Blog

Izvor: BHRT/ Adisa Herco (B.E.G)

I dok druge zemlje redovno provode popis stanovništva da bi imali adekvatne brojke, Bosna i Hercegovina na tom polju zaostaje. Svjesno ili ne želi ažurirati podatke o broju stanovnika? Demografi su stava da našu zemlju napušta veliki broj ljudi, te da posljednji popis više nije relevantan za istraživanja. Upozoravaju da je neodržavanje redovnog popisa veliki gubitak za Bosnu i Hercegovinu.

U Bosni i Hercegovini u ovoj godini neće biti popisa stanovništva. Statističko pravilo da popis bude svakih deset godina u našoj zemlji ne vrijedi. Jasno je to, jer niko nije tražio ni novac za održavanje ovog državnog projekta.

Bez novca popisa nema, ali ni bez novog Zakona. Doduše, prijedlog teksta zakona postoji. Naime, Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu, po naredbi Vijeća ministara, koja je napravljeni tekst zakona dostavila entitetskim zavodima. I tu je sve stalo.

MIRSADA ADEMBEGOVIĆ, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH

“Sve tri statističke institucije su zaključile da nije moguće uraditi finalnu verziju Prijedloga zakona o opisu stanovništva zbog toga što nisu definisani neki osnovni elementi, kao što je kada će se popis održati, način na koji će se popisivati, koja će nam sredstva trebati, kakve će oprema biti”.

Demografi su stava da je neophodno redovno održvanje popisa, te da bi ovaj propust mogao zemlju koštati mnogo.

AMER OSMIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

“Ja bih rekao da je popis stanovništva i njegovo neodržavanje veliki problem, za bh. stanovništvo, dovodi nas u nemogućnost komparacije sa zemljama regiona, ali i zemljama Evopske unije”.

Osmić dodaje, premalo nas se rađa, previše umire i ogroman je broj mladih koji svakodnevno napuštaju Bosnu i Hercegovinu zato je jasno da nemamo precizne podatke. A ukoliko bismo uradili popis brojke bi bile značajno drugačije u odnosu na onaj iz 2013.

AMER OSMIĆ, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu

“Dakako da bi te brojke koje bi se eventalno dobile, a nažalost, neće se dobiit ukazale na ogroman problem depolulacije bosanskohercegovačkog stanovništva, odnosno na iznnimno visoku smrtnost ljudi tokom pandemije Kovida-19, ali isto tako ogroman broj odlska mladih ljudi, primarno visokoobrazovanih i generalno mladih ljudi iz BiH.

Jasno je da bez popisa nema zvaničnih podataka o odlasku ljudi, ali demografske procjene kažu da je našu zemlju od posljednjeg popisa napustilo pola miliona ljudi.

ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf

“Procjene sežu da smo u ovom periodu izgubili, samo po osnovu spoljnjih migracija između 400 i 500 000 ljudi. postoji mogućnost da zbog ove pauze, zbog vakuma koji je nastao usljed restriktivnih modela kretanja i putovanja u vrijme širenja koronavirusa da je period nakon toga prema indikatorima još intenzivnije zabilježeno iseljavanje. tako da su ti podaci još gori”.

Dok čekamo na popis stanovništva, u ovoj godini jedan popis će biti realizovan, a to je onaj koji se odnosi na poljoprivredu. Iako smo i na njega čekali punih 60 godina. Podsjetimo, prema popisu iz 2013. godine, u našoj zemlji živi više od 3,5 miliona stanovnika. Kako demografi kažu sada je taj broj znatno manji i možda upravo u tome leži odgovor na pitanje zašto oni koji su vodili državu deceniju ne žele jasne podatke koji ukazuju na to da je za to vrijeme državu napustilo na stotine hiljada ljudi?
BHRT1

U predloženom dnevnom redu vanrednog zasjedanja je Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2023. godinu, koji je sinoć na sjednici odobrio Predstavnički dom uz 50 amandmana koje je predložio blok stranaka predvođenih Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH i stranke Osmorke.

Budžet je predložen po hitnom postupku u iznosu oko 6,7 milijardi KM, što je blizu 1,1 milijardu KM više od prošlogodišnjeg iznosa.

Predložen je i prateći akt, Prijedlog zakona o izvršavanju ovogodišnjeg budžeta FBiH, također po hitnom postupku.

Tokom jučerašnjeg zasjedanja u Predstavničkom domu parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je i amandman “Kapitalni transfer javnim preduzećima – Transfer za izgradnju tunela Hranjen”.

Amandman koji je upućen ispred Stranke za Bosnu i Hercegovinu usvojen je sa 53 glasa ZA kojim se osiguravaju sredstva, ali i nastavak gradnje tunela Hranjen.

Na ovu temu, oglasio se i Haris Silajdžić, najmlađi zastupnik u Predstavničkom domu FBiH.

“Kapitalni transfer javnim preduzećima – Transfer za izgradnju tunela Hranjen” upravo je usvojen u Predstavničkom domu parlamenta Federacije BiH sa 53 glasa ZA kojim se osiguravaju sredstva i nastavak izgradnje ovog generacijskog projekta koji je od najveće koristi za sve stanovnike BPK i dijela stanovnika Kantona Sarajevo koji gravitiraju ka Istočnoj Bosni kao i sve one koji putuju na ovoj relaciji”, izjavio je Silajdžić na svom zvaničnom Facebook profilu.

Pored toga, zahvalio se i svim zastupnicima koji su prepoznali značaj izgradnje tunela.

radiosarajevo