Blog

Večeras je u Domu kulture održana predstava “Ženski orkestar” koja je rađena u produkciji Udruženja dramskih glumaca „Mundo Mondo“ u saradnji s Centrom kulture i mladih općine Centar.

Koncept je osmislio Adis Omerović, dok je adaptaciju radila Džejna Hodžić.

Donjovakufskoj publici su se još predstavili i glumci: Mirna Jogunčić, Elma Fetić, Armin Omerović, Riad Avdić, Dušan Arnaut i pomenuti Adis Omerović.

Mnogi radnici u Federaciji BiH i dalje se suočavaju s problemom neplaćenih doprinosa za penzijsko osiguranje od strane poslodavaca. Ovakva praksa dovodi do poteškoća pri ostvarivanju prava na penziju, jer zaposlenici nemaju dovoljno evidentiranog radnog staža.

Zbog toga se sve više građana odlučuje na uplatu dobrovoljnog osiguranja. Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), iznos mjesečne uplate u 2025. godini iznosi 359,89 KM, što je određeno na temelju prosječne plate iz 2024. godine. U prošloj godini iznos je bio 329,63 KM, što znači da je došlo do povećanja od oko 30 KM mjesečno, prenosi TuzlaInfo.

Ko može uplaćivati dobrovoljno osiguranje?

Dobrovoljno osiguranje mogu uplaćivati osobe između 15 i 65 godina koje imaju prebivalište u Federaciji BiH i nisu u obaveznom osiguranju, odnosno nemaju radni odnos. Procedura uključuje sklapanje ugovora sa Zavodom PIO i redovnu mjesečnu uplatu.

Prilikom registracije neophodno je dostaviti i liječničko uvjerenje, jer zakon propisuje da osiguranik mora ispunjavati opštu zdravstvenu sposobnost. Ovo je važno kako bi se izbjegle situacije u kojima bi osobe neposredno pred penziju uplaćivale staž bez osiguranja da su radno sposobne.

Zašto se građani odlučuju na ovu opciju?

Jedan od glavnih razloga za uplatu dobrovoljnog osiguranja jeste mogućnost dostizanja minimalnih 15 godina staža, što je uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju sa 65 godina. Ova opcija je posebno korisna osobama koje su dio radnog staža ostvarile u inostranstvu, ali im nedostaje nekoliko godina osiguranja u BiH.

Također, određeni broj građana koji su radili “na crno” ili kao freelanceri uplaćuje dobrovoljno osiguranje kako bi sebi obezbijedili penziju. Ovakav način osiguranja omogućava radnicima koji su radili bez prijave da kasnije regulišu svoj penzijski status.

Penzijski sistem u BiH suočava se s brojnim izazovima, a jedan od njih je i neodgovorno ponašanje poslodavaca koji ne prijavljuju radnike ili ne uplaćuju doprinose. Iako inspekcijske službe povremeno vrše kontrole, mnogi zaposlenici tek nakon godina rada shvate da nemaju evidentiran staž, što ih prisiljava da sami uplaćuju doprinose kako bi osigurali penziju.

Uprkos povećanju iznosa dobrovoljnog osiguranja, za mnoge je to jedini način da sebi osiguraju pravo na penziju u budućnosti.

Javna ustanova Centar za napredne tehnologije iz Sarajeva dobitnik je specijalnog priznanja „Made in BIH“ za najbolji tehničko-inžinjerski projekt u BiH. Radi se o projektu u okviru kojeg je dizjanirano više vrsta bespilotnih letjelica, o čemu je „Avaz“ i ranije pisao, a priznanje CNT-u dodijeljeno je u okviru „BH sedmice inžinjerstva“, u kategoriji „Pokretači razvoja“.

Sistemski način

– Ovo nam je ljudska satisfakcija u smislu da se ono što radimo prepoznaje, da ljudi razumiju, ne samo da to ima neku funkciju, već i da to može biti pokretač razvoj. Da se krene s ovim projektima, ali na sistemski način – kazao je za „Avaz“ direktor CNT-a Sarajevo Ensar Mulaosmanović.

Na izradi prototipova prvih bh. dronova radilo je desetak eksperata iz oblasti inžinjerstva, elektronike, modeliranja, aerodinamike … Šest bespilotnih letjelica spremno je za serijsku proizvodnju.

