Blog

  • Godina dana od smrti Džene Gadžun: Porodica traži pravdu, za danas zakazani protesti

    Godina dana od smrti Džene Gadžun: Porodica traži pravdu, za danas zakazani protesti


    Danas je godina dana od smrti malene djevojčice Džene Gadžun. Dvoipogodišnja djevojčica je došla na rutinsku operaciju kapka, ali je usljed komplikacija završila tragično.

    Slučaj njene smrti ni nakon godinu dana nije rasvijetljen, zbog čega će danas biti održana protestna šetnja u Sarajevu. Roditelji malene Džene, Muris i Amila pozvali su sve građane da ih danas podrže.

    – Ispred Vlade Kantona u 9 sati sa pitanjima za Harisa Vranića! Zatim se selimo ispred Tužilaštva sa početkom u 10 sati… Pravda za našu Dženu! – napisala je Amila Gadžun.

    Muris Gadžun je ranije za portal “Avaza” rekao kako na ovaj simboličan dan mora izaći na ulicu kako bi tražio pravdu za svoje dijete.

    – Eto vidite dokle su nas doveli da moramo da dođemo da tražimo pravdu ispred njihovih vrata. Bit će jako teško, ali šta ću, ja moram izaći na ulicu da tražim pravdu za svoje dijete – rekao je Gadžun.

    Gadžun je objavio na Facebooku kako će se sa djecom prvo pojaviti ispred Vlade Kantona Sarajevo, kako bi razgovarao sa ministrom zdravstva Harisom Vranićem.

    – Obzirom da Haris na moja pitanja odgovara samo putem društvenih mreza, ovog puta ću doći lično u Sarajevo, a nadam se da će on imati ljudskosti i hrabrosti da mi lično u oči odgovori na postavljena pitanja. Ispred Vlade KS zadržat ću se do 10 sati, a nakon toga idem sa svojom djecom pred zgradu Tužilaštva – napisao je Muris Gadžun.

    avaz.ba
  • Mlijeka će biti u BiH, ali mu se mora ograničiti cijena

    Mlijeka će biti u BiH, ali mu se mora ograničiti cijena

    Iz Ministarstva poljoprivrede Unsko-sanskog kantona i ministarstva poljoprivrede Republike Srpske upozoravaju trgovce da je došlo vrijeme da se dogovore sa otkupljivačima i farmerima o maloprodajnoj cijeni mlijeka koje je preskupo za potrošače, pogotovo za porodice s djecom i penzionere kojima je mlijeko osnovna hrana, a košta u prodavnicama i do 2,50 maraka.

    Unsko-sanski kanton (USK) je najveći proizvođač mlijeka u Federaciji BiH s ukupno 30 posto proizvodnje u odnosu na ukupne proizvedene količine u ovome entitetu.

    U Unsko-sanskom kantonu povećana je otkupne cijene mlijeka za 15 feninga po litri, tako da ona trenutno iznosi u zavisnosti od kvaliteta mlijeka 80 do 90 feninga, potvrdio je Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede u Vladi USK.

    – Predstavnici udruženja proizvođača mlijeka iz našeg kantona imali su sastanak s menadžmentom mljekare Meggle, koja je najveći otkupljivač i postignut je zadovoljavajući dogovor. Po podacima s kojima raspolažemo u USK nije se smanjila proizvodnja mlijeka bez obzira na skupu hranu za krave, jedino je došlo do malog smanjenja ljeti kada se desio toplotni udar. Prošle godine u našem kantonu je proizvedeno 38 miliona litara mlijeka, a iste rezultate očekujemo i u ovoj godini – pojašnjava ministar Kulenović.

    U Unsko-sanskom kantonu ne zatvaraju se farme, u odnosu na ostatak BiH gdje se sve češće zatvaraju neke farme.

