posto i kajsija za 14,8 posto u odnosu na 2021. godinu, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
-
Ugašena dva mlada života: Sutra dženaze poginulim Aldinu Grahi i Aliju Hakaloviću
U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u mjestu Orahovica kod Konjica, živote su izgubili Aldin Graho i Ali Hakalović.
Iza Aldina Grahe (21) ostali su majka Ismeta, otac Ramo i sestra Jasmina. Dženaza će se klanjati u četvrtak nakon ikindije namaza u 16 sati u haremu Girani.
Iza Alija Hakalovića ostali su majka Nermina, otac Fadil i sestra Anesa. Dženaza će se klanjati u četvrtak iza ikindije namaza u 16 sati u haremu Čelebići.
U ovoj nesreći teške tjelesne povrede je zadobio Adnan Č. (24) iz Hadžića, koji je nakon ukazane pomoći u Općoj bolnici Konjic prevezen u Klinički centar Sarajevo. Lakše je povrijeđen H. B. (19), a obojica su se nalazili u automobilu Audi.
Okolnosti ove nesreće se i dalje utvrđuju.
-
Promijenjen popis simptoma COVID-a: Ovo su znakovi koji sada upućuju da ste pozitivni
Dvije godine nakon pandemije, zdravstveni stručnjaci uočili su promjenu u pojavi simptoma COVID-a.
Pored povišene tjelesne temperature, glavobolje i drugih simptoma koji se povezuju i s prehladom, najčešći simptom koji se ovih dana javlja zaraze koronavirusom je grlobolja.
Naime, prema riječima dr. Tima Spectora, profesora s londonskog King’s Collegea koji je i jedan od osnivača aplikacije za istraživanje covida, dvije trećine zaraženih ima upravo grlobolju.
U izvješću koje je prenio Independent, ovaj liječnik je rekao da se temperatura i gubitak njuha i okusa rijetko viđaju kod ljudi ovih dana. S druge strane, gubitak apetita i dalje je jedan od tipičnih simptoma covida, prenosi Times od India.
“U ranoj fazi pandemije, gubitak apetita prijavilo je oko tri od deset odraslih osoba s covidom, što se povećalo na otprilike četiri od deset osoba starijih od 65 godina”, kaže dr. Spector.
Ostali simptomi COVID-a koji se također često viđaju kod ljudi su curenje nosa, glavobolja, kihanje, stalni kašalj, otežano disanje i ponekad povišena temperatura.
Umor je simptom koji kod zaraženih ljudi postoji tokom i nakon COVID-a i trenutno se smatra glavnim pokazateljem dugotrajnog COVID-a, odnosno stanja u kojem simptomi ostaju vidljivi sedmicama ili mjesecima nakon infekcije.
Osim navedenih simptoma, ne smiju se zanemariti i proljev, bolovi u prsima, zujanje u ušima, problemi sa spavanjem, gubitak pamćenja i koncentracije.
Iako se povišena temperatura od početka smatrala primarnim simptomom COVID-a, sada odsutnost temperature ne znači i da nemate COVID. Već grlobolja i blaga glavobolja znače mogućnost da ste se zarazili virusnom infekcijom.
Štoviše, povišena temperatura i gubitak njuha sada su zaista rijetki zbog čega mnogi stariji ljudi ponekad misle da nemaju COVID nego da je u pitanju prehlada.
Nedostatak svijesti o simptomima koči tempo testiranja i nadzora. Osobe koje su upoznate samo sa dosadašnjim simptomima infekcije ne testiraju se same, a kao rezultat toga, infekcija se nastavlja širiti.
-
Još traje potraga za muškarcem koji je zadavio suprugu u Bihaću
Za Enesom Odobašićem za kojeg se sumnja da je jučer u Bihaću u stanu u kojem su živjeli zadavio svoju suprugu, policija i dalje intenzivno traga. Za njim je raspisana potraga, ali i dalje nije pronađen. On je nakon zločina koji je šokirao Krajinu pobjegao iz stana.
O motivima stravičnog ubistva još se ništa ne zna, osim da je Odobošić u prijepodnevnim satima, navodno davljenjem, usmrtio svoju suprugu.
