Blog

Posljednji hamburger poslužen je u Sarajevu 30. decembra. McDonald’s je nakon deset godina okrenuo leđa Bosni i Hercegovini. Prema navodima iz sjedišta u SAD-u, želi se spriječiti daljnje oštećenje imidža brenda.

„Gužva ispred McDonald’sa u glavnom gradu BiH Sarajevu, poput one 30. decembra 2022. godine, nije zabilježena od njegovog otvaranja 2012. godine. Tog dana je vladalo veliko interesovanje za hamburgerom jer je McDonald’s posljednji gigant brze hrane koji se poslužuje u BiH. Ono što je dugo najavljivano postalo je stvarnost za nekoliko dana: Amerikanci su zatvorili svoja vrata u Bosni i Hercegovini i napustili tržište”, piše pored ostalog Marko Petelin u listu „Kleine Zeitung”.

Petelin piše da je i od otvaranja prve filijale u BiH, u to vrijeme čak i uz prisustvo poznatih državnih čelnika, hamburger teško prolazio u Sarajevu. Nacionalna jela, pljeskavicu i ćevapčiće u somunu sa lukom i ajvarom, rijetko bi koji Bosanac zamijenio za hamburger, pomfrit i kečap. I zato što, sa prosječnim mjesečnim primanjima od nešto manje od 350 eura, većina ljudi to teško može priuštiti, zaključuju u ovom listu.

 

Dugovi i luksuzan život na račun McDonald’sa

U tekstu objavljenom u listu „Kleine Zeitung” se navodi da je direktor Haris Ihtijarević privukao pažnju svojom ekstravagancijom i mnogim nedosljednostima u rukovodstvu. „Nagomilali su se veliki dugovi. Navodi se da je riječ o obavezama u iznosu od 1,2 miliona konvertibilnih maraka. Osim toga, korisnik franšize izgubio je spor protiv Raiffeisenbanke oko zakupa poslovnog prostora u “Titovoj ulici” u Sarajevu.”

„Kap koja je prelila čašu u američkom sjedištu vjerovatno je bio direktorov službeni automobil. Ihtijarević se počastio ni manje ni više nego Bentleyjem kao vozilom. Navodno je iznajmio engleski luksuzni automobil o trošku McDonald’sa”, piše „Kleine Zeitung” i dodaje da je oduzeta franšiza jer u sjedištu u SAD-u, žele spriječiti daljnje oštećenje imidža brenda. 150 zaposlenih saznalo je 30. decembra da se sutradan više ne moraju pojavljivati ​​na poslu. Prema navodima McDonald’sa, trenutno se ne planira nova licenca u BiH. Konačno, mali poraz globalizacije nad nacionalnim kulturnim dobrom: Bosna sada opet pripada isključivo pljeskavicama i ćevapčićima.

 

Ćevapi uvijek bili ispred McDonald’sa

Odlaskom McDonald’sa iz BiH se bavi i MDR. Ulrike Schult piše da McDonald’su posao u Sarajevu i nije nikada išao dobro. Ne samo zato što se brza hrana iz SAD-a susrela sa popularnim domaćim specijalitetima sa roštilja u Bosni. „Dok u Srbiji postoje 32 poslovnice, a u Hrvatskoj 39, restorani u bosanskim gradovima Banja Luka i Tuzla mogli su opstati samo kratko. Lokalni posmatrači to objašnjavaju time da ljudi sebi jednostavno ne mogu priuštiti brzu hranu. Uz trenutna poskupljenja, prosječna neto primanja od 530 eura nisu dovoljna ni za pokrivanje prosječnih troškova života četveročlane porodice. Oni su u novembru 2022. godine iznosili više od 1.500 eura za dio zemlje u kojem se nalazi Sarajevo”.

„Poznata ćevabdžinica u Sarajevu je prilikom otvaranja McDonald’s na sebe privula pažnju jer je kao domar komšija na naselje poslala ogroman pladanj sa ćevapčićima. Vlasnik ćevabdžinice je poručio da konkurencija stimuliše poslovanje i da on smatra da dolazak McDonald’sa neće značiti da će Bosanci u buduće jesti manje ćevapa. Oni su, barem početkom 2023. godine, zapravo pravi pobjednici”, piše MDR.

 

N1

U Muzeju Sarajeva danas je postavljena izložba Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine pod nazivom “9. januar – Put u genocid”.

