Neupitna je vrijednost pčela za životnu sredinu. Zbog toga bi pčele trebalo početi vrednovati, smatraju bh. pčelari, koji su organizovali Okrugli sto posvećen temi očuvanja pčelarstva, povećanju izvoza i spašavanju domaće proizvodnje.
Dvije hiljade tona meda godišnje bude uvezeno u Bosnu i Hercegovinu, dok je istovremeno neiskorišten domaći potencijal i povećanje proizvodnje. Kada bi se poboljšala finansijska podrška i edukacija mladih pčelara, te dodatno razvila tehnologija, značajno bi se unaprijedio kvalitet pčelarstva u Bosni i Hercegovini, ali i povećao izvoz.
“Dvije hiljade tona uvozimo, to je šansa za nas da razvijamo proizvodnju, jer ukupnoj proizvodnji bruto društvene vrijednosti koja je negdje oko milijardu i šesto poljoprivrede mi učestvujemo sa 1,7 do 1,9”, ističe Rehad Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.
Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ističu da su parametri u pčelarstvu uglavnom pozitivni, te da pružaju punu podršku za razvoj i unapređenje pčelarstva. Značajan napredak je, kažu, postignut i samim usvajanjem pravilnika o ocjenjivanju meda, kao i povećanje iznosa sredstava koja su ranije izdvajana za ovu namjenu.
“Kako smo počeli surađivati, s nekih dvjestotinjak hiljada konvertibilnih maraka prošlu godinu smo završili s oko milion i šesto hiljada konvertibilnih maraka direktne podrške, koji su naši pčelari dobili po košnici”, naglasio je Husnija Hudić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Iako su pčelari godinama upozoravali na probleme povećanja patvorenog meda, on je dostupan na tržištu. Kvalitet i sigurnost uvoznog meda veoma su loši, što je potvrdio i moritoring Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
“Dobili smo podatke koji su nam pokazali da se radilo o proizvodnji meda u neodgovarajućim, neregistrovanim objektima i mi smo shodno tome, u saradnji s inspekcijskim nadležnim organima, proveli mjere da se, barem ono što smo mi ustanovili, unišiti”, naveo je Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Količina ispitivanog meda se, zahvaljujući udruženju pčelara, povećava. Sigurnost i kvaliteta s te strane je na nešto boljem nivou, ali ono što zabrinjava kako pčelare, tako i nadležne je perspektiva bosanskohercegovačkog pčelarstva. Ko će naslijediti razvijanje, ima li dovoljno edukovanih i mladih ljudi koji će se željeti baviti pčelarstvom, te hoće li se unaprijediti ulaganje u ovaj sektor kako bi se povećao izvoz i spasio bh. potencijal.
Žozep Borelj (Josep Borell) visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik EK napisao je novi blog koji prenosimo u cijelosti.
– Ove subote, 18. marta, sazivam sastanak na visokom nivou u okviru Dijaloga Beograda i Prištine. Sastanak se razlikuje od prethodnih i to ne samo po tome što se umjesto u uobičajenim salama Evropske službe za vanjske poslove u Briselu, ovaj put sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Albinom Kurtijem sastajem u regionu, u Ohridu, Sjevernoj Makedoniji. Drugačiji je i zbog toga što ćemo našu diskusiju usmjeriti na Aneks o implementaciji nedavnog sporazuma EU koji će dovesti do dugoročne normalizacije odnosa između Kosova i Srbije. I jedno i drugo će, suštinski, dovesti do normalizacije života u regionu i otvoriti put Kosova i Srbije ka EU.
Posebna pažnja posvećena Zapadnom Balkanu
Zapadni Balkan je drugačiji od bilo kojeg drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU, što sam shvatio i prije nego sam u decembru 2019. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije.
Jedan od koraka koji prethode imenovanju na poziciju šefa diplomatije EU jeste saslušanje pred Evropskim parlamentom. U mojoj polemici sa parlamentarcima, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu u evropskom okruženju, a iznad svega mojim planovima i idejama u vezi Dijaloga o normalizaciji odnosa, koji je u tom trenutku EU podržavala već cijelu deceniju. Tom prilikom sam se obavezao da će moja prva bilateralna posjeta u svojstvu visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije biti Kosovu i Srbiji. To obećanje sam i održao.
Čim sam zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedno od težišta moje pažnje. Svaki put kad se sastanem sa predstavnicima civilnog društva tokom brojnih posjeta regionu, uvijek mi jasno naglašavaju da većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u devedesetim, stalno suočena sa zaostavštinom prošlosti. Žele da gledaju naprijed, a ne unazad, da žive u demokratijama vođenim vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu dijelom naše zajednice vrijednosti nije nedosanjani san te stoga cijelo rukovodstvo EU, te ja lično, podržavamo njihove težnje. Zapadni Balkan je dio Evrope i nije moneta za Putinovo potkusurivanje u njegovim imperijalističkim snovima.