– Radi se o multirotorima, quadcopterima, hexacopterima i dronovima s fiksnim krilima. Riječ je o šest letjelica, koje u svom nazivu nose ime BiH. Njihova je namjena različita, od kontrole, nadgledanja u šumarstvu, nadzora ili sjetve u poljoprivredi, gašenja požara ispuštanjem praha za gašenje … Nedavno smo imali nekoliko upita, da se uz pomoć dronova čiste prozori na visokim zgradama, da se priključi crijevo i da se podignu na potrebnu visinu.

Dobra nosivost

Nosivost jednog od njih je 20 kilograma, tako da njemu ne bi bio problem da izdrži pritisak vode. Kada je o vojnoj upotrebi riječ, uvijek se o tome razmišlja. Postoji mogućnost i za takvu vrstu upotrebe, jer ovo treba komercijalno eksploatirati – ističe Mulaosmanović.

Razgovori o početku serijske proizvodnje su u toku, a bh. bespilotne letjelice mogu se nositi s konkurencijom.

avaz

U Federaciji BiH počela je zakonodavna procedura za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, koji predviđa pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izdavanje dozvola stranim radnicima, a poslodavcima omogućava da lakše angažuju potrebnu radnu snagu, posebno u deficitarnim sektorima.Traditional Bosnian clothing

Izmjene i dopune zakona predložene su na inicijativu Udruženja poslodavaca FBiH, a predlagač, federalno Ministarstvo rada i socijalne politike, kao razloge za donošenje ovog propisa ukazuje da se FBiH susreće s problemom nedostatka radne snage, a posebno u proizvodnim, uslužnim i drugim djelatnostima, što se posebno odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz.

U obrazloženju predloženih rješenja podsjeća se da je nedostatak radne snage aktuelan problem u posljednjih nekoliko godina za domaće privrednike bez obzira na to što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna, ali ta lica ne traže posao, nego su u evidencijama radi zdravstvenog osiguranja i drugih socijalnih naknada koje ostvaruju kao nezaposleni.

Nacrtom izmjena i dopuna propisuje se da je nadležna kantonalna služba rješenje o radnoj dozvoli dužna donijeti u roku od maksimalno 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Predviđeno je da odluku o deficitarnim zanimanjima donese Zavod za zapošljavanje FBiH, a na osnovu stanja na tržištu rada na nivou ovog entiteta u pogledu broja i strukture nezaposlenih lica, te potreba pojedinih privrednih djelatnosti.

Iz resornog ministarastva ističu da se ovim izmjenama i dopunama ne uvode nove kvote za zapošljavanje stranaca, jer je to u nadležnosti institucija BiH, već se isključivo olakšavaju postojeće procedure kako bi poslodavci u ključnim sektorima pravovremeno dobili potrebne radnike.

Uz podsjećanje da se sektori poput građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i prerađivačke industrije suočavaju se s velikim deficitom radne snage, ocjenjuje se da bi usvajanje ovog zakona pomoglo u rješavanju tog problema, bez ugrožavanja prioriteta zapošljavanja domaće radne snage.Traditional

Iz Ministarstva navode da prema trenutnim podacima, u 2025. godini ukupna godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca u BiH iznosi 4.409 dozvola, od čega se na FBiH odnosi 2.400 dozvola, a što predstavlja povećanje od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Broj planiranih radnih dozvola uporedili su i sa zemljama regiona, navodeći da je Crna Gora kako bi odgovorila na potrebe tržišta rada za 2025. godinu utvrdila kvotu od 21.620 dozvola za zapošljavanje stranaca, uz dodatnih 2.370 dozvola za sezonske radnike.

Srbija je do avgusta prošle godine izdala 15.707 dozvola za strane radnike, a Hrvatska je samo prošle godine izdala oko 160.000 radnih dozvola kako bi popunila deficitarna zanimanja u građevinarstvu i turizmu, ističu iz Ministarstva i ocjenjuju da zemlje u regionu aktivno rade na prilagođavanju svojih tržišta rada potrebama privrede.

Naglašeno je da se izmjenama i dopunama obezbjeđuje da angažovanje stranih radnika bude dopuna u sektorima u kojima nedostaje radna snaga, a ne zamjena za domaće radnike i da je ovo dio šire reforme tržišta rada u FBiH.

Prvi korak ka usvajanju izmjena i dopuna učinjen je usvajanjem nacrta zakona u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH.

