Blog

Stručanjaci naglašavaju da bi oštrije sankcije znatno pomogle. Pored materijalne, ogromna je i nematerijalna šteta

Prijetnje dojavama o bombama sve su učestalije. Uz škole, najčešće su na meti sudovi. Samo je Opštinski sud Sarajevo od početka godine zaprimio ovakvih šest dojava, zbog čega je odgođeno 720 ročišta.

Općinski sud Sarajevo zasipaju dojave o bombama. Samo u ovoj godini prijavljeno je njih šest, a u predhodnoj 14. Matematički, to znači da su radnici ovog Suda, ako se uzme u obzir da je KDZ pregled u prosjeku trajao četiri sata, prošle godine izgubili sedam radnih dana. U Sudu napominju da to stvara dodatne troškove, a građani su uskraćeni za svoja prava.

“Zamislite vi jednog građanina koji dođe iz Bihaća u Sarajevo ispred zgrade Suda i tada mu se kaže da je ročište odgođeno zbog lažne dojave o postavljenoj minsko-eksplozivnoj napravi. Smatram da su ovo problemi kojima se trebaju baviti nadležne institucije za njihovo rješavanje jer ovakav trend nastavljen je i u ovoj godini. Trebate imati u vidu činjenicu da pored ročišta mi imamo i dva registra od kojih je jedan registar za pravna lica kao i zemljišno knjižni ured”, istakao je Damir Batotić, predsjednik Općinskog suda Sarajevo za BHRT.

Stručanjaci naglašavaju da bi oštrije sankcije znatno pomogle. Pored materijalne, ogromna je i nematerijalna šteta.

“Svaki dolazak na sud profesionalcu je određena vrsta stresa. Kako to izračunati? Kako sudije i tužioci kvalifikuju ta djela. To zavisi od različitih faktora i sankcije od različitih okolnosti. Međutim, takve sankcije moraju biti odvraćajuće jer se radi o ogromnim štetama”, objašnjava Arben Murtezić, direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH.

“Također, uzeti u obzir uraditi jednu dobru analizu ovih dosadašnjih slučajeva. Da li je oko 720, pa da vidimo da li u tim slučajevima možemo prepoznati išta zajedničko što bi moglo da ukazuje na motive, odnosno postoje li zajednički motivi”, mišljenja je Armin Kržalić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.

Statistika kaže da je broj dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim sredstvima u institucijama i školama u porastu. Naročito od početka invazije na Ukrajinu. Osim sudova najveći broj dojava odnosi se na škole.

“U januaru i februaru ove godine imali smo pet dojava. Za prošlu godinu 10 osoba je identifikovano. Riječ je o tome da se zahtijeva dodatni angažman policijskih službenika. Pogotovo kada imamo slučaj da je riječ o više dojava u isto vrijeme. Kao što smo imali neki dan. Pregledali smo 65. objekata školskih ustanova”, podsjetila je Mersiha Novalić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo podsjećaju da je prošle godine zabilježeno 237 dojava o bombi u objektu. Naši sugovornici kažu da su za ova kaznena djela najčešće izrečene kazne do godinu dana zatvora, koje se mogu pretvoriti u novčane.

Nakon što su ušle u Ginisovu knjigu rekorda zbog rekordnog broja nacionalnih titula, nogometašice SFK 2000 Sarajevo imale su nesvakidašnji zadatak.

One su se slučajno našle na mjestu nesreće u Ugljeviku i pokazale veliku humanost, ali i snalažljivost. Nisu mnogo čekale nego su krenule u akciju i spasile vozača automobila od upadanja u rijeku.

Bile su na putu za Bijeljinu, gdje danas igraju utakmicu, a automobili koji je vozio ispred njih izgubio je kontrolu i prevrnuo se.

Ostao je gotovo da visi iznad rijeke, a nogometašice su sa još nekoliko osoba uspjele vratiti automobil i spriječile da upadne u rijeku.

avaz

Najveće stope pada potrošnje naftnih prerađevina zabilježene su u trećem tromjesečju 2022.

Da su pojedini vozači u BiH poslušali tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, a danas predsjednika RS-a Milorada Dodika, i smanjili vožnju automobila, potvrđuje podatak da je potrošnja nafte i naftnih prerađevina u BiH lani pala za 2,9% u odnosu na 2021.

U odnosu na 2019., godinu prije korone, taj pad je još izraženiji, piše Capital. Iz analize Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje BiH vidi se da je najviše pala potrošnja benzina, i to za 5,6%, dizela za 2,5%, a ostalih prerađevina za 2,9%.

Nakon rasta potrošnje prerađevina u januaru i februaru, s početkom ratnih događanja u Ukrajini i rastom cijena na svjetskom tržištu nafte, u martu je nastupio pad potrošnje koji traje sve vrijeme promatranog razdoblja s izuzetkom u junu, kada se ostvareni rast dijelom može pripisati učincima niske osnovice potrošnje dizelskog goriva u istom mjesecu prethodne godine.