Normalizacija odnosa
Međutim, da bi otvorili put ka ostvarenju svog cilja članstva u EU, Srbija i Kosovo moraju normalizovati odnose. Ne postoji način da se to zaobiđe. EU ispunjava svoj dio zadaće i Dijalog Beograda i Prištine je okosnica mog mandata. Vijeće se usaglasilo sa mojim prijedlogom imenovanja ambasadora Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za Dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, a njegov prvi zadatak je da ubrza proces. A to smo i uradili. U 2020. godini smo održali niz sastanaka na visokom nivou te u svojstvu glavnog pregovarača u Briselu sa fokusom na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji uređuju sva otvorena pitanja.
Niko nikada nije rekao da će tako monumentalan zadatak, kao što je postizanje sporazuma o normalizaciji, biti jednostavan. Bilo je uspona i padova, a često su se naizgled mala i tehnička pitanja pokazivala kao izrazito osetljiva i politička, sa potencijalom da prerastu u nasilje.
Ruska agresija protiv Ukrajine promijenila je cijelu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, u odlučujućem trenutku u evropskoj historiji.
Bolja budućnost
Ali umjesto da napredujemo ka široj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i osigurali bolju budućnost za sve u regionu, u drugoj polovini 2022. godine, naše vrijeme i energija su se crpili na upravljanje krizama, barikade i prijetnje nasiljem te pritiskajućim rokovima. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli.
Ovaj začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao je da prestane. Stoga smo u septembru 2022. godine, uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja, predstavili hrabar prijedlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje te pomogao cijelom regionu da napravi korak ka Evropi.
Tokom posljednjeg sastanka na visokom nivou između dva lidera, koji sam sazvao 27. februara ove godine, postigli su suglasnost da nisu potrebne dalje diskusije o Prijedlogu Evropske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu kojeg je podržalo svih 27 država članica EU na sastanku Evropskog vijeća u februaru, što nije mali podvig i predstavlja važan korak naprijed. Ali, još nije gotovo.
Zato je sada trenutak da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što je već više puta viđeno u novijoj historiji.
Posrednici u dijalogu
Sada je vrijeme da Srbija i Kosovo postignu saglasnost o Aneksu o implementaciji, kao sastavnom dijelu Sporazuma, te usaglase načine provedbe njegovih odredbi.
EU nije tek puki zapisničar ali ni strana u Dijalogu. Mi jesmo i ostajemo posrednik u Dijalogu. EU je krajnja destinacija za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i evropskom pravnom stečevinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je na stolu predstavlja važan korak ka tom cilju.
Ovo je trenutak da lideri Kosova, Srbije i cijeloga Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridružavanja čitavog regiona u EU.
“Zadaća lidera je da svoje ljude sa sadašnjih pozicija dovedu tamo gdje nikada nisu bili”, rekao je jedan od mojih iskusnih kolega. Zadaća lidera je i da ljudima osiguraju željenu kvalitetu života, i dodao bih, kvalitetu života koju nosi članstvo u EU.
Tržište nafte prijeći će s ugodnog porasta ponude u prvoj polovini 2023. godine na deficit u drugom dijelu godine jer će ekonomski oporavak u Kini gurnuti globalnu potražnju za naftom.
Očekuje se naglo ubrzanje rasta svjetske potražnje za naftom tokom ove godine, s procijenjenog povećanja od 710.000 barela dnevno (bpd) u prvom tromjesečju do rasta od 2,6 miliona bpd u četvrtom tromjesečju 2023. godine – navodi se u današnjem izvještaju Međunarodne agencija za energiju (IEA).
Između prvog tromjesečja 2023, i četvrtog tromjesečja 2023. godine globalna će potražnja za naftom porasti za 3,2 miliona bpd, čime će prosječni godišnji rast iznositi dva miliona barela.
Globalna potražnja za naftom trebala bi dosegnuti rekordnih 102 miliona barela ove godine, rekla je agencija, ostavljajući svoje projekcije iz prošlomjesečnog izvještaja uglavnom nepromijenjenima, prenosi OILprice.com.
– Oporavak zračnog prometa i smanjenje kineske potražnje dominiraju oporavkom – navodi IEA u današnjem izvješću.