    – Naše mljekare USK sufinasira po litri mlijeka 11 feninga i plus što Federacija BiH daje za poticaje proizvodnje mlijeka. Sada naši mljekari kada se saberu svi poticaji i povećana otkupna cijena mlijeka po litri imaju oko 1,30 maraka jer i općine neke pomažu proizvođače. Zbog toga se i ne zatvaraju farme jer USK finansira i proizvodnju steonih junica – ističe ministar poljoprivrede.

    Hoće li doći do poskupljenja mlijeka jer su u Meggleu povećali otkupnu cijenu?

    – Mislim da neće doći do novog poskupljenja osim ako trgovci ne povećaju svoju maržu. Recimo da bi Meggle mogao prodati još par miliona litara mlijeka više da ga ima. Vlada USK će se potruditi da se na farmama poboljša kvalitet mlijeka, pa će pomoći u nabavci kvalitetnije hrane. Cijene koncentrata su podignute do neba i to nas sprečava da podignemo proizvodnju jer to moramo uvoziti. Naši farmeri se trude da sami povećaju proizvodnju hrane za svoje životinje – zaključuje Kulenović.

    Mladen Stojanović, načelnik Odjeljenja za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, kaže da se otkupna cijena mlijeka s vremena na vrijeme koriguje naviše, ali to je nedovoljno s obzirom na maloprodajne cijene.

    – Proizvođači mlijeka zadnji su u tom nizu, a otkupna cijena mlijeka još je niska i nije stimulativna za veći obim proizvodnje. Oni koji proizvode mlijeko pokušavaju da se održe s obzirom na previsoke cijene hrane za životinje. U isto vrijeme enormno povećanje cijena zabrinjavajuće je i za domaće potrošače jer cijena mlijeka u maloprodaji je iz dana u dan sve veća. Mlijeko najviše koriste djeca i najstariji ljudi i postavlja se pitanje kako će oni kupovati mlijeko jer raspolažu sa malo sredstava za život. Hitno se mora donijeti odluka o cijeni mlijeka jer je dostigla već maksimum – upozorava Stojanović.

    Prema mišljenju našeg sagovornika, postoje dva scenarija da se ovaj problem riješi.

    – Prvi scenarij je da će se proizvodnja mlijeka početi gasiti zbog visokih cijena hrane za životinje, a s druge strane, postavlja se pitanje da li više potrošači mogu kupovati mlijeko po enormno visokim cijenama. Zato se mora napraviti dogovor proizvođača, otkupljivača i trgovaca kako da na najjeftiniji način osiguraju dovoljne količine mlijeka za domaće potrebe – predlaže Stojanović.

    Otkupna cijena mlijeka u entitetu RS kreće se od 0,70 do 0,99 maraka.

    – Uz ovu otkupnu cijenu proizvođači mlijeka imaju i dodatne poticaje od RS-a po 25 feninga po litri i iduće godine će se i povećavati. Ali postavlja se pitanje dokle mogu budžeti i u RS-u i FBiH povećavati poticaje jer i budžeti imaju svoje granice. Međutim, cijene mlijeka su dostigle maksimalni nivo jer mlijeko sebi više ne mogu priuštiti naši penzioneri sa primanjima od 400 maraka – ističe Stojanović.

  • Šef turske policije: Uhapsili smo osumnjičenog za napad; Erdogan: Bit će kažnjeni

    Šef turske policije: Uhapsili smo osumnjičenog za napad; Erdogan: Bit će kažnjeni

    Turski ministar unutrašnjih poslova optužio je Kurdistansku radničku partiju (PKK) za bombaški napad na prometnu ulicu u Istanbulu u kojem je poginulo šest osoba. Suleyman Soylu je otkrio da je osumnjičeni uhapšen.

    Šest ljudi je poginulo, a 81 je povrijeđena kada je u poznatoj pješačkoj ulici u Istanbulu, Istiklal, eksplodirala bomba. Turski predsjednik je napad opisao kao teroristički čin.”Osumnjičeni je uhapšen”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu u izjavi koju je u ponedjeljak objavila novinska agencija Anadolija.

