Blog

Gotovo 70 posto anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) i rast finansijskog rezultata u 2023. godini, što ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje poslodavca ka poboljšanju poslovnog ambijenta. Povećanje plaća radnicima u narednoj godini prognozira 936 ili 68 posto anketiranih poslodavaca, uglavnom u iznosu do 10 posto

U sklopu istraživanja tržišta rada 2022/2023, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, tokom septembra i oktobra organizovano je anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca iz Federacije BiH koji imaju pet i više zaposlenih.

Prema obliku vlasništva, istraživanjem je najviše obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora (94 posto), a prema veličini, najviše je mikro (45 posto), zatim malih (37 posto), srednjih (12 posto) i velikih firmi (6 posto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2 posto je iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih radnika u 2023. godini (čak njih 5.630), uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja. Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u narednoj godini iskazane su za zanimanjima u industriji (31 posto), kao i u uslužnim djelatnostima (31 posto), zatim u trgovini (27 posto) i građevinarstvu (11 posto).

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 62 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 23 posto, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) 8 posto.

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2023. godini, prema rezultatima anketiranja, će biti: prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač – varilac, telefonist – call centar operater, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i mašinski tehničar. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.

Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za radnicima iz IT sektora (inžinjeri elektrotehnike, sistem inžinjeri, programeri, IT developeri i dr.), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inžinjerima.

Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca je iskazala spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca, nekvalifikovanih radnika i žena iz ruralnih područja, a najmanje su spremni zaposliti migrante kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u Federaciji BiH.

Gotovo 70 posto anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) i rast finansijskog rezultata u 2023. godini, što ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje poslodavca ka poboljšanju poslovnog ambijenta. Povećanje plaća radnicima u narednoj godini prognozira 936 ili 68 posto anketiranih poslodavaca, uglavnom u iznosu do 10 posto.

Potrebe za dodatnim osposobljavanjem radnika u narednoj godini, u skladu sa svojim planovima uvođenja novih tehnologija i promjena u procesu rada, navelo je nešto više od 25 posto anketiranih poslodavaca, najvećim dijelom iz grupe industrijskih djelatnosti. Navedeni poslodavci najviše imaju potrebu za organizovanjem obuke za konkretne poslove u okviru radnog mjesta, zatim obuke za rad na računaru, te za dokvalifikacijom i prekvalifikacijom u okviru formalnog obrazovanja.

U kontekstu mogućnosti pružanja podrške organizovanju praktične nastave, 517 poslodavca ili 37 posto od ukupno anketiranih je izjavilo da ima mogućnosti i da je spremno primiti učenike ili studente na praktičnu nastavu, najvećim dijelom za sljedeća zanimanja: prodavač-trgovac, konobar, kuhar, šivač, bravar, zavarivač-varilac, CNC operater, automehaničar, krojač, obućar, stolar, zidar, mašinski tehničar, električar, ekonomista, mašinski inženjer i programer.

Istraživanje je pokazalo da anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka.

Kako istiiču iz Federalnog zavoda za zapošljavanje, cjelovit izvještaj o istraživanju tržišta rada u Federaciji BiH 2022/2023 će bit objavljen do kraja ove godine.

izvor: fokus.ba

Ovog vikenda BiH je potreslo teško ubistvo u Banjaluci. Mjesec dana ranije sve je zatekla vijest iz Tuzle, kada je muškarac ubio svoju suprugu, nakon čega je sebi pucao u glavu. Ili kada je sin u neuračunljivom stanju ubio majku u Kaknju.

Svi se i danas živo sjećamo mladića iz Laktaša koji je krajem oktobra zbog ismijavanja na društvenim mrežama sebi oduzeo život, a mjesec dana prije njega mladić iz Prnjavora…

A broj samoubistava se, kaže domaća statistika, povećava od 2019. godine, kao i starosna dob osoba koje posežu za oduzimanjem vlastitog života- na to se odlučuje sve više mlađih ljudi, starosti od 30 do 40 godina.

Koji su uzroci sve učestalijih slučajeva brutalnih ubistava, ali i samoubistava u BiH? Da li su neke tragedije mogle biti spriječene?

Psihologinja Danijela Ostojić kaže da bosansko-hercegovačko društvo, u mnogim svojim aspektima, proživljava tešku i kontinuiranu krizu. To se, podvlači, ne dešava samo sada. “Sada je to naglašeno, pojačano, ali ni to nije spektakularno, jer se već dugo godina se nalazimo u sličnim društvenim okolnostima”, kaže Ostojić, dodajući da je dugogodišnja, kontinuirana kriza značajno uticala na mentalno zdravlje stanovništva.

“Moje mišljenje je da je mentalno zdravlje u BiH izuzetno ugroženo, narušeno i da postoje veliki problemi u svim oblastima. Kolege koje rade u kliničkoj praksi to najbolje znaju. Sam podatak da su naši psihijatrijski kapaciteti popunjeni do maksimuma govori sve. Procjenjuje se da nam treba najmanje još dvije psihijatrijske bolnice da bi mogli da smjestimo akutna stanja, iako je tendencija da se ljudi izmještaju iz psihijatrijskih ustanova da se liječe u zajednici, međutim, naša zajednica i društvo ne prepoznaju bilo kakav problem sa mentalnim zdravljem. Onda se dešava da ljudi koji su oboljeli od težih duševnih oboljenja slobodno šetaju ulicom, jer su kapaciteti popunjeni“, objašnjava Ostojić.

Pročitajte više na: https://6yka.com/bih/prozivljavamo-tesku-krizu-trebaju-nam-najmanje-jos-dvije-psihijatrijske-bolnice

(Buka)