Provjerava se da li je motiv ljubomora. Odobašić je rodom iz Bužima, a sa suprugom je živio u Bihaću.
avaz
-
Može li elektronsko glasanje spriječiti izborne krađe u Bosni i Hercegovini?
U analizi je i gruba procjena troškova kupovine uređaja za elektronsko glasanje u BiH. Tako bi troškovi kupnje optičkog skenera za biračka mjesta godišnjeg održavanja iznosili od 23 miliona KM do 25 miliona KM, a kupnja i održavanje uređaja za elektronsko glasanje od 33,5 miliona KM do 30 miliona KM
U BiH do danas nema konačnih rezultata izbora. Zbog manipulacija ponovno se prebrojavaju glasački listići. Ovo otvara i novu-staru temu – uvođenja novih tehnologija u izborni sustav glasanja kako bi se izbjegle krađe, piše Deutsche Welle.
Oko 1.000 glasačkih mjesta u više od 60 gradova, pa potom 90 osnovnih izbornih jedinica i oko 500 biračkih mjesta, ponovno prebrojavanje glasačkih listića iz RS (skoro polovice države), pet uhićenih članova biračkog odbora, desetine pritužbi, čak i javnih izjava člana biračkog odbora kako je kandidatkinji dopisivao 0 glasova, a njezinom protukandidatu sve njezine glasove, kašnjenje u objavi izbornih rezultata… Je li to konačan rezime razmjera manipulacija političara u općim izborima u BiH?
Manipulacija izbora prepoznat je problem u BiH, ponuđena su i konkretna rješenja – uvođenje suvremenih tehnologija, elektronsko glasanje, nadzorne kamere na biralištima, itd. Ali, to moraju odobriti – političari. Zbog mnogih pritužbi, ova tema uvijek se ponovno aktualizira tijekom svakih izbora, a tu su i mnoge dvojbe.
MASOVNO, PONOVNO PREBROJAVANJE GLASAČKIH LISTIĆA
Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, nakon izbora je kazao da nisu eliminirane sve izborne prijevare te da smatra kako je potrebno do sljedećih izbora uvesti elektronsko glasovanje.
Na pitanje DW-a upućeno njegovom Uredu, je li uvođenje elektronskog sustava glasanja visoki predstavnik razmatrao prije izbora, odnosno, kada je uveo tzv. tehničke promjene Izbornog zakona BiH, odgovoreno je da odgovore potražimo kod bh. institucija i Centralne izborne komisije (CIK).
CIK BiH, nakon što je već prije naredilo izbornim komisijama za otvaranje vreća s glasačkim listićima i prebrojavanje glasačkih listića s više od 1.000 glasačkih mjesta u više od 60 gradova u BiH, upravo je jučer dalo naredbu za ponovno prebrojavanje glasova iz RS za razinu predsjednika/cu i dva potpredsjednika tog eniteta. Razlog su brojne pritužbe o krađi glasova.
Nezadovoljstvo oporbe u RS-u, gdje smatraju da je njihova kandidatkinja za predsjednicu tog entiteta, Jelena Trivić, pokradena u korist kandidata i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, eskalirala je višednevnim prosvjedima u Banja Luci. Neki od oporbenih političara poput Nebojše Vukanovića, optužio je i visokog predstavnika, uputivši mu vrlo uvrjedljive poruke.
“Schmidte, smeće jedno, ti si kriv za sve ovo. Zašto nisi uveo skenere? Kažeš da je bilo ‘malih nepravilnosti’. Idi u Njemačku, pa broji izbore godinu dana, sram te bilo”, kazao je Vukanović.
I s birališta u Federaciji pristižu pritužbe, a nezadovoljstvo je i kašnjenjem objave izbornih rezultata.
CIK NIJE PARLAMENT, POLITIČARI DONOSE ODLUKE
“Razlog kašnjenju je činjenica da su članovi biračkih odbora imenovani od političkih subjekata i najbitnije im je bilo da izvješćivaju političku stranku koja ih je predložila za izbornu komisiju. Dok god politički subjekti budu imali monopol nad sastavom biračkih odbora, imati ćemo ovakvu situaciju”, zaključio je predsjednik SIP-a Suad Arnautović.
