Ono što se dešava u Bosni i Hercegovini je da će stranci zauzeti nabolje lokacije u našoj zemlji za proizvodnju struje iz vjetro i solarnih-elektrana i kontrolisat će tu proizvodnju i električnu energiju će prodavati na stranom tržištu, a za domaću potrošnju neće ostati ništa, upozorava Denis Žiško.
Očekuje se da će se kombinirani solarni kapacitet Balkana više nego udvostručiti sa 1.915 MW u 2021. godini na više od 4.500 MW do kraja 2024. godine, navodi se u istraživanju Solarplaza.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini projekt Solarplaza očekuje da će solarni kapaciteti 2023. godine dostići 115 MW, a 2024. godine 163 MW. U slučaju da se ostvari takav scenarij BiH bi prestigla Makedoniju za koju se projicira da će 2024. godine imati kapacitete od 140 MW.
Koliko je do sada u Bosni i Hercegovini instalirano solarnih kapaciteta za proizvodnju električne energije i koliko proizvode struje u kilovatima pojasnili su za Faktor iz Reugulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK).
– Trenutno je na mrežu Federacije BiH priključena 581 solarna elektrana, ukupne instalirane snage 42,35 MW (megavata). Ukupno ostvarena proizvodnja iz solarnih elektrana tokom 2021. godine u Federaciji BiH iznosila je 55,532 GWh (gigavatsati). Trenutno je na mreži priključeno devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage 135 MW. Ukupno ostvarena proizvodnja iz vjetroelektrana tokom 2021. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosila je 382,877 GWh – potvrdili su iz FERK-a.
Solarni paneli na kućama
Mogu li građani prodavati svoju struju proizvedenu sa solarnih kapaciteta na kućama i kome?
– Prema važećem Zakonu o električnoj energiji u Federaciji BiH solarni paneli se mogu postavljati na privatne kuće. Uz pribavljanje dozvole za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju i statusom mikroproizvođača, a koje se može isključivo priključiti na mjestu već postojećeg krajnjeg kupca, električnu energiju proizvedenu u ovom postrojenju proizvođač ima pravo prodavati ako je sklopio ugovor o prodaji električne energije s Operatorom OIEIEK ili bilo kojim drugim opskrbljivačima na tržištu električne energije. Trenutno je u postupku donošenja novi set energetskih zakona, koji će uvođenjem “Prosumera – kupac potrošač i proizvođač”, kupac moći proizvoditi dio električne energije za svoje potrebe, a eventualne viškove plasirati u mrežu u vidu energetskog ili monetarnog kredita – ističu iz FERK-a.
U Bosni i Hercegovini namjerno se blokira razvoj obnovljivih izvora energije da bi se mogla promovisati električna energija iz uglja kao jedina isplativa, tvrdi Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima.
– Razlog zato je da elektroprivrede u BiH održe monopol u proizvodnji električne energije, jer obnovljivi izvori podrazumijevaju dezertifikaciju broja izvora, odnosno vlasnika i samim tim se gubi monopol na proizvodnju električne energije i iz tog razloga blokirano je širenje na nove proizvođače struje iz obnovljivih izvora – kazao je za Faktor, Denis Žiško.
To je prvo urađeno nakaradnim zakonom 2013. godine kada su predviđene kvote i onda su te kvote dobili privilegovani proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora, tvrdi Žiško i pojašnjava:
– Preko računa za struju građni i privreda punili su džepove odabranih za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Tom fondu godišnje se skupi između 25 do 30 miliona maraka! Na ovaj način vlasti u BiH praktično su blokirali širenje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, jer su kvote bile brzo popunjene i nisu omogućili građanima da proizvode struju preko solarnih panela na svojim krovovima kuća. Nametnuli su im komplikovane procedure zbog dvosmjernih električnih brojila i PDV-a.
Uskoro novi zakon
Sve ovo bi se trebalo promjeniti, smatra Žiško, sa usvajanjem novog zakona koji je bio u javnoj raspravi do 5. septembra 2022. godine.
– Nadam se da će se zakon uskoro usvojiti, ali ostaje problem i u novom zakonu koji treba usvojiti što su opet ograničene subvencije koje bi trebale ići građanima koji će prizvoditi struju iz obnovljivih izvora. U novom predloženom zakonu je navedeno da će od prikupljenih sredstava za obnovljive izvore ići samo dva posto građanima koji proizvode struju, a ostatak opet za privilegovane i probrane proizvođače struje, odnosno velike proizvođače. Građani učestvuju za punjenje Fonda za obnovljive izvore energije sa 40 procenata, a njima se vrati samo dva procenta! To je novi pokušaj da se zadrži monopol u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i da se opet kroz zamršene kombinacije nagrade probrani veliki proizvođači – smatra Žiško.
Bosna i Hercegovina ima velike potencionale za proizvodnju solarne i vjetro-energije i na svaki krov kuće i zgrade treblo bi postaviti solarnu elektranu i to se radi u cijeloj Evropi. U Berlinu – Njemačka je usvojen lokalni zakon da ni jedan novi stambeni ili poslovni objekat neće dobiti upotrebnu dozvolu ukoliko na krovovima ne montira solarne panele, sada ovo slijedi cijela Evropa, ističe naš sagovornnik i upozorava.
– Proizvodnju solarne i vjetro-energije ne treba prepuštati stranim investitorima, već da u ove projekte ulažu domaći investitori. Ono što se dešava u BiH je da će stranci zauzeti nabolje lokacije u našoj zemlji za proizvodnju struje iz vjetro i solarnih-elektrana i kontrolisat će tu proizvodnju i električnu energiju će prodavati na stranom tržištu, a za domaću potrošnju neće ostati ništa. Dok naša vlast priča o energetskom suverenitetu BiH, prije nekoliko godina kineska firma je u Hercegovini otkupila koncesiju za vjetroelektranu od bh. koncesionara koji je ranije dobio, a ništa nije počeo graditi i struja iz vjetroparka koji će napraviti Kinezi prodavat će se samo na inostranom tržištu. Strani investitori sada dolaze u BiH i od bh. firmi otkupljuju koncesije za izgradnju vjetroparkova i solarnih elektrana. Umjesto da se posljednih 15 godina domaće elektroprivrede, a imamo ih tri, da su već izgradili vjetroelektrane imal bi struje za još veći izvoz, a pošto je energija od vjetra i Sunca besplatna imali bi čistu zaradu i čišći zrak – zaključuje Denis Žiško.
faktor
