Blog

U bijegu od režima na Kubi, brojni Kubanci spas, bar privremeni, pronalaze u Bosni i Hercegovini. Krevete u centrima za migrante koje su nekada popunjavali Pakistanci ili Afganistanci, danas popunjavaju Kubanci, ali i stanovnici Gvineje Bisao, te ponovo Sirijci. Mijenja se broj i struktura migranata u BiH, no uloga migrantskih centara ne gubi smisao. Posjetili smo kamp Borići u Bihaću.

Ovih se dana u Borićima, kampu za djecu bez roditeljske pratnje, i porodice s djecom najčešće mogu čuti španski i francuski jezik. A najviše migranata je iz Sirije, Gvineje Bisao i sa Kube.

Veliki broj Kubanaca i Kubanki stiže ovdje preko Srbije, obzirom da imaju tamo mogu stići bez vize.

“Ostavila sam porodicu na Kubi, ostavila sam svog sina od sedan godina, ostavila sam brata i majku. Moja situacija na Kubi nije bila loša, ali politika i ekonomska situacija nisu dobre. Nemoguće je da zaradite za jelo, da radite za svoje potrebe. Moja želja da dođem do Italije, da obezbjedim papire, vratim se na Kubu po porodicu, da ih doveden u Italiju, da potražimo bolji život“, kaže Maite sa Kube.

“Moja krajnja destinacija je Italija, i da se ujedinim sa porodicom. U italiji imam tektku i rodicu. One žive u Trentu“, kaže Maisa Mari sa Kube.

Bliži se Nova godina, pa je zbog prisustva djece u ovom kampu novogodišnja i atmosfera. Kamp je posjetio slovački ambasador, koji je donio paketiće.

“Mislim da me razumijete, da ne bi bilo dobro da dođem u Bihać praznih ruku, tako da smo donijeli poklončiće za djecu”, kazao je Roman Holden, Slovački ambasdor u BiH.

Nekada se broj migranata u USK mjerio hiljadama, a zadržavali su se mjesecima. Danas se mjeri stotinama, a zadržavaju se manje od dana.

“U Lipi imamo 150 migranta, a kapacitet je 1000, u Borićima imamo 500 mjesta, a tu ih je 120. Smatramo da je taj priliv zbog zimskog perioda manji, i nadamo se da nas neće neki novi val u ovom svemu zadesiti“, kaže Jasmina Ćoralić, v.d. gradonačelnice Bihaća.

Svjetski dan migranata migranti u Bihaću dočekuju u toplom i sigurnom, i u nadi da će Novu godinu dočekati u EU.

N1

Na mjernim stanicama Ilijaš, Otoka, Vogošća, Vijećnica, Ilidža i Hadžići nisu zabilježena prekoračenja graničnih vrijednosti zagađujućih materija u protekla 24 sata, ali s obzirom na najavljene vremenske prilike i temperaturne inverzije, već od večeras se očekuje pogoršanje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo.

S obzirom na to da web stranica Federalnog hidrometeorološkog zavoda nije u funkciji, podaci o kvaliteti zraka putem te stranice trenutno nisu dostupni, ali se vrijednosti polutanata kontinuirano mjere i prate putem kantonalnih mjernih stanica, te će javnost o rezultatima mjerenja biti kontinuirano izvještavana, kao i o svim eventualnim mjerama i preporukama.

Iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša upozoravaju da, uz dominantne izvore zagađenja, pogoršanju kvaliteta zraka značajno doprinosi i spaljivanje otpada.

Studija o izvorima zagađenja u Sarajevu, izrađena u okviru IMPAQ projekta, koji se odnosi na poboljšanje upravljanja kvalitetom zraka u BiH analizirala je porijeklo zagađujućih čestica i utvrdila da značajan dio tih čestica potiče upravo od sagorijevanja otpada. Podsjećaju da je spaljivanje otpada kažnjivo.

Apeluju također na korisnike čvrstih energenata za grijanje-uglja, drva i peleta da vode o računa propisnom odlaganju pepela u kontejnere za komunalni otpad kako ne bi doprinijeli dodatnom zagađenju zraka, zbog zapaljenja otpada. Podsjećaju da je odlaganje vrelog pepela u kontejnere također zabranjeno i kažnjivo, saopćeno je iz Službe za protokol i press Kantona Sarajevo.

federalna.ba/Fena

Devet sarajevskih mostova, vjekovnih simbola ovog grada, prvi put nose raskošno praznično ruho.

Ovo je u poruci napisala gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

“Veličanstveni prizori Šeher-ćehajine ćuprije, Novog mosta Vijećnica, Careve ćuprije, Latinske ćuprije, Drvenije, Ćumurije, Čobanije, Festina lente i Skenderija mosta! Dobrodošli u magični grad zajedničkog života i nevjerovatne ljepote”, poručila je.

