Blog

Nagradu dodjeljuje žiri sastavljen od preko 200 renomiranih stručnjaka za hranu pomno odabranih iz najprestižnijih kulinarskih asocijacija i top institucija kao što su Le Guide Michelin i Gault & Millau

Međunarodni institut za kvalitetu i okus (ITQI) iz Bruxellesa drugu godinu zaredom dodijelio je livanjskom siru priznanje „Superior Taste Award“ s maksimalne tri zlatne zvjezdice za izniman okus i superiornu kvalitetu.

Nagradu dodjeljuje žiri sastavljen od preko 200 renomiranih stručnjaka za hranu pomno odabranih iz najprestižnijih kulinarskih asocijacija i top institucija kao što su Le Guide Michelin i Gault & Millau.

Proizvodi se ocjenjuju metodom slijepog testiranja na temelju izgleda, mirisa, teksture i okusa, a pritom sucima nisu poznati brand ni podrijetlo testiranog proizvoda, saopćila je Mljekara Livno.

 

fokus

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a najavio da će u srijedu ministri odbrane NATO-a raspravljati o pojačanju praktične pomoći Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji.

Stoltenberg je u svom obraćanju kazao kako su ove tri zemlje vrijedni partneri NATO-a koji se “suočavaju s ruskim prijetnjama”.

– U srijedu će saveznici donijeti odluku o dodatnom jačanju našeg odvraćanja i odbrane. Već smo uradili mnogo kada smo stavili 40.000 trupa pod NATO komandu u istočnom dijelu Alijanse, podržane zračnim i pomorskim snagama i duplirajući broj borbenih grupa sa četiri na osam – rekao je Stoltenberg.

Pozdravio je i najave saveznika u vezi novih tenkova teškog naoružanja i treninga za Ukrajinu.

– Radujem se novim dostavama. Naša poruka je jasna, NATO je uz Ukrajinu koliko god da bude trebalo – poručio je.

 

avaz

 

Redakciji Faktora obratili su se čitaoci sa pitanjem na kojin način se u Federaciji izračunava penzija, tačnije da li se kod obračuna penzije računa neto ili bruto plaća budućih korisnika Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Direktor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić pojašnjava način izračuna penzije.

 

Pravedna visina penzije

– Kod odlaska u penziju, visina penzije se izračunava preko bodova. Za svaku godinu se stavlja u odnos ostvarena bruto plaća osobe sa prosječnom bruto plaćom u Republici Bosni Hercegovini (RBiH) ili Federaciji BiH (FBiH), zavisno od godine, i tako se dobija broj bodova za tu godinu.

Ako je period primanja plaće u nekoj godini kraći, dijeli se sa prosjekom istog perioda u RBiH ili FBiH. Zbir bodova za cijeli radni staž se množi sa vrijednosti boda u godini u kojoj osoba ide u penziju i tako se dobije visina penzije, koja je apsolutno pravedna u odnosu na uplaćene doprinose u radnom vijeku – kazao nam je Krnjić.

Primjera radi, ako je radnik u toku svih 12 mjeseci u toku jedne godine imao plaću koja je jednaka prosječnoj plaći u toj godini, onda za tu godinu radnog staža dobija jedan bod. U zavisnosti od visine plaće, radnik za neku godinu može dobiti više, ali i manje od jednog boda. Primjera radi, ako je visina plaće radniku iznosila polovinu vrijednosti prosječne plaće, dobit će pola boda za tu godinu. Ili, recimo, ako je radnik imao plaću tri puta veću od prosječne, dobit će tri boda.

U zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju stoji da za određivanje ličnih bodova osiguranika penzijski staž može iznositi i više od 40 godina.

 

Usklađivanje općeg boda

Vrijednost općeg boda na dan stupanja na snagu ovog zakona (2018. godina) iznosio je 14 KM, a 2022. godine 16,35 KM.

Odredbom člana 78. Zakona o PIO-u propisano je da se vrijednost općeg boda usklađuje 15. aprila svake godine, počev od 1.1.2019. godine, prema procentu porasta prosječne bruto plaće u FBiH u prethodnoj godini, a vrijednost općeg boda, uz saglasnost Vlade FBiH, utvrđuje i objavljuje nosilac osiguranja.

Pravo na starosnu penziju u Federaciji BiH ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

faktor

Kupio sam automobil prošle godine. Prilikom kupovine primijetio sam da su cijene polovnih automobila 20-30 odsto više nego godinu dana ranije, jer sam već tada namjeravao da nabavim auto.

Ovo za “Nezavisne novine” priča Milivoje N. iz Banjaluke, potvrđujući informacije da je tržište četvorotočkaša podivljalo i da gotovo ne postoji razlika u kupovini vozila iz fabrike i relativno novijeg polovnjaka.

“Isti automobil koji sam kupio godinu ranije koštao je skoro trećinu manje, a prošle godine je bio stariji godinu dana. Umjesto da bude jeftinije iz godine u godinu, polovni automobili sve više poskupljuju. Koji su razlozi, ne znam, ali su cijene automobila u zadnje vrijeme previsoke”, kazao je ovaj Banjalučanin.