    “Prema našim nalazima, odgovorna je teroristička organizacija PKK,” rekao je on.

    Turski zvaničnici su u nedjelju navečer kazali kako vjeruju da je napad izvela žena koja je, prema snimcima nadzorne kamere, sjedila 45 minuta na mjestu eksplozije na šetalištu Istiklal, a minut nakon što je otišla došlo je do eksplozije. Uz pomoć snimaka sa nadzornih kamera utvrdili su da je žena ostavila vreću sa eksplozivom i otišla.

    Iako je centar Istanbula u prošlosti bio na meti terorista, do sada nijedna grupa nije zvanično preuzela odgovornost za posljednji napad.

    PKK, koju je Ankara, kao i njeni zapadni saveznici, stavila na crnu listu kao terorističku organizaciju, nastavila je s pobunom za kurdsku samoupravu u jugoistočnoj Turskoj od 1980-ih.

    Redovno na meti turskih vojnih operacija, grupa je također u središtu sukoba između Švedske i Turske, koja od maja blokira ulazak Švedske u NATO, optužujući ga za popustljivost prema PKK.

    Govoreći neposredno prije polaska na samit G20 u utorak na Bali, Recep Tayyip Erdoğan je govorio o “izdajničkom napadu”, dodajući: “Odgovorni će biti kažnjeni”.

    Turska je bila meta niza smrtonosnih bombaških napada između 2015. i 2017. od strane ISIL-a i kurdskih grupa.

    Među njima je i bombaški napad u istoj ulici 19. marta 2016. godine, u kojem je ubijeno pet ljudi, a povrijeđeno 36. Turska policija je kasnije rekla da je bombaš imao veze sa ISIL-om.

    Klix.ba

  • Najavljujemo radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    Najavljujemo radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Mosor
      12:00 do 14:00 sati Guča Gora
      16:30 do 18:30 sati Donje Putićevo
      20:00 do 21:30 sati Turbe

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS VITEZ

      15:00 do 17:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza
      17:00 do 19:00 sati ulica Hrvatske mladeži
      20:00 do 21:00 sati ulica Lašvanska
      21:00 do 22:00 sati M-5 Šantići

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS FOJNICA

      08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska
      10:30 do 12:30 sati Pločari Polje
      13:00 do 15:00 sati Ostružnica Polje

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS BUGOJNO

      13:00 do 14:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
      15:00 do 16:30 sati ulica Armije BiH (škola)
      17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi
      19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbanja

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS DONJI VAKUF

      07:15 do 08:15 sati 770 Slbbr.
      11:00 do 12:00 sati Nova Travnička
      13:30 do 14:30 sati Oborci
      17:00 do 18:00 sati Titova

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
      09:30 do 11:00 sati Pajić Polje
      17:00 do 18:30 sati Ploča
      22:00 do 23:30 sati Duratbegović Dolac

    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS JAJCE

      16:30 do 18:30 sati R-413b Divičani
      19:00 do 21:00 sati M-16 Podmilačje

    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS BUSOVAČA

      19:30 do 20:30 sati Bukovci (kod STR Sabina)
      20:30 do 22:00 sati Polje
      22:30 do 22:30 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
      23:30 do 00:30 sati Kaćuni (lokalna cesta prema Silosu)
      00:30 do 01:30 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob. KIM)

    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 14. 11. 2022. -PS KREŠEVO

      09:00 do 11:00 sati Resnik
      14:00 do 16:30 sati Rakova Noga

  • Magla smanjuje vidljivost, posebno je gusta uz rijeke

    Magla smanjuje vidljivost, posebno je gusta uz rijeke

    Magla ovoga jutra smanjuje vidljivost, a posebno je gusta uz rijeku Savu, Drinu, Lašvu i Bosnu.