Osvijetljeni su mostovi od Ajfelovog mosta na Skenderiji do Šeher-Ćehajine ćuprije preko puta Vijećnice.

Uz njih osvijetljeni su mostovi Festina Lente, Čobanija, Drvenija, Ćumurija, Latinska ćuprija, Careva ćuprija i Novi most Vijećnica.

Starogradska jezgra i centar Sarajeva već nekoliko dana su veoma lijepo ukrašeni povodom nadolazećih praznika.

U Federaciji BiH u školskoj 2022./2023. godini, 70.415 učenika pohađa srednjoškolsko obrazovanje, što je više za 0,6 posto odnosno za 391 učenika u odnosu na stanje prethodne školske godine. Udio učenica u srednjem obrazovanju iznosi 49,5 posto.

Posmatrano po kantonima, najveći broj učenika je u Kantonu Sarajevo (21,4 posto) i Tuzlanskom kantonu (20,0 posto), a najmanji broj učenika je u Bosansko-podrinjskom kantonu (1,0 posto) i Posavskom kantonu (1,1 posto), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Prikupljeni podaci su rezultat godišnjeg istraživanja iz oblasti srednjeg obrazovanja i iskazuju se kao prethodni podaci prikupljeni za školsku 2022./2023. godinu do 25. septembra tekuće godine.

Kao škole uvrštena su i odjeljenja učenika sa posebnim potrebama koja su oformljena pri redovnoj srednjoj školi.

Kod ukupnog broja broj škola po vrstama škola – gimnazije, tehničke i srodne, stručne/strukovne i umjetničke škole – nije moguće iskazati, jer jedna mješovita škola kao pravni subjekt može u svom sastavu imati više vrsta škola.

Sve redovne i specijalne srednje škole su: u trajanju četiri godine gimnazije; tehničke i srodne škole; umjetničke i vjerske škole, u trajanju od tri godine stručne/strukovne škole; škole za učenike sa posebnim potrebama; te škole za odrasle. Ukoliko škole za odrasle nemaju posebnu registraciju njihovi učenici ispite polažu pri redovnoj školi.

federalna.ba/Fena

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović oglasio se danas povodom pojedinih proizvoljnih tumačenja kojima se problematizira NATO put Bosne i Hercegovine, poručivši da se država Bosna i Hercegovina jasno opredijelila za euroatlantske integracije, te da je dodjela kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji samo još jedna potvrda tog kursa.

Bećirović, ukazujući na činjenice, napominje da su reforme koje se provode na evropskom putu komplementarne sa NATO reformama, koje su predviđene Programom reformi Bosne i Hercegovine u sklopu implementacije NATO-ovog Akcijskog plana za članstvo (MAP).

“Dostavljanjem drugog Programa reformi i njegovom realizacijom, obavezali smo se za progres naše države u više područja, između ostalog, u političkom, ekonomskom, odbrambenom, sigurnosnom, te pravnom području, a što realiziramo kontinuirano, sarađujući sa političkim i vojnim tijelima NATO-a”, navodi Bećirović.

Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine obavezuje sve, navodi dalje, institucije države Bosne i Hercegovine, uključujući i Predsjedništvo BiH da, u okviru ustavne i zakonske nadležnosti, provedu sve potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.

“Kao član Predsjedništva BiH koristit ću svaku priliku da dodatno ubrzam put države Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo NATO-a. Moji stavovi o pitanjima koja su vezana za NATO put naše države, kao i o drugim važnim temama za Bosnu i Hercegovinu, bit će u skladu sa državnim, a ne uskostranačkim interesima. Naša država mora intenzivirati saradnju s NATO-om u vojno-odbrambenoj dimenziji, kao i u aktivnostima koje su povezane sa poimanjem sigurnosti: ekonomski aspekt sigurnosti, vladavina prava, borba protiv korupcije, prirodne nepogode i suprotstavljanje savremenim i nekonvencionalnim sigurnosnim prijetnjama”, istakao je Bećirović.

Aktuelna geopolitička zbivanja, kao i veoma kompleksno sigurnosno okruženje, dodatni su, smatra Bećirović, stimulans euroatlantskim integracijskim procesima, a Bosna i Hercegovina je u tom kontekstu označena značajnim partnerom Alijansi.

Nedavni NATO samit u Madridu, podsjeća on, nedvojbeno je naglasio aspirantski status Bosne i Hercegovine u NATO-u, a usvojene su i odluke kojima se sigurnost Bosne i Hercegovine inkorporira u NATO sigurnost. “I ministarski sastanak u Bukureštu je dodatno konkretizirao ista nastojanja, obavezujući se da pomogne u snaženju odbrambenih kapaciteta Bosne i Hercegovine”.

“Moje opredjeljenje je jasno, želim da budemo dio euroatlanskih integracija, ne samo kao korisnici podrške već i kao pouzdani partner. Euroatlantski put Bosne i Hercegovine nema alternativu”, poručio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.