Prema zakonu, nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se na zahtjev isplatiti naknada u jednokratnom iznosu, ovisno o trajanju prava

Osobe koje u predstojećem razdoblju ne svojom krivnjom ostanu bez posla mogu očekivati veći iznos naknade za nezaposlene. Naime, povećanjem minimalne plaće na 1000 KM realno je očekivati rast prosječne plaće u Federaciji BiH na temelju koje se, prema zakonu koji je trenutačno na snazi, jednako kao i prema Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je u formi nacrta nedavno usvojen na Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, definiše visina naknade za nezaposlene osobe.

Pravila za naknade

– Visinu novčane naknade čini 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku – stoji u novom zakonu koji bi svojim stupanjem na snagu trebao predstavljati početak ozbiljne reforme u ovoj oblasti. U skladu s novim zakonom, novčana naknada u visini 40 posto prosječne plaće nezaposlenoj se osobi isplaćuje u trajanju od dva mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika, provela najmanje osam mjeseci, zatim tri mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika, provela od osam mjeseci do jedne godine te četiri mjeseca ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika, provela od jedne do tri godine.

U skladu s novim zakonom, osoba koja ne svojom krivnjom ostane bez posla naknadu za nezaposlene osobe primat će pet mjeseci ako je u statusu osiguranika provela od tri do pet godina, šest mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika provela od pet do deset godina, osam mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika provela od 10 do 15 godina te 10 mjeseci ako je bila zaposlena od 15 do 20 godina. Godinu dana, odnosno 12 mjeseci, pravo na naknadu imat će osoba koja je bila zaposlena od 20 do 25 godina, 15 mjeseci ona koja je radila od 25 do 30 godina, 18 mjeseci ako je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika, provela od 30 do 35 godina, dok će pravo na naknadu u duljini od 24 mjeseca imati osoba koja je na radu u statusu osiguranika, odnosno zaposlenika, provela više od 35 godina.

Također, nezaposlena osoba koja je provela u radnom odnosu više od 35 godina i kojoj nedostaju do tri godine mirovinskog i invalidskog osiguranja ili godina života do ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu ima pravo na novčanu naknadu. – Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se na njezin zahtjev isplatiti naknada u jednokratnom iznosu, ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu, radi samostalnog ili s drugom osobom osnivanja privrednog društva, radnje ili drugog oblika obavljanja samostalne djelatnosti – stoji u Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, s tim da se nezaposlena osoba kojoj je naknada isplaćena na ovakav način ne može prijaviti službi za zapošljavanje prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu.

Što kažu propisi?

Kako bi ostvarila pravo na naknadu, osoba koja ostane bez posla zahtjev za nju treba podnijeti u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno dana odjavljivanja privrednog društva ili druge pravne osobe, obrta ili djelatnosti. Nezaposlena osoba koja iz opravdanog razloga (privremena spriječenost za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju) propusti rok za prijavu može podnijeti zahtjev u roku od 30 dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka.

U skladu s ovim zakonom, zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava se u skladu s propisima o zdravstvenom osiguranju, dok se mirovinsko i invalidsko osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava ako joj nedostaju do tri godine mirovinskog staža do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu u skladu s propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ili prema drugim propisima koji reguliraju povoljnije umirovljenje.

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Saša Magazinović i Jasmin Imamović uputit će u parlamentarnu proceduru Izmjene Zakona o sigurnosti saobraćaja. Cilj je pooštriti kazne bahatim vozačima čija vožnja je dovodila i do smrtnih slučajeva.

“Godinama se dešavaju nesreće sa smrtnim ishodom usljed bahate vožnje. Koliko puta smo izašli na ulicu zbog Selme, Edite, Azre, Alme… Isto toliko puta smo čuli izjave o potrebi promjene zakona. Isto toliko puta se to nije desilo. Zbog toga sam sa kolegom Jasminom Imamovićem odlučio predložiti izmjene zakona kojim će se definisati i žestoko kazniti bahata, odnosno obijesna vožnja i vozači. Tražili smo i dobili pomoć tužilaca, sudskih vještaka, pravnika, inžinjera saobraćajne struke. Zakon će biti više nego dovoljan alat policiji da potencijalne ubice i njihova vozila skloni sa ceste na duži period, ali i pravosuđu u eventualnom procesuiranju jer će znati sa kim imaju posla. Izmjene zakona o sigurnosti saobraćaja koje ćemo zvanično uputiti u danima ispred nas, naš su doprinos borbi protiv potencijalnih ubica za volanom, ali i poruka da su odgovorne institucije mogle i morale to davno uraditi”, naveo je Magazinović.