U Sudu Bosne i Hercegovine za danas je zakazan nastavak suđenja u slučaju “Dženan Memić”, a sudi se bivšoj djevojci stradalog mladića Alisi Ramić (djevojačko Mutap), njenom ocu Zijadu Mutapu, dvojici policajaca Hasanu Dupovcu i Josipu Bariću, te Muameru Ožegoviću – radniku hotela “Kristal”.
Za danas će završne riječi iznijeti Muriz Memić s advokatom Ifetom Feragetom. Završne riječi iznijet će i odbrane optuženih, Zijada Mutapa, Alise Ramić, Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa Mladi Crvenog križa općine Donji Vakuf u ponedjeljak, 14. novembra organizuju akciju mjerenja nivoa šećera u krvi, uz podjelu edukativnog promotivnog materijala.
PDiabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povišene količine glukoze (šećera) u krvi. Nastupa kada tijelo ne proizvodi dovoljno hormona inzulina ili taj inzulin više nije djelotvoran. Inzulin je „ključ“ koji omogućava šećeru da uđe u ćeliju.
Simptomi šećerne bolesti su pretjerana žeđ i znojenje, učestalo mokrenje, zamor i drhtavica, zamagljenost pred očima, vrtoglavica i zbunjenost, posjekotine ili ranice koje veoma sporo zarastaju.
Jedna od dvije osobe sa dijabetesom ne znaju da ga imaju – da li si i ti u riziku?
Mladi Crvenog križa očekuju sugrađane u ponedjeljak od 10 sati na lokaciji pored prodavnice Konzuma.
U subotu, 12.11.2022. sa početkom od 19 časova Teatar FEDRA Bugojno u Maloj sali KSCa izvodi predstavu “BITI HAMLET” po djelu “Hamlet” Vilijama Šekspira, a u režiji i adaptaciji Senada MIlanovića.
“BITI HAMLET” je društveno angažovana predstava u kojoj Šekspirov Hamlet ne postavlja pitanje: ”Biti ili ne biti?”, nego nudi konkretan odgovor. Biti je rješenje – probuditi se, misliti i djelovati!
Predstava je na Festivalu FEDRA dobila nagradu za kostimografiju, a Zina Šahović je za ulogu u ovoj predstavi nagrađena na festivalima u Bugojnu i Trebinju.
Ulaznice se mogu rezervirati na telefon 030 509 722 Info pult JU KSC Bugojno.
Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same Evropske unije, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.
Hrvatska se sve više integrira u EU. Ulaskom u EU 2013. Hrvatska je postala dio kruga jednih od ekonomski i društveno najrazvijenijih država na svijetu. Sljedeći korak integracije je ulazak u eurozonu i ulazak u Schengenski prostor o čemu se odlučuje danas.
Iako je svaka vlast od trenutka ulaska u EU naglašavala da je sljedeći cilj Hrvatske ulazak u Šengen, i on će se uskoro ispuniti, jako malo se truda posvetilo tome da se građanima Hrvatske objasni zašto je to uopće važno.
Više čekanja, pregleda i problema
Granica Hrvatske s BIH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU. U praksi već duže vremena granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u Šengensku zonu.
Već od prije je za putovanje državljana Hrvatske u Srbiju, BiH i Crnu goru bila dovoljna samo lična karta, i to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u Šengensko područje će biti posebno velika kontrola pasoša jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnog Gori postaju vanjske granice EU.
Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.
Dvojno državljanstvo
Oni koji imaju dvojno državljanstvo, moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske širom EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.
Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije su u avgustu ove godine najavili da će EU od maja 2023. uvesti automatizirani elektronski sistem pod nazivom “European Travel Information and Authorisation System” (ETIAS), koji će služiti za putovanja u Schengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sistem će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.
ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevencija ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.
Zračni prostor
Posebne promjene će nastupiti po pitanju zračnog prijevoza, zbog čega je ulazak Hrvatske u Schengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. marta. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja Schengenskog područja.
Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio Schengenskog područja, i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.
Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.
Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača.
