Blog

Neumski hoteli bit će popunjeni već od maja, a izvrsna sezona i postsezona očekuje se sve do decembra, rekao je Feni načelnik Općine Neum Dragan Jurković.

U Prostornom planu Zeničko-dobojskog kantona za period od 2009. do 2029. na rijekama Usora, Krivaja i Bosna utvrđene su potencijalne hidroelektrane – čak njih 38, dok je na vodotocima II kategorije planirana gradnja 39 hidroenergetskih objekata.

Mora se spomenuti da se ovaj dokument donosio u vremenu kada su važili drugi zakonski propisi, a s obzirom na to da je cijeli niz propisa donesen tek u posljednjih nekoliko godina, ekološka udruženja i struka upozoravaju da se mora ozbiljnije pristupiti razmatranju izmjena navedenog dokumenta, a zakonsku legislativu neophodno je uskladiti i zbog očuvanja prirode, u ovom slučaju konkretno rijeka.

S druge strane, iz Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša ZDK-a navode da se izrada i donošenje planskih dokumenata vrši u skladu sa zakonima, ali i planskim dokumentima, što je jedan od ključnih problema jer Prostorni plan Federacije BiH za period od 2008. do 2028. nikada nije usvojen.

Svega nekoliko kilometara uzvodno od Zenice planirana je izgradnja hidroelektrane Janjići projektovane snage 16,22 MW. Nije to jedini hidroenergetski objekat koji bi se na području grada Zenice mogao graditi na rijeci Bosni.

„Od Kovanića, Vranduka, Vraca, hotela Internacional, Mrtvica, Janjića i Dolipolja – suštinsko pitanje je treba li našoj državi toliki broj hidroelektrana“, pita arhitekt Boris Britvar.

I pored toga postavlja se pitanje je li realno bilo i planirati hidroenergetski objekat u samom centru Zenice, naročito ako se uzme u obzir skoro svakodnevno zagađivanje rijeke Bosne.

„Kada gledamo obale naših rijeka i kada vidimo kanalizaciju i otpadne vode koje dolaze u rijeku Bosnu, dobijem osjećaj da se to namjerno radi. To je jedna ogromna katastrofa. Ja moram da kažem da je tim ljudima koji su planirali gradnju 15 hidroelektrana na rijeci Bosni ovakvoj kakva jeste – potrebno medicinsko vještačenje“, poručuje Safet Kubat, osnivač grupe Rijeke BiH – budi promjena.

U prostorno-planskom dokumentu Zeničko-dobojskog kantona za period od 2009. do 2029. godine utvrđeno je 38 potencijalnih hidroelektrana na rijekama Usora, Bosna i Krivaja dok je na vodotocima druge kategorije predviđeno njih 39. Izgradnjom tolikog broja ekosistem bi bio u ogromnoj mjeri trajno narušen.

„Ključne izmjene protornog plana sa našeg aspekta su preispitivanje tabele sa 77 planiranih objekata na vodotocima prve i druge katergorije u ZDK-u, da taj broj svedemo na razumnu mjeru“, objašnjava Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.

Britvar podsjeća kako je periodu od 2018. do 2022. godine donesen niz strateških dokumenata i zakona te da bi sada bilo neophodno izvršiti korekcije prostorno-planske dokumentacije i procjene energetskih potreba iz različitih sektora.

Iz resornog kantonalnog ministarstva navode da su upoznati sa zahtjevima, ali i da su podaci u Prostornom planu preuzeti iz ranijih vremena od institucija energetskog sektora, te da su utvrđene hidroelektrane definisane kao potencijalne, ali ne i obavezujuće. Prema novim zakonskim propisima, izgradnja malih hidroelektrana nije moguća pa je samim time i broj predviđenih objekata značajno revidiran.

„Izmjeni Prostornog plana kantona se realno može pristupiti nakon donošenja Prostornog plana Federacije BiH, ali bez obzira na planske pretpostavke u prostornim planovima, ne može se odobriti izgradnja MHE do 10 i uključivo 10 MW jer se za iste ne mogu pribaviti energetske dozvole“, navodi se.

Zabrana gradnje malih hidroelektrana rezultat je dugogodišnje borbe prije svega ekologa, no u tim koracima, pored nebrige, nerijetko su prepreke uređenje ali i ingerencije nivoa vlasti.

„Imate prebacivanje odgovornosti – eto, mi bismo da zaštitimo, ali kantoni nam ne daju, a kantoni kažu mi bismo to uradili, ali nam ne da nivo FBiH. To prebacivanje odgovornosti je izgovor za nedjelovanje i sakrivanje neznanja“, tvrdi Lemeš.

Kubat podsjeća na anegdotu u kojoj se govori kome je Japan na kojem mjestu: „Tako je i njima ekologija“.

Dakle, na vlastima je zadatak da se adekvatnije pozabave ovom temom, i to naročito u vremenima kada se energetski sektor sve više okreće ka takozvanoj zelenoj energiji. Ukoliko se uzme u obzir da Bosna i Hercegovina izvozi govotovo trećinu električne energije, a s obzirom i na to da je donesena nova energetska strategija BiH do 2035. i energetska strategija Federacije do 2025., jedan od ključnih koraka vlasti je da preispitaju ranije odluke kao i rentabilnost i isplativost izgradnje velikog broja hidroenergetskih objekata nauštrb prirode.

Izvor: Federalna