On je aktualizirao pitanje uvođenja novih tehnologija u izborni sustav, ali i novog imenovanja članova biračkih odbora. No, kako je rekao, prijedlozi rješenja SIP-a nisu čak niti razmatrani u parlamentu. Predsjednik SIP-a BiH osvnuo se na činjenicu da je direktor izbornih operacija iz SIP-a Estonije analizirao bh izborni sustav i predložio mjere koje su prihvatili te da su one upućene u Parlamentarnu skupštinu BiH na usvajanje. Kao i na 2020. i uz pomoć Izaslanstva EU u BiH, nakon 15-mjesečnih analiza, predložene mjere španjolskih stručnjaka.
“Oba dokumenta dostavljena su zakonodavcu, našem poslodavcu – parlamentarnoj skupštini, onome koji donosi zakone i mjere. Morate znati da SIP nije parlament, ne donosi zakon, nije zakonodavac. Mi ne možemo uvoditi nove tehnologije bez odluke parlamenta”, kaže Arnautović, time dajući do znanja da, unatoč svemu, posljednju riječ imaju političari.
“UVIJEK JE SVE DO POLITIČARA”
“Uvijek je bilo sve do političara. Činjenica je da ne uvodimo nove tehnologije kako bi se spriječile izborne manipulacije dok su, istodobno, sve izborne manipulacije potaknute od političkih stranaka. Zašto bi članovi biračkih odbora manipulirali glasačkim listićima, dodavali glasove strankama ili preferencije političkim kandidatima ako nisu dobili upute i naloge od političkih stranaka? Želim naglasiti da istraga mora obuhvatiti i političke stranke te istražiti po čijem su nalogu članovi biračkih odbora učinili to što su učinili”, smatra Vehid Šehić iz Koalicije ‘Pod lupom’, projekta građanskog, nestranačkog promatranja izbora.
Pri tom podsjeća kako su upravo promatrači Koalicije uočili nepravilnosti na biralištu u Novom Gradu gdje je 200 glasačkih listića bilo popunjeno prije otvaranja birališta, nakon čega je reagirao CIK, policija i državno Tužiteljstvo. Pet članova biračkog odbora je uhićeno, izbori su prekinuti.
No, i on kaže kako ključnu ulogu oko uvođenja novina u glasanje tijekom izbornog procesa imaju političari.
“Odavno se govori o uvođenju novih tehnologija prilikom glasanja, elektronske obrade glasačkih listića, uvođenja skenera kako bi se spriječilo višestruko glasanje itd., ali to trebaju političari izglasati i osigurati sredstva. Oni kažu da za takvo nešto nema novca, ali ja tvrdim da ima. Na koncu, to je novac poreznih obveznika i političari su dužni ispoštovati njihovu volju na izborima. Ali, siguran sam da ćemo sljedećih izbora imati uvedene nove tehnologije u glasanju”, zaključuje Šehić.
ELEKTRONSKO GLASANJE U EVROPI? BAŠ I NE.
Istraživački sektor Parlamentarne skupštine (PS) BiH, za potrebe bh parlamentaraca, kako bi bili što upućeniji u tematiku, prošle godine je uradio analizu elektronskog glasanja, s troškovima, pitanjima sigurnosti, koristima, ali i nedostatcima.
“Podaci pokazuju da samo četiri države EU-a imaju mogućnost elektronskog glasanja, Estonija, Francuska, Bugarska i Belgija. U skoro svim državama u Evropi izbori se posljednjih deset godina održavaju na tradicionalni način ‘papir i olovka’, uključujući i Njemačku u kojoj je Ustavni sud proglasio neustavnim i zabranio upotrebu elektronskih uređaja. U Evropi je osam država bilo uvelo elektronsko glasanje kao projekt ili u potpunosti”, navodi se u analizi Istraživačkog sektora PS BiH.