AMIR BULUT, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka i mesa SBK
“Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening.”
HAMID SULJIĆ, mljekar iz Travnika
“Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja.”
Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
SUAD SELIMOVIĆ, Udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK
“Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove. Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći budžeti za podršku poljoprivedi i potrošačima.”
A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija – poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.
PETAR DRAGOJLOVIĆ, mljekar iz Bijeljine
“Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa.”
Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanskog kantona. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele porodice i domaćinstva uključeni u proizvodnju. Pokušali smo slično pitati i resornog minstra ovog kantona, ali on cjelokupnu situaciju nije htio komentarisati.
U Bosni prije podne umjerena naoblaka. Po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom. Očekuje se naoblačenje u drugom dijelu dana koje će lokalno usloviti prolaznu slabu kišu. U Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab, prije podne jugo, a u drugoj polovini dana vjetar mijenja smjer na sjever. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 6°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18°C.
Na putevima u BiH saobraća se uz slabiji promet vozila, izuzev dionica u gradskim centrima gdje je u jutarnjim satima promet vozila pojačan. Vozače upozoravamo na mjestimično smanjenu vidljivost zbog magle. Na putevima u tim područjima kolovoz je vlažan, pa savjetujemo oprezniju vožnju, uz obavezno držanje propisanog odstojanja između vozila.
U toku su sanacioni radovi na dionici magistralnog puta M-18 Sarajevo-Vogošća u ulici Alipašina (od raskrsnice za stadion “Asim Ferhatović Hase” do naselja Šip) zbog čega vozila iz pravca Sarajeva saobraćaju usporeno, jednom trakom, dok se vozila iz pravca Vogošće preusmjeravaju na alternativni pravac (kroz ulicu Jukićeva).
Zbog izvođenja radova na dionici magistralnog puta Žitomislići-Počitelj, svaki dan osim nedjelje i praznika dolazi do obustave saobraćaja u terminima od 09 do 12 :15 sati i od 13 :15 do 15 sati.
Povremene polusatne obustave saobraćaja zbog deminiranja terena aktuelne su od 08 do 16 sati na magistralnom putu Srebrenik-Orašje, dionici Cerik-pijaca „Arizona“. Za vrijeme obustave u funkciji je alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.
Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.
Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Najavljene radarske kontrole za 10. 11. 2022. -PS VITEZ
07:00 do 09:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza
09:00 do 11:00 sati M-5 Bila
12:00 do 13:00 sati Bila-cesta prema bolnicui Nova Bila
13:00 do 14:00 sati ulica Kralja Tvrtka
Najavljene radarske kontrole za 10. 11. 2022. -PS BUGOJNO
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Kopčić
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbanja
21:00 do 22:30 sati ulica 307.M.brigade
Najavljene radarske kontrole za 10. 11. 2022. -PS BUSOVAČA
12:00 do 13:30 sati Lugovi
13:30 do 15:00 sati Kaonik (skretanje za Podjele)
15:30 do 17:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)
17:00 do 18:30 sati Tisovačka cesta
Hrvatski travel bloger Kristijan Iličić na svom Instagram profilu podijelio je utiske nakon što je stigao u Australiju, a ostao je prilično zatečen strogošću i rigoroznim kontrolama koje su on i njegovi saputnici morali proći.
Iličić je otkrio kako je njegov prvi dodir s tlom Australije bio na aerodromu u Darwinu i da su od tad započele rigorozne procedure.
“Svi smo slušali kako je Australija dosta striktna oko korone, no šta je ta pandemija zapravo napravila ovim ljudim, toga nismo bili svjesni”, započeo je Kristijan.
“Prvo su nas držali u avionu sat vremena i krenuli dezinficirati avion i to čak dva puta”, što mu nije bilo toliko iznenađenje jer su jako striktni u zaštiti njihove flore i faune.
“Nakon toga smo prtljagu čekali sat vremena (vjerovatno su i to dezinficirali). Potom su nam otvorili sve kofere, prekopali sve stvari”, ispričao je te podijelio iznenađenje što je morao pokazati patike na nogama i one u koferu te da su “provjeravali ima li zemlje na njima”.
