Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara 1991. godine i 31. godišnjica stradanja grada obilježit će se danas pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta” uz glavne komemoracijske programe od 18. do 20. novembra.
Kao i dosadašnjih godina, glavni događaj bit će Kolona sjećanja kojom će danas, u spomen na dan kada je 1991. godine slomljena hrvatska odbrana Vukovara, ulicama ovog grada, od Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druge delegacije položiti vijence i zapaliti svijeće, proći hiljade ljudi s hrvatskim braniteljima Vukovara na čelu.
U Koloni sjećanja neće biti predsjednik Zoran Milanović, koji je u Vukovaru bio dan ranije na otkrivanju spomenika Kati Šoljić, a danas je u Škabrnji.
Uoči polaska Kolone sjećanja prema groblju, u dvorištu bolnice održat će se prigodni komemoracijski program, a na groblju će se, nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, za sve žrtve Domovinskog rata služiti misa zadušnica koju će predvoditi gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić.
Navečer će niz Dunav, u sklopu programa “Svjetlosna rijeka sjećanja”, biti pušteni zapaljeni lampioni u spomen na ubijene i nestale branitelje Vukovara.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je praznik koji se u Hrvatskoj obilježava 18. novembra u sjećanje na dan kada je 1991. godine slomljena odbrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji.
Opsada i bitka za Vukovar od strane paravojnih srpskih formacija i ostataka tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) trajala je tri mjeseca, od 24. augusta do 18. novembra 1991. godine. Grad, koji je do pada u ruke JNA pretvoren u ruševinu, branilo je blizu 1.800 pripadnika hrvatskih snaga. Linija odbrane bila je duga deset kilometara.
U bitkama je poginulo između 2.900 i 3.600 ljudi. Prema podacima vukovarske bolnice, stradala su 1.624 civila i pripadnika Hrvatske vojske, a ranjeno je 1.219 osoba. Više od 22.000 prijeratnih stanovnika ostalo je bez domova i protjerano je.
Uz žrtvu Vukovara, obilježava se i sjećanje na pokolj 43 hrvatska civila u Škabrnji počinjenog istoga dana 1991. godine.
Vukovar je, sedam godina nakon pada, mirno reintegrisan. U gradu je prije rata živjelo više od 44.000 stanovnika. Međutim, prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Vukovaru živi 23.175 ljudi.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu osudio je Mileta Mrkšića, jednog od zapovjednika jedinica JNA, na 20 godina zatvora zbog ubistava i mučenja, a Veselina Šljivančanina na deset godina zatvora zbog mučenja, ali je oslobođen optužbi za genocid i istrebljenje nesrba, dok je Miroslava Radića oslobodio optužbi.
Optužen je i uhapšen i Slavko Dokmanović, ratni predsjednik SO Vukovar, ali je prije izricanja presude 1998. godine počinio samoubistvo. Zločini u Vukovaru bili su dio optužnice i protiv nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji nije dočekao presudu, jer je umro u pritvoru Haškog tribunala 2006. godine.
Vojislav Šešelj, vođa “Belih orlova”, oslobođen je pred MKSJ optužbi za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, između ostalog, i u sukobima u Vukovaru.
