Blog

Kandidat za predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Igor Stojanović (Socijaldemokratska partija BiH) potvrdio je Feni da će danas ipak biti održan sastanak oko dogovora za rukovodstvo Federacije BiH. Stojanović je kazao da je sinoć razgovarao s kandidatom iz reda bošnjačkog naroda Refikom Lendom (Stranka demokratske akcije) koji mu je rekao da neće moći doći prije naredne sedmice.

– Njegov stav je da Centralna izborna komisija BiH prvo treba ovjeriti naše mandate, ali 96 zastupnika je jučer na sjednici Predstavničkog doma glasalo za našu listu, dogovor treba biti puka formalnost – istakao je Stojanović.

U dogovoru nema ništa sporno, dodao je, “osim ako imate namjeru da odugovlačite proces formiranja Vlade FBiH”.

Tvrdi da će on danas ipak održati sastanak sa kandidatkinjom iz reda hrvatskog naroda Lidijom Bradarom (Hrvatska demokratska zajednica BiH).

– Najvjerovatnije ćemo se dogovoriti u sladu s političkim dogovorim da Nemrin Nikšić bude federalni premijer, pa samim tim da Bradara bude predsjednica Federacije BiH – kazao je Stojanović.

Kandidat za predsjednika/potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda Refik Lendo potvrdio je Feni da danas neće prisustvovati sastanku koji je zakazan za 10.30.

– Zamolio sam ih da to ostave za sljedeću sedmicu, jer imam planirane aktivnosti koje ne mogu da odložim i o tome sam ih obavijestio – kazao je Lendo.

Smatra da dogovoru treba pristupiti ozbiljno te da prvo trebaju sačekati CIK BiH da ovjeri njihove mandate.

Komentirajući činjenici da će se Stojanović i Bradara danas ipak pokušati dogovoriti ko će obavljati funkciju predsedjnika i potpredsjednika, Ledno je kazao da se oni ne mogu dogovoriti bez njega.

– Ne mogu se dogovarati bez mene. Dogovor je paket i ako ćemo se dogovarati o tome ko će biti predsjednik, moramo se prvo dogovoriti ko će biti premijer Federacije BiH i ko će biti ministri – kazao je Lendo.

Ističe da ne može većina određivati mandate u Vladi FBiH, već sve troje.

– To je njima jasno, ali oni opet vrše pritisak – dodao je Lendo.

Bradara i Stojanović jučer su nakon sjednice Predstavničkog i Doma naroda čekali Lendu kako bi se dogovorili oko rukovodstva FBiH, ali se on nije pojavio.

Bradara je jučer rekla novinarima da su ponovo zakazali sastanak za danas te pozvala Lendu da dođe kako bi pokušali napraviti dogovor “u skladu s Ustavom i svemu onome što su ustavna rješenja”.

federalna.ba/Fena

Dan vakifa, kojim se želi podsjetiti na sve vakife u Bosni i Hercegovini, prema Takvimu Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini obilježava obilježava se 17. februara, i to od 1935. godine.

Povod za uspostavljanje tog datuma proizašao je iz obilježavanja 400. godišnjice postojanja i djelovanja Gazi Husrev-begovog vakufa.

Brojne promjene na ovim prostorima

U dugoj historiji obilježavnja tog dana, svjedočilo se velikim društvenim, političkim i socijalnim promjenama na ovim prostorima.

Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović je podsjetio da je agrarna reforma Kraljevine Jugoslavije izbrisala iz vakufske evidencije velike zemljišne i šumske posjede širom BiH, javlja MINA.

– Iako nepovoljno, ovo vrijeme je zabilježilo velike građevinske poduhvate koje je novi vakat nosio sa sobom i neumoljivo nametao. Mnogi vakufski objekti širom Bosne i Hercegovine nose pečat ovog vremena – naveo je Zajimović.

Plemenita ideja i uzvišeni cilj

Podsjetio je da je “naročito destruktivan i nepovoljan period došao s Drugim svjetskim ratom u kome je od strane različitih vojnih formacija uništavana vakufska imovina”.

