Korisnike bankarskih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi moglo dočekati novo neugodno iznenađenje na šalterima uz činjenicu da je nemali broj ljudi s podignutim kreditima odranije prislijen plaćati i više kamate.
Naime, banke u u FBiH razmatraju mogućnost da zbog, navodno povećanja troškova, dižu cijene naknada i usluga po raznim osnovama. To bi se moglo odnositi na povećavanje naknade za podizanje novca na bankomatu drugih banaka, potom naknade za vođenje tekućih računa, uključujući i onih za isplatu penzija…
Da se zaista nešto sprema i da ovi navodi nisu neutemeljeni, potvrdio je za Faktor Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.
– Istina, ima informacija da će doći do povećanja cijena usluga i naknada banaka. Razlog su povećani troškovi banaka u prethodnom periodu. Banke će se vjerovatno povećavati cijene za onoliko koliko su im porasli troškovi – kaže Kutle i naglašava:
Berislav Kutle
– Da li će sve banke to učiniti i u kojem iznosu i za koje vrste usluga, to je teško govoriti jer sve one vode svoje samostalne finansijske politike. Mnogo toga zavisi i od odnosa ponude i potražnje. Klijentima preostaje da se dobro informišu o svim uvjetima i izaberu banku čija im cijena usluga najviše odgovora.
Možda vam se dogodilo da prilikom šetnje, pored vas prođe automobil i vozač vas, svjesno ili nesvjesno, “zalije” vodom od glave do pete. Ako ne znate, taj čin je kažnjiv, ali trebate ga prijaviti. Kako? Koje su procedure, te da li se ovakve situacije u BiH zaista i prijavljuju? Odgovor na ova pitanja za N1 dao je komandir Jedinice za saobraćaj MUP-a Kantona Sarajevo Nedžad Mulaosmanović.
Prema članu 112. Zakona o osnovama bezbjednosti prometa na ulicama BiH, vozač koji se kreće mokrim kolovozom u naselju, dužan je da prilagodi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili trotoara. Da li je u cijeloj BiH kažnjivo kada vozač automobila isprska pješaka u saobraćaju, Mulaosmanović kaže:
“Zakon je državni i njegove odrebe i odredbe člana 112. primjenjuju se u cijeloj BiH”.
Kaznena odreba je propisana i sankcija je fiksna, odnosno od 30 KM.
“Procedura prijave je kao i svaka druga za protivpravno ponašanje. Prijavite lokalnoj policijskoj stanici slučaj i onda se poduzimaju mjere i pronalazak počinioca. Bilo bi poželjno pored registarskog broja vozila, znati i mjesto i vrijeme kada se to dogodilo, a poželjna je fotografija da se vidi pričinjena šteta”, kazao je Mulaosmanović.
Kaže da je razlog što ljudi ne prijavljuju ovakve slučajeve što se moraju pojaviti na sudu i što je kazna za počinioca 30 KM.
“U Kantonu Sarajevo je jako mali broj prijava. Ljudi dođu i kada im se objasni postupak i da se moraju suočiti s tim vozačem, odustaju od prijava”, objašnjava.
Mulaosmanović je objasnio i da li je kažnjivo ako se nađemo u situaciji na semaforu i zasviramo nekome da krene.
“Član 67. propisuje da se znak upozorenja koristi samo uz kolovoz ako se u blizini nađu djeca koja ne poštuju pravila kolovoza”, dodao je.
Dalje kaže da ljudi često postavljaju pitanja da li je blicanje ili ambledovanje kao upozorenje drugim vozačima zakonski kažnjivo.
“Član 68. detaljno razrađuje svjetlosne znakove upozorenja i da se u prisustvu policije ne koristi. To nije kažnjivo, ali to blicanje po mom mišljenju djeluje preventivno jer vozači smanje brzinu kretanja zbog prisustva policije”, zaključio je.