Također, primijetio je i koliko su ljudi frustrirani cijelom situacijom te da su vrlo neljubazni prema turistima i gostima. Napomenuo je da je tu prekratko da bi donosio zaključke, ali da je njegov saputnik Tom koji je ranije posjećivao Australiju ostao u šoku.
Ispričao je i kako mu je prijatelj bio silno uplašen zbog saobraćajnog prekršaja.
“Užasno su svi u drami oko vrlo rigoroznih pravila u svakodnevnom životu. Baš sam bio začuđen koliko je ozbiljno shvatio mali prelazak preko pune crte”, dodao je.
Iznenađen cijelom situacijom i proživljenim zamolio je i druge da podijele svoja iskustva. Dok su neki bili šokirani tretmanom kakav su imali, drugi su tvrdili da su doživjeli slično.
Ako ste se ikad susreli sa osobom kojoj je užasno iritantno kada u njenoj blizini glasno žvaćete ili gutate hranu i piće, ili ako ste i sami jedna od njih, naučnici su sada objasnili šta bi se iza svega moglo kriti.
Poremećaj gdje vas uznemiravaju zvukovi koje proizvode drugi ljudi poput, recimo, disanja, zijevanja i žvakanja, naziva se mizofonija.
Svako s mizofonijom zna da sjedenje pored osobe koja bilo šta od ovoga glasno radi, može biti nepodnošljivo iritantno.
Dok je taj pojam službeno priznat kao medicinski poremećaj 2001. godine, a pojedini naučnici ga smatraju i faktorom koji ukazuje na visoku emocionalnu inteligenciju i dobro razvijene kreativne sposobnosti, studija je sada ispitala šta bi se iza svega moglo kriti.
Naime, prema timu s Univerziteta Newcastle, ovo stanje se svodi na “preosjetljivu vezu” između dva različita dijela čovjekovog mozga.
Naučnici su pri studiji odradili skeniranje mozga na dvije skupine ljudi kojima su puštali neke od “okidača” – skupini s mizofonijom, i onoj bez nje, prenosi Unilad.
Studija objavljena u Journal of Neuroscience 2021. pokazala je kako je spona između dva specifična dijela mozga identificirana kao mogući uzrok ovog stanja. To otklanja prethodne pretpostavke da je mizofonija uzrokovana problemom s obradom zvuka.
“Naša otkrića pokazuju da za osobe s mizofonijom postoji abnormalna komunikacija između slušnih i motoričkih regija mozga – mogli biste to opisati kao ‘supersenzibiliziranu vezu’. Ovo je prvi put da je takva veza u mozgu identificirana za ovo stanje”, rekao je neuronaučnik i glavni autor sa Univerziteta Newcastle, doktor Sukhbinder Kumar.
Ekstremniji slučajevi mogu se naći u situaciji da uopće ne mogu tolerisati neke od normalnih pojava kod jedne osobe, bilo da se radi o članovima njihove porodice, kolegama, prijateljima ili se nalaze u javnosti.
Ipak, naučnik je otkrio i kako se može nositi s ovim stanjem.
“Zanimljivo je da neki ljudi s mizofonijom mogu ublažiti svoje simptome oponašanjem radnje koja generira zvuk okidača, što bi moglo ukazivati na vraćanje osjećaja kontrole”, objašnjava Kumar, pa zatim nastavlja:
“To nas navodi da vjerujemo da ova komunikacija aktivira nešto što se zove ‘sustav zrcala’, koji nam pomaže obraditi pokrete drugih pojedinaca aktiviranjem vlastitog mozga na sličan način – kao da sami činimo taj pokret. Ta spoznaja može nam pomoći da razvijemo nove terapije za ljude s ovim poremećajem”, tvrdi on.
Dakle, prema savjetu neuronaučnika Kumara, zaključak je da se, sljedeći put kada se nađete bijesni na osobu pored vas jer glasno žvaće, i sami trebate početi pretvarati da jedete. Na taj način, lakše ćete prebroditi ovo stanje.