Najveće stope pada potrošnje naftnih prerađevina zabilježene su u trećem tromjesečju 2022. – navedeno je u analizi Odjela. Inače, potrošnja naftnih prerađevina ima veliki utjecaj na prihode od neizravnih poreza, zbog čega i ne čudi to što vlasti uporno odbijaju donijeti odluku o suspenziji trošarina koja bi građanima značila jeftinije gorivo i do 40 feninga po litri.

Neto prihodi od trošarina na naftne prerađevine i cestarine činili su 14,4% neto prihoda od neizravnih poreza u 2022. godini. Osim toga, veliki udio PDV-a ubire se na promet naftnih prerađevina. Nakon izmjena Zakona o trošarinama, od 2018. godine se, samo na pripadajući dio trošarina i cestarine, naplati između 180 i 200 milijuna KM PDV-a godišnje – piše u izvješću.

Dodaje se da je s obzirom na veliki rast cijena u 2022. i ne tako značajan pad količina uvezenih prerađevina, nesumnjivo došlo do značajnog rasta prihoda od PDV-a na potrošnju prerađevina u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, prihodi od trošarina na naftu zabilježili su pad, ali su zahvaljujući rastu prihoda od trošarina na duhan i ovi prihodi na kraju godine imali rast.

vecernji

Nakon nekoliko godina neizvjesnosti prouzrokovanih pandemijom koronavirusa turistički djelatnici s nestrpljenjem iščekuju dolazak ljeta, a neumski hotelijeri najavljuju rekordnu sezonu.

U razgovoru za Fenu potpredsjednik Udruge hotelijera Neum Davor Krešić ocijenio je kako se, ako je vjerovati trenutnim pokazateljima, u jedinom bh. gradu na moru može očekivati rekordna sezona.

– Pokazatelji koje imamo jako su dobri. Predsezona bi trebala biti bolja od prošlogodišnje, iako četvrti mjesec nije baš popunjen kako bi mi voljeli. Četvrti mjesec je mjesec kongresnog turizma, a budući da je ramazan dosta ljudi odgađa seminare i konferencije za kraj četvrtog i peti mjesec, tako da mislim da ćemo sve nadoknaditi u petom i šestom mjesecu – kazao je Krešić.

Neumski hoteli raspolažu s oko tri tisuće kreveta, a ove će godine smještaj biti za oko 10 posto skuplji u odnosu na 2022. godinu.

– Poskupljenje je bilo neminovno budući da su svi naši inputi otišli gore, od energenata do plaća naših uposlenika, tako da smo morali povećati cijene. Ipak smo i dalje dosta povoljniji u odnosu na Hrvatsku, sigurno nekih 30 posto i više – dodao je.

Za neumske hotele 2022. godina nije bila rekordna po broju noćenja, ali se po ostvarenim prihodima prošla godina može mjeriti s do sada najuspješnijom 2019. godinom:

– Glavni razlog zašto broj noćenja nije dosegnuo 2019. godinu je taj što nam i dalje nedostaju gosti s azijskih tržišta, jer oni su prije pandemije putovali svih 12 mjeseci u godini. Tamo je i dalje zastoj, ali imamo najave da bi se i oni mogli vratiti u malo većem broju od jeseni. Nadam se da će nam se ti gosti vratiti, da će barem dio hotela produžiti sezonu do zimskog periodu baš zbog tih kružnih tura s istočnih tržišta.

Upravo je produženje sezone, istaknuo je Krešić, ono na što se trebaju fokusirati svi turistički djelatnici.

– U špici sezone nemamo previše mjesta za daljnji rast. Ono na čemu treba raditi je poboljšanje sadržaja i produžetak sezone kako bi Neum imao veću popunjenost i u predsezoni i u postsezoni, kao i u zimskom razdoblju. U samoj špici sezone, u sedmom i osmom mjesecu, koliko god da imate kapaciteta vi ćete ga rasprodati i imat ćete zagušenje kakvo ima svako mjesto na Jadaranu. Neum tu nije nikakva iznimka – kazao je Krešić.