Izložba, kao i istoimeni naučni skup, ranije su, 9. januara, organizvoani u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Prema riječima organizatora radi se o građi kojom se građanima BiH nastoje predočiti veoma značajni dokumenti u kojima su nedvosmisleno prezentirane činjenice o 9. januaru i nastanku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija kazao je novinarima kako su imali značajan broj upita gdje se može pogledati izložba, nakon što je ona premijerno otvorena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, zbog čega su u saradnji sa Muzejom Sarajeva odlučili učiniti je dostupnom svim građanima Sarajeva i turistima koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine.

“Naše opredjeljenje je da u narednom periodu ovu izložbu ponudimo i školama, da ona bude i pedagoška izložba. Smatramo da je izložba veoma kvalitetna i da zaista daje činjenice koje su prethodile agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu. Mislim da je veoma važno da je vide i učenici”, smatra Ćuprija.

Podvukao je kako je evidentno da se često za 9. januar samo kaže da je to neustavni datum, a da se pritom ne ulazi opširnije u samu suštinu šta je 9. januar sve prouzrokovao i šta je njegova posljedica.

U izradi izložbe korišteno je više od 90 dokumenata Arhiva međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Arhiva instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (AIIZ).

Autori izložbe su naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić i naučni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić.

Medić je kazao kako je izložba svojevrstan naučni odgovor na sve ono što se i ove godine moglo vidjeti i čuti tokom obilježavanja 9. januara, “Dana Republike Srpske”, kojeg je Ustavni sud BiH u dva navrata proglasio neustavnim.

“Danas u Bosni i Hercegovini na sceni imamo borbu za narativ u kojem se mnoge stvari prešućuju i u kojem, uslovno rečeno, i jedna i druga i treća strana samo žele da kažu ono što njima odgovora u datom momentu, a mi smo željeli da bh. javnosti predstavimo neke dokumente koji su do sada bili nepoznati”, istakao je Medić.

Dodao je kako je 9. januar odabran kao “Dan Republike Srpske” zato što je pravoslavni praznik, ali kako treba imati na umu da je tim gestom pokazano da će to biti jednonacionalni entitet, kao što i sam naziv govori.

Izložba, koja je trajno vlasništvo Arhiva Federacije BiH, u Muzeju Sarajeva ostaje postavljena do daljnjeg, a nakon prikazivanja u Sarajevu biće predstavljena širom države, ali i u Evropi i svijetu.

 

bhrt

Zakon im omogućio, a oni se ne srame to iskoristiti iako za mnoge vjerovatno niste nikada čuli, ali to je manje važno. Bitno je da će oni na svom računu u narednih godinu dana primati hiljade marake plaće, doduše bez ostalih naknada

Zahtjev za zasnivanje radnog odnosa u Parlamentu Federacije BiH podnijela su 73 od ukupno 98 zastupnika novog saziva Zastupničkog doma. Ovo su podaci iz evidencije Stručne službe zaključno sa današnjim danom, tako da ovaj spisak ne mora biti nužno i konačan.

Oni će u naredne četiri godine, tačnije u mandatnom periodu 2022 – 2026. godina, imati pravo na plaću i ostala primanja čije iznose navodimo u nastavku.

 

PAUŠAL, KIRIJA, ODVOJENI ŽIVOT…

Prema podacima koje je Fokus dobio u Administrativnoj komisiji Zastupničkog doma, osnovna plaća zastupnika utvrđuje se množenjem osnovice od 330 KM i boda za obračun plaće od 0,05 posto sa koeficijentom platnog razreda koji iznosi 7,8. U prevodu, oko 2.600 KM. Tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5 posto za svaku započetu godinu penzijskog staža, a najviše do 20 posto.

Osim osnovne plaće svi zastupnici ostvaruju pravo na paušal u iznosu od dvije osnovice za plaću, odnosno 660 KM, zatim 400 KM za najam stana, 300 KM za odvojeni život od porodice i 100 KM za režijske troškove. Tu je i topli obrok, koji je oko 11 KM po danu, ali i vikend karta, odnosno prevoz na relaciji mjesto prebivališta – mjesto rada.

Pravo na nabrojane naknade ostvaruju svi zastupnici koji su u radnom odnosu. Oni preostali, imaju pravo na paušal na ime povećanih materijalnih troškova u obavljanju svoje dužnosti.