    Kao i na širem području: Tuzle, Sarajeva, Travnika, Viteza i Goražda. Skreće se pažnja i na učestale odrone i savjetuje se oprezna vožnja. Vozači se napominju da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

    Povremene polusatne obustave

    Zbog izvođenja radova na dionici magistralnog puta Žitomislići-Počitelj, svaki dan osim nedjelje i praznika dolazi do obustave saobraćaja u terminima od 09 do 12 :15 sati i od 13 :15 do 15 sati.

    Povremene polusatne obustave zbog deminiranja terena aktuelne su od 08 do 16 sati na magistralnom putu Srebrenik-Orašje, dionici Cerik-pijaca „Arizona“. Za vrijeme obustave u funkciji je alternativni pravac Cerik-Brčko-Orašje.

    U toku su sanacioni radovi na dionici magistralnog puta Sarajevo-Vogošća u ulici Alipašina (od raskrsnice za stadion “Asim Ferhatović Hase” do naselja Šip) zbog čega vozila iz pravca Sarajeva saobraćaju usporeno, jednom trakom, dok se vozila iz pravca Vogošće preusmjeravaju na alternativni pravac (kroz ulicu Jukićeva).

    Granični prijelaz

    Zbog radova na magistralnom putu Doboj-Maglaj (na dionici Poljice-Maglaj) od 07 do 16 sati, svaki dan, osim nedjelje, saobraća se usporeno, jednom trakom.

    Na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom. U noćnim satima (22-06 sati) saobraćaj se obustavlja i preusmjerava na obilaznicu oko tunela.

    Sporije zbog radova saobraća se i na dionici autoputa A-1 Zenica sjever-Zenica jug, kao i na magistralnom putu Bihać-Bosanski Petrovac.

    Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a.

  • Pretežno oblačno, moguća slaba kiša

    Pretežno oblačno, moguća slaba kiša

    U većem dijelu zemlje pretežno oblačno vrijeme.

    Povremeno slaba kiša najizglednija je na području Hercegovine, Krajine i jugozapadu Bosne. Više sunčanog vremena na istoku i sjeveroistoku Bosne.

    Vjetar slab južnog i jugoistočnog smjera.

    Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između tri i sedam, na jugu zemlje do 13 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između devet i 14, na jugu zemlje do 17 stepeni Celzijusa.

    U Sarajevu djelomično vedro. Najniža jutarnja temperatura zraka oko pet. Najviša dnevna temperatura zraka oko 12 stepeni.

    Opća slika će biti lošija u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni. Pod utjecajem promjene, kiše i južnog strujanja, kod osjetljivih osoba će se postepeno pojačavati tegobe vezane uz njihove bolesti.

    Moguće su reakcije poput nervoze, reumatskih bolova, kardiovaskularnih smetnji i malaksalosti.

    Poželjno je ne pretjerivati sa aktivnostima.

    Negativni utjecaj pogoršanja, mada izražen, ipak će se manje osjetiti u centralnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje, uglavnom zbog stabilnijeg vremena.

    U utorak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Lokalno malo kiše može pasti u Hercegovini. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera.
    Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između tri i sedam, na jugu do 12. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 11 i 17 stepeni Celzijusa.

    U srijedu oblačno sa kišom u drugom dijelu dana. Jače padavine tokom noći na četvrtak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Tokom noći vjetar će promijeniti smjer na sjever.

    Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između pet i 10, na jugu zemlje do 12. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 i 15 stepeni Celzijusa.

  • Previše influensera, a premalo majstora: BiH fali šivača, varioca, zidara…

    Previše influensera, a premalo majstora: BiH fali šivača, varioca, zidara…

    Previše youtubera i influensera, a premalo majstora i radnika. Takve generacije stupaju na scenu. Trendovi utiču na to da je mnogo deficitarnih zanimanja, te da brojni zanati izumiru. Obrazovni sistem se ne mijenja. On ne podstiče upisivanje bh. privredi potrebnih djelatnosti, nego stranim zemljama obrazuje buduće radnike.