Zemlje izvan OPEC+ skupine predvodit će rast ponude, a taj će rast biti dovoljan da zadovolji potražnju u prvoj polovini 2023. Međutim, očekuje se da će rast izvan OPEC+ biti manji u drugoj polovici “kada se uspostave sezonski trendovi i oporavak Kine kako bi potaknuli potražnju na rekordne razine”, ističe agencija.
Čak i uz smanjenje ruske proizvodnje od 500 hiljada barela u martu, globalna ponuda nafte trebala bi udobno premašiti potražnju u prvoj polovini godine.
Šabanović je uhapšena u Sarajevu, gdje studira, po potjernici koju je za njom raspisala Srbija i to zbog sumnje da je umiješana u ubistvu Ranka Radoševića Eskobara u Beogradu
Sud BiH odredio je zadržavanje u pritvoru sarajevskog KPZ-a Azri Šabanović, 22-godišnjakinji iz Brčkog, a sada slijedi postupak njene ekstradicije Srbiji, potvrđeno je za Oslobođenje.
Šabanović je, kao što je poznato, uhapšena u Sarajevu, gdje studira, preciznije u Studentskom domu Bjelave prije dva dana, po potjernici koju je za njom raspisala Srbija i to zbog sumnje da je umiješana u ubistvu Ranka Radoševića Eskobara u Beogradu. Osim Šabanović, u Beogradu je uhapšena i jedna maljoletnica (17), a sumnja se da su radile po nalogu pripadnika kavačkog klana.
Na današnjem ročištu u Sudu BiH, a koje je prethodilo odluci o izručenju, Damir Kočo, advokat Azre Šabanović je, podsjećamo rekao da je ona “dijete koje nema nikakve veze sa događajem koji joj se stavlja na teret”.
Istakao je da nije osuđivana te da je izvanredna je studentica i nema nikakvog razloga da se krije te predložio da se njegova klijentica pusti na slobodu uz mjere zabrane, kućni pritvor ili da joj se stavi nanogica, jer nema namjeru da bježi.
No, Sud, očito, nije prihvatio njegov prijedlog te je Šabanovićevoj određeno zadržavanje u pritvoru.
Indijac Pramod Mittal, te Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal pokrenuli su arbitražni spor protiv Bosne i Hercegovine u vezi s njihovim ulaganjem u GIKIL Lukavac, te radnjama vlasti Tuzlanskog kantona za koje članovi porodice Mittal tvrde da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija.
U obavijesti o pokretanju spora tužitelji nisu naveli vrijednost odštetnog zahtjeva protiv Bosne i Hercegovine već je njegovo preciziranje ostavljeno zа nastavak postupka.
Ovo je saopćeno danas iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje je usvojilo informaciju Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i drugi protiv BiH u skladu s arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovinsko pravo.
– Vijeće ministara BiH pozvalo je vlade Federacije BiH i Tuzlanskog kantona da se odmah aktivno uključe i poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobranilaštvom BiH radi zaštite pravnog i finansijskog interesa. Pravobranilaštvo BiH ovlašteno je i zaduženo da pripremi prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obavezama, po uzoru na ranije potpisane sporazume u vezi s arbitražnim postupcima, i dostavi ga vladama Federacije i Tuzlanskog kantona na potpisivanje, uz prethodnu saglasnost Vijeća ministara BiH.
Pravobranilaštvo BiH je poduzelo sve nužne radnje kako bi u ovoj fazi postupka bila maksimalno zaštićena imovina i imovinski interesi Bosne i Hercegovine, uključujući i ranije informiranje vlada Federacije BiH i Tuzlanskog kantona – navedeno je u saopćenju iz Vijeća ministara BiH.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je, kako je saopćeno prije nepuna dva mjeseca, optužnicom za organizirani kriminal u Global ispat koksnoj industriji (GIKIL) Lukavac obuhvatilo osam osoba, od kojih su tri Indijca, a pet su državljani Bosne i Hercegovine. Kao vođa grupe označen je Pramod Mittal, osnivač i vlasnik kompanije Global Steel Holdings Limited (GSHL), koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.
Optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine u nekoliko segmenata, a to su neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM. Pored toga, Mittal je pokušavao da GIKIL-ovom novcem naplati bankovnu garanciju u iznosu od 12,9 miliona dolara, koju je lično dao kompaniji Stemcor odnosno Moorgate.
Završena je sezona 2022/2023 Prve futsal lige FBiH,grupa Zapad. MNK Radnik 2022 ovu takmičarsku sezonu završio je na trećem mjestu sa 22 boda.
” Čestitamo ekipi FK”Konjodor” Bužim na zasluženo osvojenom prvom mjestu.
