Blog

Grupi ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko dvadeset, odbijen je ulazak u Bosnu i Hercegovinu i vraćeni su u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Oni su to sami javili redakciji Kavkaz.Realii, servisu Radija Slobodna Evropa u Sjevernom Kavkazu, nakon što je avion u kojem su bili iz Sarajeva sletio u Istanbul, 29. decembra.

Svi oni planirali su zatražiti politički azil u Hrvatskoj, piše Kavkaz.Realii. Rusku Federaciju napuštaju zbog mobilizacije za rat u Ukrajini.

Iz Granične policije BiH u petak, 30. decembra, nisu mogli dati više informacija o grupi ruskih državljana, ali je dan ranije savjetnik direktora Policije Svevlad Hofman za RSE rekao da je utvrđeno kako ove osobe “zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije”, te da ne ispunjavaju uvjete za ulazak u BiH.

Grupa je u Sarajevo stigla 28. decembra. Na graničnoj kontroli oduzeti su im dokumenti, nakon čega su, uključujući i malu djecu, držani zatvoreni gotovo cijeli dan.

Osobe su rekle da su držane “u hladnom građevinskom kontejneru” i da djeci nisu dali toplu vodu da naprave formulu za hranjenje. Jedan od njih rekao je da su Rusiju napustili zbog mobilizacije za rat s Ukrajinom. Iz Policije su za RSE rekli da su zadržani kako bi se provjerili razlozi i opravdanost njihova ulaska u BiH.

Hofman je rekao da “je utvrđeno da nisu imali povratne karte”, kao jedan od razloga što im nije omogućen ulazak u BiH.

Osman Mulahalilović, advokat u BiH, kaže da je grupa ruskih državljana morala biti puštena u BiH ako im je bilo ugroženo pravo na život, “a jeste ako bježe od rata i mobilizacije”.

– Taj kontekst bi se mogao u ovom slučaju uzeti u obzir – rekao je za RSE Mulahalilović, koji je dva puta bio angažiran u slučajevima državljana Sirije i Iraka koji su tražili da im bude omogućen boravak u BiH jer su im bili ugroženi životi u slučaju povratka u matične zemlje.

– Ako BiH i Rusija imaju bezvizni režim, oni su mogli ući. Ali oni su morali tražiti azil u BiH, na račun toga da im je ugroženo pravo na život jer su u opasnosti od pogibije. A jesu ako neko hoće da ih tjera da idu u rat, to je stvarna prijetnja, to nije apstraktna prijetnja – rekao je Mulahalilović i dodao da niko nema pravo uskratiti pomoć tim osobama.

Iz Granične policije BiH su 28. decembra saopćili da su od 1. novembra do 25. decembra evidentirali ukupno 2.598 državljana Ruske Federacije, u čijem sastavu je Čečenija, od čega na ulasku u BiH 1.654, a na izlasku iz BiH 944 ruska državljana.

U istom saopćenju Granične policije se navodi da su u tom periodu izdata 24 rješenja o odbijanju ulaska ruskim državljanima zbog neispunjavanja uvjeta propisanih Zakonom o strancima.

U BiH su stizali zračnim putem, odnosno preko zračnih luka Sarajevo, Tuzla i Banja Luka. Državljanima Ruske Federacije nisu potrebne vize za ulazak u BiH. Grupa od oko trideset Čečena je 27. decembra bila na graničnom prelazu kod Velike Kladuše, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Za RSE su rekli da su u glavni grad Bosne i Hercegovine stigli avionom, letom iz Istanbula. Naveli su da im je cilj ulazak u Hrvatsku.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić izjavio za RSE 27. decembra da se radi o pedesetak osoba koji su na legalan način ušli u Bosnu i Hercegovinu. Ali, da dalje ne mogu zbog hrvatskog stava.

– Oni žele politički azil u Hrvatskoj. Hrvatska to trenutno ne prihvata. Ima nekih “nesuglasica” između naše i hrvatske granične policije – rekao je Cikotić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske negiralo je da je Zagreb odbio ulazak grupi Čečena koji su čekali u pograničnom gradu u BiH u nadi da će ući i zatražiti azil.

Ministarstvo je 27. decembra saopćilo da je jednom broju Čečena dozvolilo ulazak u Hrvatsku, ali nije navelo o kojem broju osoba je riječ.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske demantiralo je i optužbe za etničku i vjersku diskriminaciju čečenskih izbjeglica, kao i informacije da bi poteškoće u prelasku granice mogle biti povezane s nekim “nesuglasicama” među graničarima, kako je ranije izjavio ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

Udruga za ljudska prava Vayfond sa sjedištem u Evropi objavila je 26. decembra izvještaj o diskriminaciji čečenskih izbjeglica u BiH. Nekoliko porodica naišlo je na probleme pri napuštanju zemlje i suočavaju se s deportacijom u Rusiju preko Turske, kažu aktivisti za ljudska prava.

Početkom novembra doznalo se za pritvaranje desetaka Čečena u Hrvatskoj. Kako je tada rečeno u “Skupštini Čečena Evrope”, neke su izbjeglice bile izložene nasilju, prijetnjama i uvredama.

U deportacijskom zatvoru u Austriji nalaze se dvojica Čečena koji su pobjegli iz Rusije nakon što su primili poziv za vojnu registraciju i novačenje.

Izvor: Avaz.ba