Polovna vozila nisu poskupjela samo 20-30 odsto, već za pojedina treba izdvojiti i više od 50 odsto novca nego ranije, kažu za “Nezavisne” trgovci automobilima.

“To se sigurno neće smiriti dok se ne smiri proizvodnja i prodaja novih automobila”, poručuje Slavko Gašparević, rukovodilac poslovnice auto-salona “Kramar” Banjaluka.

Prema njegovim riječima, poskupljenje vozila je posebno izraženo u posljednjih godinu i po dana, isprativši tako i poskupljenja u drugim privrednim sektorima.

“Ljudi to nisu primijetili upravo iz razloga što su se bavili poskupljenjima nekih osnovnih životnih potreba. Naravno, auta su došla zadnja. Čak je i nama trebalo neko vrijeme da se prilagodimo tome. Mi vozila moramo imati u ponudi, a ljudi su to, hajde da kažemo u zadnjih pola godine, prihvatili”, navodi Gašparević.

Auto-salon u kome je on zaposlen najviše nabavlja vozila iz Evropske unije (EU), a prije svih Njemačke, Belgije, Francuske i Nizozemske.

“Poskupjela su sva vozila, bez izuzetka, neki manje, a neki više. Ipak, potražnja za automobilima je ista kao i uvijek. Tu se nije nešto puno promijenilo. Mi smo takvo tržište. Polovna auta se mnogo više prodaju nego nova. Ali, istakao bih da su cijene novih vozila značajno više. A rekao bih i to da su ljudi počeli prihvatati da su ovo, nažalost, nove cijene”, ističe Gašparević.

Jedno od najjačih tržišta automobila na svijetu, njemačko, potvrđuje Gašparevićeve riječi da su cijene “otišle u nebo”.

Prema njihovim podacima, prosječna cijena boljeg polovnog automobila 2012. godine iznosila je 9.150 evra (oko 18.000 KM), dok se 2022. godine polovno vozilo prodavalo za 18.900 evra (više od 36.000 KM).

Pošto se tržište BiH u najvećoj mjeri snabdijeva polovnjacima, sve je više građana koji pri kupovini čak i zaobilaze ove automobile, te se odlučuju da daju novac za potpuno novo vozilo.

“Na novi auto sam se odlučio jer je cijena između vozila iz fabrike, te relativno novijeg polovnjaka, gotovo neznatna. A s polovnim vozilom uvijek kupujete ‘mačka u vreći’. Zašto da dajem novac auto-mehaničarima, koji su podigli cijene svojih usluga do nevjerovatnih iznosa, a pritom ih morate čekati da dođete na red, kao da su hirurzi?”, rekao je jedan Mrkonjićanin.

Kako je dodao, kada je podvukao crtu, ispostavilo se da će bar pet godina, koliko ima garanciju, biti bezbrižan i neće morati razmišljati o kvarovima.

“I nakon tih pet godina, ponovo ću imati solidan auto i, na kraju krajeva, znaću šta vozim. Bar ću znati da mi sat pokazuje pravu pređenu kilometražu, ako ništa drugo”, ističe ovaj vozač.

Procjene kažu da nema naznaka da će se ova situacija stabilizovati najmanje u naredne dvije godine.

“Stvarno je nezahvalno duže od toga nešto prognozirati. Sve je krenulo od korone, kada je bio prekid u snabdijevanju repromaterijalom. Onda je krenuo sukob u Ukrajini, što je dodatno pogoršalo sve”, zaključio je Gašparević.

 

nezavisne

Poljoprivrednici u Federaciji BiH, iako je usvojen Budžet FBiH za ovu godinu, još ne znaju koliko novca ide za poticaj poljoprivredi.

 

“Došli do pola februara, a raspodjele nema”

– Ni Dedić niti bilo ko drugi kompetentan nije objasnio koliko nakon usvojenog Budžeta FBiH sa amandmanima ide za poticaj poljoprivredi. Prijedlog Vlade FBiH je bio 160 miliona KM čime se kršio zakon jer to nije minimum od tri posto za poljoprivredu od ukupnog budžeta. Ni Parlament FBiH to nije popravio. Imaju neka dodatna četiri miliona KM, objašnjenja nema.

Da bude tragedija bude još veća, došli smo do pola februara, a ni blizu nema programa raspodjele tih 160 miliona, parlamentarci kažu 164 miliona KM, kako će ta četiri miliona KM raspoređivati, Bog dragi zna.

Sjetva je na pragu. Šta se događa ne znam, vidjet ćemo. Donijeli smo prijedlog kako treba da se rasporedi, hoće li uvažiti ili ne, ne znam – govori nam Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Pojašnjenje smo potražili od federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića, međutim, odgovoreno nam je ispred Ministarstva, dok Dedić nije odgovarao na naše pozive.