    Nekada je to bio poželjan posao – danas izumire. Dobrog sajdžiju teško je naći. Izet Ždralović decenijama popravljajući satove osigurava egzistenciju. Nove generacije ovakav posao ne zanima. Izet u prvom redu smatra roditelje odgovornim za to:

    ”Dakle, ako roditelji nisu napravili bauk djetetu u glavi i rekli mu ono ”ići ćeš na zanat ako ne budeš učio”. To je jedan od velikih razloga”, naveo je sajdžija Izet Ždralović.

    Drugi razlog je masovni odlazak. Zato privredi danas nedostaje radnika. Pronalazak dobrog majstora postaje prava misija.

     

    Nedostaje i šivača, varioca, tesara, zidara, fasadera.

    U srednjim tehničkim školama praksa traje, oni koji upišu deficitarna zanimanja brzo dolaze do posla. Ali je sve manje upisanih.

    ”Što se tiče majstora mogu vam garantovati da pravi majstor uvijek posla ima. Pogotovo učenici koji žele koji se trude, bez problema se zapošljavaju odmah po završetku obrazovanja”, rekao je Elvis Halilović, nastavnik praktične nastave elektrostruke.

    ”Ti procenti su drastični na štetu tehničkih i stručnih škola gdje se desetkuju škole jer imamo smanjen interes učenika i smanjen broj”, istaknula je Aida Tahirović, direktorica Željezničkog-školskog centra Sarajevo.

    Brojna perspektivna zanimanja nude se učenicima: tehničar hidraulike, tehničar za logistiku, saobraćajno transportni operater.

    Jedno od zanimanja koje se sve češće traži na tržištu jeste mašinovođa. Nedostaje ih kako širom Evrope tako i u BiH. Ovo zanimanje moguće je završiti u Sarajevu. Ali afiniteti samih učenika su sada drugačiji, pa je sve manje učenika koji su za to zainteresovani.

    ”Ono što je posebno interesantno je da je to deficitarno zanimanje i u zemljama EU. Mi smo jedini koji vrše školovanje za zanimanje tehničar-mašinovođa to je četverogodišnje zanimanje. Učenici imaju teorijske, stručnoteorijske i praktične nastave’‘, naveo je Damir Dinar, profesor stručnoteorijske nastave ŽŠČ.

    Bez obzira na to, zbog općeg trenda, ljudi u BiH bježe od raznih zanimanja, ističe profesor Edin Čibrić. Čak i oni koji iskažu interesovanje, nerijetko od društva budu savjetovani da odustanu. Tako je jedna djevojčica odlučila da postane varioc.

    ”Njen dajdža je varioc i ona hoće da bude varioc. Pokušavali joj objasniti: ima drugih lijepih zanimanja… Ona hoće to…. Zašto joj ne pustiti da to bude njena priča? I u krajnjoj liniji ona će možda biti bolja od svojih kolega u tom poslu”, rekao je Edin Čebirić, profesor stručnoteorijske nastave – elektro struka.

    Brzo će doći do posla jer je to deficitarno zanimanje i u državi, ali i van nje. S druge strane nekim zanimanjima ”zasluženo” fali radne snage, ističu ekonomski analitičari.

    ”U strukama poput ugostiteljstva i trgovine nije riječ da nedostaje kadra nego jednostavno poslodavci ne plaćaju na odgovarajući način. Ne bi naši ljudi išli recimo u Hrvatsku kada bi mogli ovdje raditi kod svoje kuće”, naveo je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Iz zemlje odlaze, a u državi se obrazovni sistem i tržište rada neusklađuje. To je dovelo do nerealne situacije: poslodavcima nedostaje radnika, a na birou stotine hiljada nezaposlenih. I dalje se forsira školovanje kadrova koji će sigurno otići iz države.