Zaštita bh. šuma od uništenja kojem su izložene zbog profita privatnih firmi bit će u fokusu rada novog Saveza za šume Bosne i Hercegovine koji je predstavljen jučer u Sarajevu.
Tim povodom oglasili su se iz Saveza za šume BiH:
“Iako sa svih strana bombardovani huškačkim izjavama zavađenih političara, ljudi ove zemlje ujedinjuju se u odbrani prirode – zajedno ćemo se boriti za šume, baš kao što smo se borili i za rijeke Bosne i Hercegovine.
Klimatske promjene sve ozbiljnije pogađaju cijeli svijet, pa i područje Bosne i Hercegovine. Padavina je iz godine u godinu sve manje, usljed čega trpe ljudi, poljoprivreda, životinje, ali i šume. Drveću sve češće nedostaje vode, što pogoduje razvoju brojnih bolesti i štetočina. Sve vrelija i sušnija ljeta uzrokuju pogubne šumske požare koji gutaju šumska staništa i prijete opstanku ne samo najčešćih šumskih vrsta (bukva, hrast, jela, bor, smreka) već i brojnih endemskih, kao što su munika i Pančićeva omorika. Prema podacima Evropskog informacionog sistema za šumske požare za period od 2007. do 2019. godine, u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo 349.697 hektara šuma i šumskih goleti, većinom livada sa brojnim endemskim biljkama, odnosno 6,83% teritorije BiH.
‘No još uvijek najveću prijetnju našim šumama, uz požare, predstavlja bjesomučna sječa, nedozvoljena kao i ona formalno dozvoljena ali razmjerama ili načinom štetna za održanje i kvalitetnu obnovu šume. S te strane poseban problem u Federaciji BiH predstavlja nepostojanje Zakona o šumama”, izjavila je Nina Kreševeljaković iz Aarhus centra.
Šume i šumska zemljišta u BiH pokrivaju oko 53% površine države. Zaliha svih šuma procjenjuje se na oko 291 milion kubika, a godišnji prirodni prirast je oko 8 miliona kubika. Službena statistika procjenjuje da se godišnje siječe šest i po do sedam i po miliona kubika, ali bespravna sječa odnese vjerovatno još milion, većinom u privatnim šumama.
Sjeći više od prirasta jednako je uništavanju šume.
S druge strane, ostaviti stanovništvo bez pristupa drvetu ugrožava razvoj, ali i način života ljudskih zajednica na ovim prostorima. ‘Danas se dvije trećine stanovništva Bosne i Hercegovine još uvijek grije na drva. Opstanak mnogih porodica zavisi od dostupnosti ogrevnog drveta po pristupačnim cijenama i od uravnoteženog korištenja šumskog bogatstva’, izjavio je Anes Podić iz Udruženja Eko akcija. ‘To iz godine u godinu postaje sve teže – prvenstveno zbog energetske krize koja je dovela do globalne trke za ogrjevnim drvetom. Domaći privatnici sada u enormnom povećanju izvoza vide priliku za bogaćenje, državna šumska preduzeća im to omogućavaju, a našim ljudima se time uskraćuju snabdijevanje kvalitetnim drvetom po prihvatljivim cijenama’.
Pitanje zaštite, očuvanja i obnove šuma stoga mora biti prioritetno okolišno ali i socijalno pitanje. Domaće vlasti se tim pitanjem međutim ne bave, prepuštajući naše šumsko bogatstvo špekulantima i zanemarujući potrebe stanovništva.
Šta se mora uraditi?
‘Upravljanje šumama, njihovo korištenje i očuvanje mora biti zasnovano na integralnom principu uz zadovoljavanje potreba ljudskih zajednica, ali i živog svijeta uopšte. Trajnost (šumarska inačica, i slobodno možemo reći preteča sveprisutnog, održivog razvoja) u korištenju, upravljanju i očuvanju šuma je imperativ, a sve sa ciljem zadovoljenja potreba sadašnje populacije tako da se ne ugrozi zadovoljavanje potreba budućih naraštaja, ali i ne dovede u pitanje opstanak šumskih ekosistema i drugih vrsta’, izjavila je Aleksandra-Anja Dragomirović iz Centra za životnu sredinu.