Sve najbolje želimo i ekipi MNK” Bubamara” Cazin u razigravanjima za ulazak u Premier futsal ligu BiH” – istakli su iz MNK Radnik 2022.
Predstavnici Elči Ibrahim-pašina medrese Travnik učenice i njihov profesor – danas su posjetili Treću OŠ Oborci i ovom prilikom prezentirali učenicima završnog 9. razreda sve prednosti upisa i nastavka daljnjeg srednjeg obrazovanja i školovanja u Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim preduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta” u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.
Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.
Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.
Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe, u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.
Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.
Osam miliona KM bit će izdvojeno za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor tokom izgradnje južne obilaznice Mostara (četiri miliona KM) i pristupne ceste Varda – Rodoč (četiri miliona KM).
Za projekat izgradnje gradskog autoputa u Sarajevu, dionica Stup – Buća Potok – Pofalići – Velešići – Bentbaša planirana su tri miliona KM, a sredstva su namjenjena za studije, projektovanje i revizije.
Danas usvojenim Programom, planirana su četiri miliona KM za rekonstrukciju i sanaciju ceste Kreševo – Kiseljak, od čega su dva miliona KM namijenjena za eksproprijaciju i projektiranje, te dva miliona KM za građevinske radove i nadzor.
Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.
Za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo finansija, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.
Sredstva sa namjenskog računa će se prenositi u tranšama na račun implementatora odobrenih projekata nakon što prema Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija dostave dokaze o izvedenim radovima ili uslugama.
Implementatori projekata su obavezni kvartalno izvještavati o realizaciji projekata Federalno ministarstvo koje će kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo finansija. O načinu utroška odobrenih sredstava za ove projekte potpisati će se ugovori između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata kojim će se detaljnije utvrditi međusobna prava i obaveze.
Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016-2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH i JP Ceste FBiH za 2023. godinu, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine. U projektu modernizacija magistralnih cesta nalaze se projekti izgradnje obilaznica i rekonstrukcije u Federaciji BiH.
Druge večeri tradicionalne manifestacije ” U susret proljeću”,prigodnom priredbom predstavit će se naši najmlađi sugrađani, polaznici JU “Dječiji vrtić” Donji Vakuf.
Sa predivnim recitacijama, igrokazima, koje su pomno pripremale sa svojim odgajateljicama, na čelu sa direktoricom JU Dječiji vrtić, Hadžijom Begović mališani iz vrtića večeras će se u najboljem svjetlu predstaviti brojnoj publici.
Priredba JU Dječiji vrtić Donji Vakuf, večeras je, 16. marta od 18.00 sati.
Manifestacija ” U susret proljeću” organizje Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK.
Kadrovska nepomunjenost, nedostatak materijalnih sredstava za boravak profesionalnih vojnih lica i sveukupno loši uslovi, samo su neki od pokazatelja zabrinjavajućeg stanja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH).
Na primjer, OS BiH nedostaje 1.215 profesionalnih vojnih osoba (časnika 222, potčasnika 178 i vojnika 815).
Navodi to parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović, koji je tokom 2022. godine boravio u kasarnama OSBiH te je izvještaj o svom radu podnio Parlamentarnoj skupštini BiH ove godine. U izvještaju navodi da je cilj ovih kontrola bio utvrditi stanje na terenu poslije ukidanja zabrana uzrokovanih pandemijom koronavirusa.
Kasarna “Butile” Sarajevo – pojava fekalija
U sklopu kasarne “Butile” nalaze se Glavna logistička baza – Komanda logistike, Komande za podršku Oružanih snaga BiH.
U maju 2022. godine, prema izvještaju, popunjenost jedinice iznosila je 87.30 posto. Nedostaje 10 oficira, 12 podoficira, osam vojnika te 23 civilna lica.
“Posebno je izražen problem s popunjavanjem mjesta za rukovaoce klase 3 i 4, zatim oficira za održavanje i infrastrukturu te problemi s OR5 i OFO-OF1 tehničke, intendantske i saobraćajne službe”, navedeno je u izvještaju.
Kao teškoće koje su evidentirane na ovoj lokaciji navedene su, između ostalog:
odvodni kanali na lokaciji Butile pri čemu se evidentira pojava fekalija od vremena izgradnje autoputa,
nepostojanje posebne lične formacije za strateška i perspektivna skladišta,
nedostatak ljudstva.
Ono što je pohvalno, navodi da je sigurnost na lokaciji, unatoč teškoćama, na visokom nivou. Također, svi procesi operacija i obuka se profesionalno izvršavaju.