U analizi je i gruba procjena troškova kupovine uređaja za elektronsko glasanje u BiH. Tako bi troškovi kupnje optičkog skenera za biračka mjesta godišnjeg održavanja iznosili od 23 miliona KM do 25 miliona KM, a kupnja i održavanje uređaja za elektronsko glasanje od 33,5 miliona KM do 30 miliona KM.
Uz pozitivne strane kao što su provođenje kompleksnih izbora, dostupnost, manje osoblja na biračkim mjestima, uklanjanju nevažećih listića, brzinu brojanja, sprječavanje krađe, navode se i nedostatci kao što je povjerenje u novi način glasanja, upitna mogućnost revizije rezultata, posljedice kvara, educiranje birača i konfuzija za one koji se u novom načinu glasanja ne bi snašli, kao i sigurnost od hakiranja rezultata itd.
U kontekstu ‘cijene izbora’, a prema podacima SIP-a, za podsjetiti je i na ove brojeve: Na ovogodišnjim Općim izborima u BiH bilo je angažirano više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije, više od 60.000 promatrača, od toga 50.000 stranačkih.
Izbori će ukupno koštati 12,528 miliona KM, a od tog novca, najviše ide biračkim odborima za naknade (6.795.000 KM), za nabavku papira i tiskanje glasačkih listića 1.5 milion KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1,27 milliona KM. Unatoč svemu, uslijedili su problemi.
“JASNO JE SVIMA”
“Iz svega onoga što čitamo i slušamo ovih dana, od Banja Luke pa do brojnih kandidata diljem Federacije, koji su čak i na vlastitim biračkim mjestima imali nula preferencijalnih glasova, očito je da izbori nisu bilo regularni. E, sad, jesu li te neregularnosti suštinski utjecale na rezultate izbora ili tek na raspored tko će s koje liste ući u parlament, gotovo je nemoguće dokazati. S tim da je nužno kompletno novo brojanje u RS-u”, komentira za DW publicist i povjesničar prof.dr. Dragan Markovina.
Ali, po njemu, nije pitanje samo regularnost izbora. On upitnim drži i popis birača.
“Treba prvo krenuti od popisa birača, za kojeg svi znaju da je lažan i prevelik i s kojim je najlakše manipulirati. A potom s uklanjanjem bilo kakvih stranačkih dužnosnika iz biračkih odbira i SIP-a i uvesti elektroničko glasanje. Koliko su političke stranke to spremne ‘amenovati’ u parlamentu, jasno je i vama, koliko i meni”, zaključuje Markovina s još jednim pitanjem za kraj.
Deutsche welle
-
Nakon tri mjeseca pauze: Nastavlja se suđenje u aferi “Respiratori”
Suđenje Fadilu Novaliću, Fahrudinu Solaku, Jelki Miličević i Fikretu Hodžiću nastavlja se danas pred Sudom BiH nakon tri mjeseca pauze.
Na posljednjem ročištu, održanom 13. jula, svjedokinja odbrane Fahrudina Solaka, Amela Katica-Mulalić, ispričala je kako su se sve vrste respiratora kvarile, te se nije mogla sjetiti da li su se respiratori ACM812A kvarili više u odnosu na druge i da li je bilo respiratora koji se nisu mogli popraviti.
Na tom ročištu završeno je i ulaganje materijalnih dokaza odbrane.
“Niko nije mogao predvidjeti, mi smo prvenstveno trebali respiratore koje nismo imali”, rekla je svjedokinja, objasnivši kako ne postoje respiratori koji su samo proizvedeni za COVID pacijente, već da su respiratori namijenjeni svim pacijentima izuzetno teškog općeg stanja.
Prema njenim riječima, rano se počelo “suditi respiratorima”, te da se trebalo sačekati mišljenje servisera.
Novalić i ostali se terete za sumnjivu nabavku 100 respiratora, vrijednosti 10.530.000 KM, koje je iz Kine uvezla firma “F. H. Srebrena malina”.
Novalić, Solak i Hodžić optuženi su za udruživanje radi činjenja krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja te primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.
Optužnica ih tereti i za pranje novca, falsifikovanje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, falsifikovanje službene isprave i povredu obaveze vođenja trgovačkih ili poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.
Milićevićeva je optužena za nesavjestan rad u službi.