‘Zaštita i očuvanje šuma zahtijeva ispunjavanje niza zadataka – od novih zakonskih propisa i jačanja rada institucija, preko širenja zaštićenih područja i izdvajanja bitno većih finansijskih sredstava za ta područja i šume uopšte, znatnijih ulaganja u zaštitu od požara, te strogu kontrolu sječe i zabranu izvoza drveta u sirovinskom stanju, pa do demokratizacije upravljanja šumama’, izjavio je Adi Selman iz GP Budjenje/Karton revolucija.
‘Ako se smjesta odlučno ne pokrenemo, ostaćemo bez šuma kao jednog od ključnih faktora opstanka živog svijeta na ovoj planeti, osudivši time okoliš na drastičnu degradaciju a naše ljude i njihove zajednice na agoniju ekstremnog siromaštva i pogubnih posljedica klimatske krize’, upozorio je Amir Variščić iz organizacije Zeleni Neretva (Konjic).
Uloga okolišnih organizacija i društvenih grupa
Borba za bosanskohercegovačke rijeke, na kojima je planirana izgradnja preko 600 malih hidroelektrana, vodila se u duhu i praksi nezapamćenog jedinstva lokalnih zajednica i običnih ljudi iz cijele zemlje. Iako teška i puna iskušenja, ova borba pokazala je da udruženi i solidarni možemo pokrenuti korjenite promjene čak i u političkim i društvenim okolnostima kakve vladaju u Bosni i Hercegovini.
‘Učinili smo da se zabrani izgradnja novih malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i krene u poništenje već zaključenih koncesionih ugovora. Značajne pobjede ostvarene su i u Republici Srpskoj, gdje su odbranjene rijeke unutar Nacionalnog parka ‘Sutjeska’, podsjetila je Lejla Kusturica, direktorica Fondacije ACT i dodala:
‘Sad kada su u opasnosti i naše šume udružujemo snage da ih odbranimo i zaštititimo od eksploatatorskog i profiterskog rezona, da bismo ih očuvali za budućnost društvenih i prirodnih zajednica na ovim prostorima i cijeloj planeti Zemlji’.
Na današnji dan ovdje okupljene organizacije i aktivisti osnivaju Savez za šume Bosne i Hercegovine, na temelju Manifesta za šume. Time i formalno preuzimamo obavezu da štitimo naše šume i drveće. Pozivamo organizacije, grupe i pojedince širom zemlje da nam se pridruže”, saopćili su iz Saveza za šume BiH (Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Centar za životnu sredinu, Banja Luka, Eko akcija, Sarajevo, Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Sarajevo, Građanski pokret Buđenje (Karton revolucija), Tuzla).
Izvor: fb stranica Paintball Klub “Kula” Donji Vakuf
Sretni i zadovoljni možemo reći da je današnje svečano otvorenje kluba proteklo i bolje nego očekivano! Gosti i prijatelji kluba su s oduševljenjem bili dijelom svih aktivnosti, a pozitivne energije nije nedostajalo.
U ceremonijalnom meču kroz guste dimne zavjese odvijala se srčana #borba i tražila se kuglica više.Preživjeli igrači i gledaoci su nakon borbi mogli da uz #roštilj, kolače i kafu razmjenjuju utiske i planiraju daljnje aktivnosti.
U tom maniru pozivamo sve zainteresovane da nas kontaktiraju ili posjete kako bi što veći broj ljudi uživao u ovoj priči. Naš tim će osigurati vrhunsku opremu, siguran boravak i nezaboravan doživljaj!
Izvanredne scene i kadrove današnjih borbi, te atmosferu ceremonije možete vidjeti u priloženim fotografijama, a uskoro možete očekivati i naš promotivni #video.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit donijet će u narednim danima odluku kojom će biti deblokirana vlast u Federaciji, potvrđeno je za “Avaz” iz diplomatskih izvora.