Ove basnoslovne cifre o kojima većina građana može samo sanjati najbolji su pokazatelj da je politika najunosnije zanimanje. U prilog tome govori i činjenica da izabrani zvaničnici i nosioci izvršnih funkcija u FBiH i nakon završetka mandata imaju osigurana primanja čak godinu dana. Dok „stanu na noge“.

 

JEDAN ZAHTJEV ODBIJEN

Prema podacima Administrativne komisije, zahtjeve za „bijeli hljeb“ predalo je 17 zastupnika prethodnog saziva Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

To su Zeid Mujić, Elma Đogić, Šemsudin Kavazović, Marijan Klaić, Matea Cakalin, Sanela Prašović – Gadžo, Samila Zejćirović, Boro Krišto, Asim Kamber, Ismet Osmanović, Hasan Muratović, Amer Obradović, Adis Arapović, Husein Topčagić, Nihad Čolpa i Eldin Vrače.

Jedini među njima, Zijat Mušić, nije ispunio uslove, pa je njegov zahtjev odbijen. Zakon im omogućio, a oni se ne srame to iskoristiti iako za mnoge vjerovatno niste nikada čuli, ali to je manje važno. Bitno je da će oni na svom računu u narednih godinu dana primati hiljade marake plaće, doduše bez ostalih naknada.

Slična situacija vjerovatno će biti i u Domu naroda, čiji će novi saziv biti konstituisan sutra.

 

fokus.ba

Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.

Najviše mladih na Zapadnom Balkanu koristi kanabis, navodi se u izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, koji je objavljen krajem 2022. godine. Ističe se i kako je Zapadni Balkan postao ključan akter na regionalnom i europskom tržištu drogom, prenosi Radio Slobodna Evropa. Razlog za to je, dijelom, u geografskom položaju na raskrižju glavnih ruta krijumčarenja droga, ponajviše balkanske rute heroina, kanabisa, ali sve više i ruta kokaina i sintetičkih droga.

Iako dostupni podaci pokazuju da je ukupna upotreba droga u zemljama Zapadnog Balkana niska u usporedbi s međunarodnim standardima, mogu se uočiti značajne razlike u obrascima korištenja, različitim dobnim skupinama i vrsti opojnih droga.

Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.

Kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju, usvojile su šifriranu komunikaciju i koriste online tržišta i kriptovalute kako bi pokušali zametnuti novčani trag.

To sugerira da tržište droge u regiji postaje sve više digitalno omogućeno, a ta tehnologija i druge povezane operativne inovacije donose prednosti kriminalnim mrežama uključenim u proizvodnju droge, trgovine i pranja novca.

Još jedan problem regije jeste i korupcija, koja, navodi se, djeluje kao posrednik za učvršćivanje i širenje zapadnobalkanske kriminalne mreže.

 

 

PERCIPIRANA DOSTUPNOST OPOJNIH DROGA

Stručnjaci su izvijestili da se većina nedopuštenih droga doživljava kao lako dostupna u regiji, posebno u velikim gradovima. Dostupni su neki kvantitativni podaci u vezi s percepcijom o dostupnosti tvari iz 2019. godine među učenicima od 15 do 16 godina u četiri zapadnobalkanske zemlje.

U usporedbi s prosjekom prijavljenim u svim zemljama koje sudjeluju u istraživanju, veći udio učenika u Crnoj Gori i Srbiji izvijestio je da su kokain i sintetski stimulansi prilično ili vrlo lako dostupni. Slično nalazima iz EU, čini se da je utjecaj pandemije COVID-a 19 na korištenje droga povezan s drogama koje se obično kupuju i koriste u kontekstu “noćnog života”, koje nisu bile dostupne tokom razdoblja fizičkog distanciranja i karantina.

Stručno mišljenje je sugeriralo i relativnu stabilnost dijelova tržišta lijekova tokom pandemije, što se može objasniti postojanjem kratkih puteva za kanabis i potencijalno velike zalihe kokaina i heroina.

Internetska tržišta, također, su postala važniji izvor opskrbe tokom pandemije COVID-a 19.