  • Problemi bh. radnika u Sloveniji i kako da se zaštite: Prijave se za jedne uvjete rada, a dočekaju ih drugi

    Problemi bh. radnika u Sloveniji i kako da se zaštite: Prijave se za jedne uvjete rada, a dočekaju ih drugi

    Iako u dosta manjem obimu nego prije nekoliko godina, bosanskohercegovački radnici koji odu u Sloveniju i dalje imaju određenih problema s poslodavcima po pitanju prava i uvjeta rada.

    Predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Zavoda za zapošljavanje Slovenije nedavno su na sastanku u Ljubljani ukazali na praksu pojedinih poslodavaca da ovim institucijama pošalju različit ugovor o radu i to je uvijek na štetu radnika.

    S obzirom na to da je povećan interes bh. radnika za rad u Sloveniji, zanimalo nas je s čim se sve susreću kod slovenačkih poslodavaca i kako da se zaštite.

    Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ističe da je jedan od osnovnih problema ugovor na slovenačkom jeziku koji se daje radniku da ga potpiše, a radnik ne zna šta u njemu piše. Zbog toga je još 2019. godine inicirano uvođenje dvojezičnih ugovora, ali treba proći dosta vremena dok to i ne zaživi jer je neophodno da bude izmijenjen sporazum o zapošljavanju koje naše dvije države imaju, a to nije moguće bez uključivanja Vlade Slovenije i Vijeća ministara BiH.

    Problem je i upravo praksa slanja različitih ugovora bh. i slovenačkoj nadležnoj instituciji preko kojih ide zapošljavanje.

    – Mi dobijemo jedan ugovor, a slovenački Zavod drugi. Mi objavimo oglas i naši ljudi vide jedne uvjete rada, potpišu ugovor, ne čitaju, a zapravo imaju veći fond sati ili nije plaćen smještaj, različito piše kada je riječ o odmoru i slično. Mi smo tražili da taj prvi ugovor, koji je osnova za sve dalje i na osnovu kojeg se i izdaje radna i boravišna dozvola, bude istovjetan i s tim su se složili u Zavodu za zapošljavanje Slovenije – kazao je Pupić.

    On je naglasio da problemi nisu ni blizu u onom obimu u kojem su bili prije pet-šest godina i da je Slovenija dosta poslodavaca isfiltrirala i napravila crnu listu poslodavaca koji više ne mogu dostavljati svoje oglase bh. agenciji. No problema i dalje ima.

    Pupić je ukazao da se bh. radnici uvijek mogu obratiti Nezavisnom sindikatu Slovenije i dobro bi bilo da to učine prije nego što potpišu ugovor, ali da rijetki to čine i obrate se tek kada nastane problem.

    – Taj ugovor je osnova svega i najviše pažnje tome treba posvetiti. Naši radnici od nas dobiju i listu institucija kojim se mogu obratiti – dodao je Pupić.

    Podsjetio je da u Sloveniji uglavnom iz BiH traže vozače, varioce i ostale zanate koji su u vezi s građevinskim sektorom te pomoćne radnike…

    Kazao je i da je prošle godine zabilježeno veliko povećanje broja radnih dozvola pa je stoga tražen i pojačan nadzor slovenačkih poslodavaca, dok je i ove godine u odnosu na prošlu blago povećan broj izdatih radnih dozvola u Sloveniji za bh. radnike. Samo do kraja septembra Slovenija je izdala 13.914 radnih dozvola našim građanima.

     

    faktor

  • Berba grožđa u Čitluku: Vina poznata i tražena širom svijeta

    Berba grožđa u Čitluku: Vina poznata i tražena širom svijeta

    Mjesec septembar u Hercegovini je u znaku berbe grožđa. U kamenim vinogradima vinarije Čitluk – najveće u BiH , vrijedne ruke berača beru žilavku – autohtonu sortu grožđa Hercegovine od koje se pravi Kameno vino, jedan od najvećih brendova ove vinarije.