Rješenje je, kako saznajemo, prihvatljivo HDZ i Osmorci, ali i NES-u i SBiH, koji su imali otpor prema nametanju odluka.
Šmit je proteklih dana intenzivirao razgovore sa čelnicima političkih partija i odluka će biti brzo poznata javnost, moguće već sutra.
Prema informacijama “Avaza”, Šmit će donijeti sistemsko rješenje, koje će biti amandmansko na Ustav ili izborni zakon.
Ovaj stav, jučer je na sastanku prenesen i liderima političkih partija, koji su bili na pregovorima u rezidenciji EU.
Na ovaj način, konačno će doći do deblokade Vlade Federacije BiH, koja još uvijek nije imenovana, a saglasnost odbija dati potpredsjednik FBiH Refik Lendo.
Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je 24. aprila 2023. godine. Informacije o komemoraciji i dženazi bit će objavljene naknadno – saopćio je Slavistički komitet BiH.
Akademik Senahid Halilović diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku.
Nakon te knjige, koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika. Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika, navodi se u saopćenju.
U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor Gramatike bosanskoga jezika, a zatim i Rječnika bosanskoga jezika. Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem Pravopisa bosanskoga jezika, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo preko 30.000 ljudi.
Karijeru je započeo na Institutu za jezik u Sarajevu, da bi zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu proveo 30 godina i dao presudan doprinos obrazovanju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.
Proteklih decenija akademik Halilović dao je i ključni doprinos otvaranju BiH i Sarajeva kao njenog centra u oblastiti filologije: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt Općeslavenski lingvistički atlas (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010).
Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se ističe Bosanskohercegovački lingvistički atlas, čiju je izradu vodio. Za ovo kapitalno djelo, prvo ove vrste u regionu, dobio je i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.
Akademik Senahid Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka, te više od 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.
Jutros je u Bosni i Hercegovini bilo pretežno oblačno vrijeme sa kišom.
Temperature zraka u 08 sati: Bjelašnica -2 stupnja, Ivan Sedlo 5, Sokolac 6, Bugojno, Livno, Sarajevo i Srebrenica 8, Bihać, Gradačac i Tuzla 9, Bijeljina, Prijedor, Sanski Most, Trebinje, Zenica i Zvornik 10, Banja Luka i Široki Brijeg 11, Mostar 12, Stolac 13, Neum 14 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 934 milibara, za 7 milibara je niži od normalnog i sporo opada.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U jutarnjim satima padavine se očekuju u južnim i jugozapadnim područjima, a tokom dana i u ostalim dijelovima. Ponegdje uz kišu mogući su i pljuskovi sa grmljavinom, a na vrhovima planina može pasti i malo snijega. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura od 10 do 16, na jugu do 18 stupnjeva.
Neformalna grupa građana pod nazivom “ReSTART” organizuje danas, 25. aprila, proteste u Sarajevu s početkom u 16:30 sati. Prvobitno su trebali biti održani 24. aprila s početkom u 14:30 sati ispred zgrade Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR BiH).
“Promjena termina je zbog Dodikovih najava za ponedjeljak, ali i sjednice PIC-a u utorak.
Međunarodna zajednica je jedno pričala, a drugo radila. Donosila je presude i smjernice kako da naša vlast djeluje, a preko visokog predstavnika radila nešto sasvim drugo.
Visoki predstavnik Christian Schmidt koji je vlast iznad vlasti u našoj zemlji, svojim odlukama bi trebao da pomaže u implementaciji presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, također, da primjeni Evropsku konvenciju za ljudska prava koja je iznad domaćeg prava u BiH, da nametne barem neke od 14 prioriteta Evropske komisije za BiH (zakone o VSTV, Obdusmenima…) koje Bosna i Hercegovina treba da ispuni. Umjesto toga, on se stavio u službu retrogradnih, segregacijskih, etno-feudalnih inicijativa koje kršeći suverenitet naše države, izvršava po nalogu Zagreba i Beograda.