 

 

ULOGA I UTJECAJ KRIMINALNIH MREŽA ZAPADNOG BALKANA NA TRŽIŠTE DROGE U EU

Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana su aktivne u EU, koja predstavlja unosno tržište u neposrednoj geografskoj blizini. Aktivnosti u EU, navodi se u izvještaju, potpomognute su prisutnošću dijaspora iz regije. Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale su aktivne u EU 1990-ih, zbog rata i nestabilnosti u regiji. Izvještaj navodi da kriminalci iz Zapadnog Balkana gravitiraju mjestima gdje postoji značajna dijaspora.

Primjerice, sjevernomakedonska mreža poznata je kao “Frankfurt mafija” i umiješana je u trgovinu heroina iz Zapadnog Balkana u Frankfurt, ali i Beč.

 

 

KANABIS – DROGA KOJA SE NAJVIŠE KONZUMIRA

Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga u regiji Zapadnog Balkana.

Među mladima u dobi od 15 do 34 godine, procjene godišnjeg broja svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, kreću se između 1,9 posto za Bosnu i Hercegovinu (2018.), do 12,5 posto u Sjevernoj Makedoniji (2017.). To je niže od procijenjenog EU prosjeka – 15,5 posto mladih u 2020. godini.

Kao što je ranije najavljeno, ovi podaci bi mogli biti drukčiji zbog nedovoljne spremnosti da se govori o upotrebi kanabisa na Balkanu.

Biljni kanabis je najčešći oblik kanabisa koji se koristi u regiji.

Na to ukazuju rezultati iz europskog istraživanja o drogama iz 2021. u pet zemalja regije.

Izvještaj je pokazao da je prosjek od 87 posto onih koji su koristili kanabis u posljednjih 12 mjeseci koristilo biljni kanabis, a 24 posto je izjavilo da je koristilo smolu kanabisa.

Među tim ispitanicima, pronađene su najviše razine prijavljene upotrebe smole kanabisa u Albaniji (54 posto) i na Kosovu (34 posto), dok su najniže bile u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Ulje ili ekstrakt bili su najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto).

Razdoblje 2017. – 2020. karakterizira opadajući trend u količinama biljnog kanabisa zaplijenjenog u regiji.

Dok je više od 84 tone bilo zaplijenjeno na regionalnoj razini 2017., uglavnom u Albaniji, količina se značajno smanjila na oko 19,5 tona u 2019. i 14 tona u 2020. godini.

Pregled podataka o zabilježenim zapljenama kokaina u regiji između 2017. i 2020. pokazuje dramatičan porast na gotovo 700 kilograma u 2018. Usporedbe radi, to predstavlja manje od jedan posto kokaina zaplijenjenog u EU u istoj godini, ali ovaj obim zapljena i dalje je izniman za regiju, navodi se u izvještaju. Heroin i drugi opioidi i dalje su glavni uzrok štete povezane s drogama u regiji, dok problemi upotreba opioida su glavni razlog zbog kojeg ljudi ulaze u programe odvikavanja. Predoziranja povezana s heroinom ili drugim opioidima prijavljeni su iz četiri zemlje za koje su dostupni podaci o smrtnosti.

Ovi podaci sugeriraju da je heroin glavni nedopušteni opioid koji se koristi u cijeloj regiji, osim Kosova, gdje većina ljudi koji ulaze u tretman prijavljuje korištenje metadona, te Sjeverna Makedonija gdje se metadon smatra drogom koja se najčešće ubrizgava i također je povezan s većinom prijavljenih smrtonosnih predoziranja drogama, često u kombinaciji s benzodiazepinima. Heroin se obično ubrizgava, ponekad zajedno s drugim tvarima uključujući kokain.

 

 

ZAPLJENE SINTETIČKIH DROGA

Amfetamin je bio najviše zaplijenjena sintetička droga u Hrvatskoj između 2017. i 2020., nakon čega slijedi MDMA ili ecstasy. Zapljene amfetamina u ovom razdoblju bile su, uglavnom, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Podaci o upotrebi novih psihoaktivnih tvari na Zapadnom Balkanu su, navodi se, ipak iznimno ograničeni.

Neki pokazatelj prisutnosti na regionalnom tržištu lijekova može biti izvještaj Europskog internet istraživanja o drogama (EWSD) iz 2021., prema kojem je između devet posto ispitanika u Crnoj Gori i 23 posto u Sjevernoj Makedoniji prijavilo korištenje neke od ovih tvari tokom 2020. godine.