    “Ovdje je 100 hektara površine, preko 80 hektara čistog zasada, a 90 posto je žilavka kojoj i samo ime kaže da je žilava i otporna sorta koja u ovom kamenjaru opstaje i donosi dobar rod i relativno dobar prinos, mada ovdje ne možemo govoriti o visokim prinosima jer samo njeno opstajanje u ovom kamenjaru gdje imate ljeta kad okolo drače, šipci, grabovi i drugo rastinje se suši ona opstaje i donosi rod”, kazao je Željko Nakić, direktor vinarije Čitluk

     

    Berači s berbom počinju u rano jutro jer treba na vrijeme ubrati hiljade kilograma kako bi u vinariju dostavili kvalitetno grožđe.

     

    “Urod je dobar, grožđa ima, rodilo je. Što se tiče samog rada, umorimo se, ali odmorim pa nastavimo dalje. Beremo trenutno žilavku, bude tu smederevke i drugih sorti”, poručila je beračica Maja.

     

    Posao berača nije nimalo lagan, grožđe se bere i na jakom suncu i visokim temperaturama, no berači kažu isplati se.

    Odavno beremo, znamo redoslijed, radimo osam sati dnevno pa koliko uberemo, ne brojimo mi koliko korpi napunimo, radimo svoj posao. Isplati se, ne bi radili da se ne isplati moglo bi i bolje ali tako je kako je. Beremo bez obzira na vremesnke uslove, jedino kad kiša pada tad ne beremo, izjavila je beračica Saja Ćorić.

     

    “Šest godina berem ovdje, najteže nam je kad je vrućina i da nam satnice malo povećaju to bi nam bilo najbolje”, dodala je beračica Luca Puljić.

     

    Nedostatak radnika

    A kako bi se berba obavila kako treba, potrebna je dobra organizacija i brojna uhodana ekipa. Nedostatak radnika problem je koji je svake godine izraženiji pa tako dobar dio posla obavlja beračica, mašina za berbu grožđa.

     

    Berači grožđe ubacuju u sanduke, potom se kamionom odvozi u vinariju na preradu. Proces proizvodnje potpuno je modernizovan, a selekcija grožđa vrši se ručno da bi samo najbolji i u potpunosti zdravi grozdovi stigli u proizvodnju.

    “Berba je za pjenušce počela 20.8. jer za pjenušava vina, grožđe za osnovno vino se bere ranije da se zadrže kiseline jer se naknadnim vrenjem se još stvara alkohola u bocama, imamo fermentaciju u boci to je naknadno vrenje ili šampanjizacija neko zove, i onda smo 29.8 počeli u kamenim vinogradima jer mi ne idemo brati redom, gledamo mikro lokacije u svakom vinogradu i na osnovu pokazatelja kiselina i šećera određujemo rok berbe, a za vrhunsku kvalitetu većinom beremo ručno, a za kvalitetnu i stolnu kategoriju beremo strojno”, kazao je Tihomir Prusina, enolog.

    Klimatološki uslovi, urod po trsu, omjer šećera i kiselina ključni su za dobro vino. Poteškoće sa kojima se domaći uzgajivači najviše susreću odnose se na vremenske uslove, jer oni u najvećoj mjeri određuju i koje će se mjere i zahvati primjenjivati. Isto tako odnosi se i na samu kvalitetu sirovine i finalnog proizvoda. Samim tim agroklimatski faktori stavljaju pred vinogradare izazove – kako pravovremeno odraditi sve potrebne operacije u zasadu.

     

    “Grožđe je vrlo kvalitetno, suša nije naštetila toliko jer u našem klimatu pala kiša u zadnji momenat da bi se to spasilo da ne dolazi do uvenuća grožđa i mi smo prezadovoljni odnosom šećera i kiselina. Tako da ovu berbu uspoređujem sa berbom iz 2011. kada smo imali krasna vina i bijela i crvena”, dodao je Prusina.