Šta je posljedica takvog djelovanja? Visoki predstavnik je ovakvim pristupom podstakao NEKE političare (Dodik ovih dana sprema državni udar zbog bankrota RS-a) da nam vrate sjećanje na aprilski Bajram i događaje od prije 31 godinu. Može se primjeiti odgovarajuća sličnost u porukama i događajima u Skupštini RBiH (1992) i Parlamentu BiH/ NSRS u Banja Luci (ovih dana).
Da li se ikada takvi, koji se igraju sa sudbinom nas i naše djece uplaše svoje odgovornosti, koja je posebno na Zapadu, jako bitna. Tamo političari kada se desi neka veća saobraćajna nesreća, iako nisu imali nikakvu direktnu (ili čak i indirektnu vezu) sa tim, podnose ostavke.
U nemogućnosti da na drugačiji način djelujemo mi iz neformalne grupe građana ReSTART BiH pozivamo građane iz cijele BiH, svih političkih opredjeljenja, da dođu na skup i iskažu svoje nezadovoljstvo sa onim što nam se radi od strane rukovodećih političara (njihovih botova, novinara, književnika…) i međunarodnih predstavnika. Ako oni nisu odgovorni prema ovoj zemlji, pokažimo im, da mi jesmo. Uzmimo našu sudbinu u svoje ruke”, saopćeno je iz RESTART-a.
Ukrajinska vojska već neko vrijeme javno govori o pripremama za veliku kontraofanzivu, ne precizirajući gdje i kada bi ona mogla biti pokrenuta. Jedno od mjesta gdje se trenutno opaža njihovo kretanje i napredak je Hersonska oblast u području rijeke Dnjepar.
Naime, do sada je čitava oblast Herson na istočnoj obali Dnjepra bila pod ruskom kontrolom, a široka rijeka je služila kao prirodna barijera. Međutim, izvještaji govore da su ukrajinske trupe sada definitivno postavile svoje položaje na istočnoj obali Dnjepra u južnoj regiji Hersona, odnosno da su prešli rijeku.
Ukrajinska vojska nije potvrdila ovaj napredak, a Rusija je demantovala izvještaje o kretanju Ukrajinaca. Međutim, pomak bi Kijevu mogao značajno pomoći da pogura ruske trupe iz te oblasti. U budućnosti bi čak ovaj napredak mogao dovesti i do presijecanja kopnenog koridora do Krima, poluostrva koje Rusija anektirala 2014. godine.
Nejasno je kako prelazak rijeke utječe na planove o kontraofanzivi, međutim ni prošle godine kada su Ukrajinci pokrenuli kontranapad, javnosti nije bilo jasno šta rade dok nije bilo urađeno. Najviše se govori da bi kontraofanziva ovaj put trebala biti u oblasti Zaporožja međutim Kijev o tome pametno šuti.
Rusiji je također već šest mjeseci jasno da dolazi ukrajinska kontraofanziva pa se na to pomno i spremaju te prave taktike. Avijacija je pogodila sve ono što je procijenila da bi mogao biti ukrajinski cilj pa su tako uništeni brojni objekti u Orihivu, koji se nalazi 60-ak kilometara jugoistočno od Zaporožja kao i Vuhledar odakle bi Ukrajina mogla pokrenuti kontraofanzivu na jugu.
Ruske trupe imaju problema sa iscrpljenosti vojnih kapaciteta i ljudstva, ali i dobre taktike i zamke u koje Ukrajinci upadaju, piše CNN. S druge strane, ukrajinske trupe imaju bolje naoružanje s obzirom na odlučnost NATO-a da pomogne Kijevu. Uz to, sasvim sigurno imaju i dobre informacije u realnom vremenu, s obzirom na tehnološku pomoć prijatelja za zapada.