Neumljani će 2022. godinu upamtiti i po dovršetku dva velika cestovna projekta: magistralne ceste Stolac – Neum i Pelješkog mosta. Dok je povezivanje Neuma modernom prometnicom s unutrašnjošću zemlje dobra vijest za sve, na pitanje tko je profitirao otvaranjem Pelješkog mosta Krešić kaže kako nema jednoznačnog odgovora:

– Ako pitate lokalno stanovništvo Neuma, oni će vam reći da je otvaranje Pelješkog mosta dobra vijest. Manje su gužve, normalnije se živi, dostupnija nam je unutrašnjost državi, a na granicama nema gužvi. Hotelijeri su donekle osjetili udar, ali ne u prevelikoj mjeri. Najpogođeniji su poslovni subjekti smješteni uz samu magistralu kojom je godišnje prolazilo dva milijuna vozila, a sada je 90 posto tog prometa preusmjereno na Pelješki most.

fena

Historijska građevina – Kuća Nurije Pozderca u Cazinu proglašena je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a danas je u iznimno lošem stanju zbog čega nisu moguće posjete u unutrašnjost objekta. No, to bi se uskoro trebalo promijeniti.

Odlukom tadašnjeg Općinskog vijeća Cazin svi nacionalni spomenici koji su u vlasništvu države prešli su na Javnu ustanovu Centar za kulturu i turizam Grada Cazina koja raspolaže i upravlja njihovom imovinom.

Do sada je na kući urađeno više dijelimičnih rekonstrukcija, ali su to bili uglavnom zahvati na krovištu objekta. Nikada se nije pristupilo kompletnoj rekonstrukciji i sanaciji objekta jer za to nije bilo dovoljno sredstava.

– Krajem 2022. godine potpisan je ugovor sa izvođačem radova za kompletnu rekonstrukciju objekta. Vrijednost radova iznosi oko 600.000 KM. Sada je po prvi put finansijska konstrukcija zatvorena, većinski dio sredstava je došao iz budžeta Grada Cazina koji je izdvojio najveći dio sredstava, a Centar za kulturu i turizam je pridružio vlastita sredstva koja je dobio putem apliciranja na različite fondove. Objekat ima izdatu građevinsku dozvolu, posjeduje izrađen glavni projekat rekonstrukcije i sanacije, tako da su ispunjeni svi formalni uvjeti za početak radova. Čeka se samo lijepše vrijeme kako bi se pristupilo radovima na objektu – istaknuo je za Fenu direktor Centra za kulturu i turizam Grada Cazina Ermin Beganović.

Nurija Pozderac je najveći velikan kojeg je Cazin imao, ali ne samo Nurija već kompletna porodica Pozderaca je vrlo značajna za historiju Cazina, od Ahmet-age Pozderca koji je sagradio tu kuću, preko Nurije Pozderca do jugoslovenske historije Hamdije i Hakije Pozderca. Kroz svaku generaciju je bio jedan ili više članova ove porodice koji je ostavio značajan trag ne samo na historiju Cazina i Krajine, već i cijele Bosne i Hercegovine.

– Upravo iz tih razloga objekat nacionalnog spomenika kuća Nurije Pozderca ima historijsku vrijednost koja se može upotrijebiti u turističke svrhe. U tom smjeru smo se odlučili da krenemo u kreiranje namjene samog objekta koji bi u momentu okončanja rekonstrukcije trebao biti stavljen u funkciju razvoja turizma. Prostor bi imao spomen-sobu Pozderaca gdje bi se posjetioci mogli informirati o historiji porodice Pozderaca te vidjeti i orginalne dijelove namještaja i predmeta koji su bili unutar kuće – naveo je Beganović.

Najavljuje također da je planirano centralni dio kuće, koji bi zauzimao najveći dio prostora, pretvoriti u galeriju s obzirom na to da Grad Cazin ima problema zbog nepostojanja adekvatnog prostora za galeriju.

– Imamo unutar Centra za kulturu i turizam galeriju, ali ona ne ispunjava potrebe Grada Cazina i upravo iz tih razloga bi se jedna takva galerija kroz zavičajni muzej ili zavičajnu zbirku, postavila u sklopu kuće Nurije Pozderca. U kući bi također bio određen turističko-ugostiteljski objekat, bosanska kafana da bi turisti koji posjete lokaciju mogli da se tu duže zadrže i izvjesno vrijeme borave – podvukao je direktor Beganović.

Nurija Pozderac rođen je u Cazinu 15. januara 1892. godine, a preminuo je u okolini Tjentišta 12. juna 1943. od posljedica ranjavanja u borbama sa neprijateljskim njemačkim snagama. Bio je učitelj i političar, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i potpredsjednik Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije.

Objekat rodne kuće Nurije Pozderca u stvari je porodična kuća porodice Pozderac, sagrađena oko 1820. godine. Sagradio ju je Ahmet-aga Pozderac, jedan od vođa otpora odlukama Berlinskog kongresa. Arhitektura objekta, raspored prostorija kao i vrsta materijala koji je upotrijebljen prilikom njegove gradnje te način obrade pojedinih dekorativnih elemenata, skoro je identična objektu Eminagića konaka u Tešnju, što potvrđuje tvrdnju da je objekat podignut u prvoj polovini 19. vijeka.

faktor