 

“Ministarstvo je tražilo 200 miliona KM za poljoprivredu”

– Ono što mi kao Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva možemo reći u vezi Budžeta Federacije BiH za poticaj poljoprivredi jeste da je članom 3. Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju Federacije BiH, pored ostalog, propisana i visina novčane podrške od tri do šest posto poreznih i neporeznih prihoda, koji ne obuhvataju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje Budžeta FBiH.

Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt Zakona o izvršenju Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu kojim je za Poticaj za poljoprivredu utvrđen iznos od 160 miliona KM.

Parlament Federacije BiH je usvojio Budžet Federacije BiH za 2023. godinu na navedenom kodu – Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – Poticaj za poljoprivredu u iznosu od 164 miliona KM, koji je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH – naveli su iz Ministarstva.

Odgovoreno je i zašto u Budžetu FBiH za poljoprivredu nije planirano 200 miliona KM, koliko su tražili poljoprivrednici.

– Što se tiče iznosa sredstava koji su tražili poljoprivrednici, kako navodite u visini od 200 miliona KM, prilikom prvog razmatranja nacrta Budžeta na sjednici Vlade FBiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je tražilo navedeni iznos za poljoprivredu. Konačnu Odluku o usvajanju Budžeta FBiH za 2023. godinu sa usvojenim amandmanima donio je Parlament Federacije BiH – odgovorili su.

 

Nedovoljna podrška države

Razgovarali smo i sa Almom Kratinom, zastupnicom u Zastupničkom domu FBiH.

– Za poticaj poljoprivredi u ovoj godini, prema usvojenom Budžetu FBiH i amandmanima, idu 164 miliona KM. Ovi koji su usvajali amandmane, oglušili su se na sve što smo naveli kao argument za neophodnost većih ulaganja u poljoprivredu.

Naši poljoprivredni proizvođači će biti suočeni sa nedovoljnom podrškom države i nastavit će se najvjerovatnije trend odlaska ljudi iz ovog sektora. Prosto je nevjerovatno ponašanje “Osmorke” koja se u podršci amandmanima kod donošenja Budžeta FBiH rukovodila isključivo interesima lokalnih zajednica iz kojih dolaze ne gledajući šta je sa nivoa FBiH generalno potrebno podržati strateški.

Ako je to kurs onih koji nam kazuju da su parlamentarna većina, aferim! – kazala je Kratina.

 

faktor

Gojaznost – epidemija savremenog doba. Po broju gojaznih Bosna i Hercegovina je među prvih pet država Evrope. I broj djece koja imaju problem sa gojaznošću stalno raste. Na Balkanu BiH zauzima neslavno drugo mjesto, odmah iza Crne Gore. Pedijatrica dr. Dijana Dugonjić, šef predškolskog dispanzera Javno zdravstveno nastavne ustanove iz Tuzle, za N1 je govorila o ovoj važnoj temi navodeći prije svega da se školarci otimaju kontroli kada je riječ o gojaznosti.

Dugonjić je kazala da je pretilost najveći javno-zdravstveni problem, ne samo kod djece, nego i kod adolescenata i odraslih.

“Petnaest posto djece koja idu u osnovnu školu već imaju pretilost, što je veliki alarm, a 11 posto srednjškolaca imaju pretilost. Pošto se pretilost tumači kao hronično oboljenje, treba naglasiti da ukupno jedna trećina predškolaraca ima tendenciju da budu pretile odrasle osobe, a jedna polovina djece školske dobi obično imaju pretilost u odrasloj dobi”, kazala je.

 

Navodi i koji su faktori doprinijeli da imamo veći broj pretile djece.

“To su u najvećem broju slučajeva nasljedne i neke endokrine bolesti. I trebamo uvijek istaći neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica. Kod djece su zastupljene neodgovarajuće prehrambene navike, energijom bogata hrana, fast food ishrana, žitarice, povećan unos kruha, krompira, slatkih pića i nedovoljna fizička aktivnost, a moram istaći i pretjerani sjedalački način života kod djece“, pojasnila je Dugonjić.

Ističe da kada se radi o djeci pretškolske dobi, roditelji mogu držati situaciju pod kontrolom.

“Nemamo toliko uočene gojaznosti kod djece prija upisa u osnovnu školu. Dok kod upisa u osnovnu školu pa nadalje, kada djeca na neki način izmaknu kontroli i počnu se osamostaljivati, oni proizvoljno biraju svoje namirnice, koje se većinom baziraju na povećanom unosu ugljikohidrata. Tako da ni roditelji u današnjem tempu života ne mogu držati takve stvari pod kontrolom, naročito kada dijete dvije trećine dana nije kući, tako da se gube i osnovne navike zajedničke trpeze”, kazala je.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za januar 2023. iznosi 2.996,70 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec novembar 2022. iznosila je 1.161 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596 KM.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 38,74 posto, minimalnom platom 19,89 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine: prehrana (44,87 posto), stanovanje i komunalne usluge (13,10 posto), higijena i održavanje zdravlja (8,40 posto), obrazovanje i kultura (10,34 posto), odjeća i obuća (12,03 posto), prevoz (4,61 posto), te održavanje domaćinstva (6,67 posto).

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 10 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, saopćeno je iz SSSBiH.

bhrt