Kasarna “Rajlovac” Sarajevo – zastarjeli helikopteri
Ono što je zabilježeno u ovoj kasarni je da su trenutno upražnjena čak 182 formacijska mjesta, od čega je 101 oficir, 48 podoficira i 15 civilnih lica.
Kao problem je izdvojen i nizak stepen operativnosti helikoptera svih platformi, kašnjenje u realizaciji plana nabavki, kalendarska i tehnološka zastarjelost helikoptera.
Javljaju se i problemi s nabavkom i remontom za helikoptere UH-1H te zastarjelost materijalno-tehničkih sredstava.
Foto: MO BiH: Vojna vježba, Oružane snage BiH
Kasarne u Travniku i Pazariću – nedostatak hrane i opreme
Povjerenik je kasarne OSBiH u Travniku i Pazariću, u sklopu koji su Komanda za obuku i doktrinu, Centar za osnovnu obuku i Komande za podršku, posjetio u martu i novembru 2022. godine te zabilježio da je nepopunjeno 150 mjesta.
“Vojni povjerenik konstantira da je nivo nepopunjenih formacijskih mjesta zabrinjavajući, pri čemu je ovaj broj od posjete, koja je realizirana u maju 2022. godine, u opadanju.
Tako kada se uporede brojevi, nepopunjenost je sa 116 mjesta povećana na 150. Evidentan je i pad broja žena u oficirskim i podoficirskim činovima, dok je taj broj povećan u kategoriji vojnika i civilnih lica na radu u OSBiH”, istaknuto je u izvještaju.
Nedovoljno ulaganje u unapređenje infrastrukture, nedovoljni resursi u pogledu hrane, uniformi, kancelarijskog materijala… samo su od nekih nedostataka koje su navedene u izvještaju.
Stare uniforme
Problem s nedostakom uniformi u Oružanim snagama javio se nakon što su Sjedinjene Američke Države zaustavile dugogodišnje donacije.
Vlada SAD je proteklih godina osiguravala potrebne količine odora kroz program “Financiranje stranih prijateljskih vojski” (FMF/FMS). Osigurali i korištenje autorskih prava na dizajn (boje i oblik “šara”), pa su vojnici u BiH nosili iste ili slične uniforme kao i dio američkih vojnika. BiH je ostatak kupovala.
Problem je nastao nakon što je američka vojska izbacila iz upotrebe tako dizajnirane uniforme.
Vlasti u BiH imale su dvije mogućnosti. Promijeniti vlastiti dizajn i zamoliti SAD da im osigura autorska prava na novi dizajn i donira dio uniformi što ovisi o dobroj volji te zemlje.
Druga mogućnost je da BiH zadrži postojeći ili napravi svoj novi dizajn i iz budžeta kupi odjeću za vojnike.
Ministarstvo odbrane BiH je zatražilo da se u budžetu za prošlu godinu za Oružane snage osigura dodatnih 200 miliona eura za modernizaciju, pored oko 150 miliona eura za plate, hranu i gorivo.
Prijedlog je u Predsjedništvu BiH odbio biši član Milorad Dodik koji se godinama protivi povećanju budžeta za Oružane snage.
Raspisan konkurs i nove zakonske olakšice
Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine će u petak, 17. marta 2023. godine, objaviti oglas za prijem 440 djevojaka i mladića u profesionalnu vojnu službu u Oružane snage BiH.
Radi se o formacijskim mjestima u Oružanim snagama BiH koja se popunjavaju kandidatima iz reda sva tri naroda u BiH, kao i iz reda ostalih.
Foto: Ministarstvo odbrane BiH: Oružane snage – Vježba na poligonu Manjača
Vijeće ministara BiH utvrdilo je krajem februara Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH, kojim se olakšava prijem u službu, pojednostavljuju procesi upravljanja karijerom profesionalnih vojnih osoba i na taj način pomaže bolja kadrovska popunjenost.
Izmjene i dopune ovoga zakona fokusirane su na redefiniranje pojma obuke za prijem u službu, omogućavanje trajanja javnog oglasa za prijem vojnika u OS BiH tokom cijele godine, kao i na pomjeranje starosne granice vojnika i potčasnika u postupku prijema u čin potčasnika ili časnika do navršenih 40 godina života u trenutku potpisivanja ugovora.
Ministarstvo odbrane dostavit će Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri usvajanja.
Oružane snage BiH formirane su 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane, sa Vojskom RS.
Njihovom formiranju prethodila je reforma odbrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske (Vojska RS i Vojska FBiH).
Više od 400.000 vojnika u tri vojske, za kratko vrijeme je raspušteno i formirana je profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika koliko ih je približno i danas.