     

    Čitlučka vina poznata i tražena širom svijeta

    Godišnja proizvodnja vina kreće se od 2,5 miliona do 3miliona litara vina, zavisno o urodu i otkupu grožđa. Osim žilavke i blatine najpoznatije hercegovačke sorte, u ovim vinogradima uzgajaju se i druge poznate i manje poznate sorte. Kao posebnu izdvajaju sortu Trnjak, riječ je o autohtonoj sorti Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine. Iako ga rijetki vinari proizvode kao čisto sortno vino, ova vinarija je prva počela proizvoditi i tako je ovu sortu otela zaboravu. Kažu, Trnjak je vrhunsko vino iznimnog potencijala, a zbog vrhunske kvalitete, čitlučka vina poznata su i tražena širom svijeta. Sve se to, kažu postiglo zahvaljujući geografskom položaju, blagodatima tla i obilju žarkog hercegovačkog sunca, a ponajprije stručnjacima koji su zaslužni za kavlitetan proces – od proizvodnje grožđa na vlastitim plantažama, pa do proizvodnje i prerade grožđa i punjenja vina u boce.

    “Samo ovo podneblje i autohtone sorte koje su ovdje od vajkada, ali i stručnim pristupom jer imamo dosta inžinjera i enologa, pravilnim pristupom i preradom s tim što mi imamo u kamenom vinogradu u zimskoj rezidbi ograničavamo urod bude ispod kilograma ili maksimum jedan kilogram grožđa po čokotu i onda svim drugim agro mjerama i podrumarenjem dobijamo kasnije u podrumu izvrsna vina jer naša Teuta žilavka bila je šampion na različitim regionalnim sjamovima”, izjavio je direktor Nakić

    Priča o najvećoj vinariji Bosne i Hercegovine počela je još u prvoj polovini prošlog vijeka, vinogradi se rasprostiru na oko 250 hektara i na pet različitih lokacija, no najviše su ponosni upravo na Kameni vinograd koji je jedinstven po sastavu tla koje pretežno čini kamen.

    “Ovaj vinograd rađen je 1983. godine, ovo su zvali tokmak firma, goli otok, to je pripremano dvije tri godine i za svaki red su iskopani kanali, dovezena je zemlja da bi se ta mlada sadnica mogla primiti i ovdje je bio nevjerovatan prijem skoro 90 posto i kasnije svojim rastom i starenjem nalazili smo žilu duboku i preko sedam metara u ovom kamenjaru koja stvara određeni kondez tako da je to fenomen da ovo opstaje”, priznaje Željko Nakić.

     

    Vina izvoze u 25 zemalja svijeta, a na tržište izlaze s čak 35 etiketa. Na njemačko tržište svoja vina izvoze preko 50 godina, a do pandemije korona virusa izvoz na strano tržište, je kako tvrde bio viši od 55 posto.

     

    U Čitluku gotovo pa svako domaćinstvo ima vino za svoje potrebe. Na ovom području već sada od profesionalne proizvodnje vina živi oko 30 vinara. Poznati po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina iznjedrili su mnoga poznata imena u svijetu vinarstva, čija se vina služe i u najprestižnijim restoranima širom Evrope i svijeta.

     

    N1

  • Državljanin BiH “pao” na granici sa 2,63 kg droge, oglasili se iz srbijanske policije

    Državljanin BiH “pao” na granici sa 2,63 kg droge, oglasili se iz srbijanske policije

    Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Užicu, kažu iz MUP-a Srbije

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije objavilo je saopćenje u kojem je navedeno kako su njihovi pripadnici na granici uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine.

    Kod državljanina naše zemlje pripadnici MUP-a Srbije pronašli su 2,63 kg droge.

    – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zaplenili su više od 2,6 kilograma marihuane i uhapsili S.I. (32), navedeno je.

    Kako su dodali, policija je na Graničnom prelazu Kotroman, tokom pregleda autobusa, u torbi putnika S.I., pronašla pet paketa marihuane ukupne težine oko 2,63 kilograma.

    – Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Užicu, zaključili su iz MUP-a Srbije.