Ali, dodao je Zajimović, vakifi, vođeni plemenitom idejom i uzvišenim ciljem, ni u teškim vremenima nisu prestajali brinuti o svojoj Zajednici.

Zaključio je da nas je, bez obzira na sve nedaće i poteškoće Dan vakifa vraćao našim korijenima i ostaje, dosljedno povodu svoga nastanka, spomenica ljudskoj čovječnosti, dobroti i altruizmu.

Potrošačka korpa za mjesec januar tekuće godine iznosila je skoro 3.000 KM. Nevjerovatno, shodno standardu života, kažu iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Zanimljivo, prema računicama struke, Mostar je najskuplji grad u Bosni i Hercegovini.

Kada je ovaj grad u pitanju, neki su proizvodi u odnosu na Sarajevo, Zenicu ili Banju Luku skuplji i za marku. Mjesečna karta za gradski prijevoz u Sarajevu je 53 marke, Mostaru 50,50, Zenici 45, Tuzli 52. U Mostaru je i taksi-start najskuplji.

“Cijene niže u Minhenu”

– Preksinoć sam se vratila iz Minhena i rekla bih da su cijene niže u Minhenu nego u Mostaru.

– Djeca mi malo pomažu i ja imam svoje penzije i može se nekako.

– Plate nikad manje, a cijene najviše. Interesantno je povrće i sve, odem i do Sarajeva, tamo je jeftinije nego ovdje.

– Nije lako ovim penzionerima, mi mlađi nekako možemo, ali ovi stariji koji žive od penzija, nije lako bogami.

Ekonomski stručnjaci pojašnjavaju da svaka lokalna sredina ima određene tržišne odnose, a to podrazumijeva i cijene, a Mostar je, kažu, turistička destinacija.

– Uglavnom gdje imate dosta turista, razvijen turizam i gdje se grad primarno oslanja na turizam to se obično veže za visoke cijene. To je slučaj bilo gdje drugo u svijetu. Druga bitna stvar je da kada posmatramo industrije, pogotovo prerađivačke, uglavnom su locirane sjevernije – navodi ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Turizam ne treba biti opravdanje

Građani poručuju kako turizam ne treba biti opravdanje da cijene namirnica u ovom dijelu Bosne i Hercegovine budu najskuplje.

– Ako će se pozivati na taj turistički dio onda neka stave zasebne cijene za građane, a zasebne za strance kao što to Dubrovnik radi, recimo.

Iz Udruge Futura pojašnjavaju da se posljednjih deset godina u javnost plasira informacija kako su Mostar i Široki Brijeg najskuplji za život u Bosni i Hercegovini, što je ističu dijelom opravdano, ali i nije.

– Da bi se dobila cijena nekog proizvoda uzima se statistička sredina svih istih tih proizvoda različitog brenda na policama. U Mostaru, Širokom Brijegu i još mnogima gradovima u Hercegovini imamo na ponudi više proizvoda tog brenda pa čak i onih malo skupljih koje ne možemo naći u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Marin Bago, predsjednik Udruge Futura.

Tako, na primjer, rižu određenog stranog proizvođača nećemo naći na policama u Zenici, zbog čega, prema statistici se dobije da je riža u Mostaru skuplja, što nije tačno, poručio je Bago. Dodaje kako Mostar na ponudi ima više proizvoda i kada se računa srednja vrijednost ispada da je grad skuplji. I kada sve saberemo i oduzmemo, rezultat ostaje isti – Mostar jeste najskuplji u Bosni i Hercegovini.

avaz

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Federaciji BiH /FBiH/ decembru prošle godine iznosila je 1.180 KM i nominalno je viša za 1,6 odsto, a realno za 2,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u decembru 2022. godine nominalno je viša za 12,8 odsto, a realno niža za 2,5 odsto, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate u decembru lani u odnosu na prethodni mjesec, zabilježeno je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima i to za 7,4 odsto, zatim u finansijskim i djelatnostima osiguranja za 6,4 odsto, te u vađenju ruda i kamena za 5,1 odsto.

U isto vrijeme smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u ostalim uslužnim djelatnostima za 1,9 odsto, te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu za 0,6 odsto.