Blog

Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, prije tri dana kazao je kako ne očekuje dalje povećanje cijena gasa u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, ali da je poskupljenje električne energije moguće, mada još nije primljen zvaničan zahtjev za korekciju cijene.

Građani su zabrinuti, pitaju se zašto se najavljuje poskupljenje domaćeg proizvoda, električne energije, i to profitabilne javne kompanije, konkretno Elektroprivrede BiH. S druge strane, gas koji dolazi iz Rusije neće biti skuplji, iako se ekonomsko-politički aspekt nabavke i uvoza ovog energenta mijenja skoro na dnevnoj bazi.

– U cijeloj BiH svake godine cijena struje povećava se privredi, ne i stanovništvu. Međutim, i u tom slučaju stanovništvo osjeti to poskupljenje jer rastu cijene proizvoda i usluga.

Nije popularno građanima podići cijene struje, većina stanovništva ima niske plaće i upravo zato nemamo tržišnu cijenu struje koja bi po ekonomskim pokazateljima trebala biti znatno veća – objašanjava za Faktor makroekonomski stručnjak prof. dr. Faruk Hadžić.

Smatra kako je značajna olakšavajuća okolnost činjenica da za razliku od gasa i nafte BiH kontroliše ovaj važan energetski resurs.

– Ne prijeti nam nestašica struje niti može doći do kolapsa sistema. Elektroprivrede u BiH izvoze određene količine struje i tako zarađeni novac može pokriti minuse koji eventualno nastaju zbog nepostojanja tržišne cijene struje. Na taj način se možda može izbjeći povećanje.

Znači, na potezu su vlasti, prije svega Vlada FBiH, da nakon godine u kojoj su imali rekordne naplate poreza programom subvencija pomognu stanovništvu ukoliko dođe do poskupljenja struje jer će prema sadašnjim pokazateljima 2023. godina biti teška u ekonomskom smislu. Naravno, bude li poskupljenje neophodno, onda ono treba biti minimalno – ističe Hadžić.

U aprilu ove godine direktor EPBiH Admir Andelija upozorio je “bude li sindikat insistirao na svojim zahtjevima, ići ćemo prema Vladi FBiH sa prijedlogom povećanja cijene električne energije”. Mjesec kasnije uslijedilo je linearno povećanje plaće rudarima za 230 KM, a nedavno su produženjem važenja kolektivnog ugovora plaće rudarima povećane za još 11 posto.

– Povećanje plaća rudarima morat će se jednom preliti i na račune građana za električnu energiju. To je, praktično, neminovnost – podvlači Hadžić.

Faktor.ba

Šefovi vlada država članica Evropske unije na današnjem samitu su potvrdili preporuku Evropske komisije te su dodijelili Bosni i Hercegovini status kandidata na putu ka Evropskoj uniji.

Današnju sjednicu šefova vlada obilježile su brojne teme, uključujući rat u Ukrajini, dodatnu pomoć ovoj državi, energetsku krizu, ali i sigurnost i odbranu kojoj je posvećena velika pažnja unutar EU posljednjih nekoliko mjeseci.

Pored toga, ministri, ali i zvaničnici Evropske unije, razgovarali su i o preporuci Evropske komisije o dodjeli kandidatskog statusa BiH te su jednoglasno usvojili ovu odluku.

Da je Evropsko vijeće donijelo ovakvu odluku potvrdila je i zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko koja je pozdravila odluku zvaničnika EU.

“Bosna i Hercegovina je službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Prateći preporuku Komisije iz listopada, čelnici država i vlada EU-a dodijelili su BiH kandidatski status tijekom samita Vijeća EU-a u Briselu. Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko, ujedno i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a, Kluba zastupnika EPP-a i Izaslanstva EP-a za odnose s Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, pozdravila je ovu historijsku odluku. Bosna i Hercegovina je 2003. godine postala potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a 2016. je podnijela zahtjev za kandidaturu”, saopćeno je na stranici europarlamentarke Željane Zovko.

Kao što je ranije naglašeno u preporuci od BiH je zatraženo da radi na reformama kao i na ispunjavanju ranije utvrđenih 14 prioriteta Evropske komisije koje je Bosna i Hercegovina dobila još 2019. godine.

“To uključuje mjere za jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala te upravljanje migracijama. Reformski prioriteti se uglavnom odnose na 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine”, navodi se u odluci Evropskog vijeća.

Dodjelom kandidatskog statusa, Bosna i Hercegovina pridružila se i drugim državama Zapadnog Balkana koje se nalaze u manje-više istoj poziciji kada je riječ o pregovorima za ulazak u Evropsku uniju.

Iako će ova odluka neminovno dovesti do poboljšanja imidža države u Briselu, pred Bosnom i Hercegovinom i dalje je ogroman put na ispunjavanju uslova i reformskim procesima koji predstavljaju preduslov za dalji napredak na putu ka EU.

“EU očekuje da se funkcionalna zakonodavna tijela i vlade brzo uspostave na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou kako bi se fokusirale na reforme na putu ka EU”, dalje se navodi u nacrtu dokumenta.

Uoči današnje sjednice, brojni evropski čelnici su istakli kako Bosna i Hercegovina zaslužuje kandidatski status EU.

“Zaista se nadam da će se na današnjem sastanku lideri složiti o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini .Ja snažno podržavam tu odluku. To bi bilo veoma važan korak za državu, na njenom putu za ispunjavanje reformi, ali i važan korak za cijelu regiju”, rekao je Borrell uoči sjednice.