Blog

Jedna od 37. tačaka Dnevnog reda jučerašnje V redovne sjednice Općinskog vijeća Donji Vakuf, koja je jednoglasno usvojena je Odluka o komunalnim redarima.

U sklopu manifestacije “U susret proljeću”, koju organizuje JU  Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, Mješovita srednja škola najavljuje tradicionalno takmičenje u školskim minijaturnim predstavama. Sa osam dramskih minijatura donjovakufski srednjoškolci će se predstaviti u 𝐬𝐫𝐢𝐣𝐞𝐝𝐚, 𝟐𝟑. 𝐚𝐩𝐫𝐢𝐥 𝟐𝟎𝟐𝟓. 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞 u 𝐕𝐞𝐥𝐢𝐤𝐚 𝐬𝐚𝐥𝐚 𝐃𝐨𝐦𝐚 𝐤𝐮𝐥𝐭𝐮𝐫𝐞, 𝐃𝐨𝐧𝐣𝐢 𝐕𝐚𝐤𝐮𝐟 od 19.00 sati.

Na području općine Donji Vakuf, početkom aprila provedeni izbori za članove savjeta mjesnih zajednica. Pred općinskim vijećnicima  na jučerašnjoj sjednici Općinskog vijeća Donji Vakuf, našla se Odluka o potvrđivanju izbora članova savjeta svih 13. mjesnih zajednica. Dostavljeni prijedlozi jednoglasno su usvojeni, tako da su mjesne zajednice dobile imena članova i predsjednika . Donosimo imena predsjednika svih mjesnih zajednica s područja naše općine.

Predsjednici:

Mjesna zajednica Donji Vakuf I, predsjednik, Mirsad Žerić;

Mjesna zajednica Donji Vakuf II, predsjednik, Mustafa Melić;

Mjesna zajednica Donji Vakuf III, predsjednik, Almin Kurić;

Mjesna zajednica Donji Vakuf IV, predsjednik, Enver Bešir;

Mjesna zajednica Guvna, predsjednik, Adis Hozić;

Mjesna zajednica Prusac, predsjednik,  Jasmin Džonlić;

Mjesna zajednica Torlakovac, predsjednik, Mehemed Ramljak;

Mjesna zajednica Babin Potok, predsjednik, Samir Opardija;

Mjesna zajednica Vrbas, predsjednik, Mehmed Rahmanović;

Mjesna zajednica Oborci, predsjednik, Hakija Mešan;

Mjesna zajednica Šeherdžik, predsjednik, Zijad Jugo;

Mjesna zajednica Ćehajići, predsjednik, Sabahudin Kurić;

Mjesna zajednica Jemanlići, predsjednik,  Eniz Mlinarević.

JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf i Općina Donji Vakuf organizuju tribinu : “Hasan Kjafija Pruščak”.

O liku i djelu Hasana Kafije Pruščaka istaknutog  filozofa, teologa, biografa i historičara iz vremena kad je Bosna i Hercegovina bila pod vlašću Osmanskog Carstva, pored muftije travničkog dr. Ahmeda ef.  Adilovića kao uvodničara tribine, govorit će i ostali dragi gosti:

hfz.dr. Elvir ef. Duranović; 

prof.dr. Zuhdija ef. Adilović; 

mr. Nusret ef. Abdibegović

Moderator je glavni imam Medžlisa IZ Donji Vakuf, Amir ef. Čavak.

Tribina je u petak, 25. aprila 2025. godine u Velikoj sali Doma kulture u Donjem Vakufu od 18.30 minuta.

Također, uz tribinu će biti postavljena i izložba o Hasanu Kjafiji Pruščaku.

Hasan Kafija Pruščak bio je filozof, teolog, biograf i historičar iz vremena kad je Bosna i Hercegovina bila pod vlašću Osmanskog Carstva. Puno ime bilo mu je Hasan Kafi bin Turhan bin Davud bin Jakub ez-Zibi el-Akhisari el-Bosnevi. Kafija je njegovo književno ime, dok su ez-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg Bugojna), el-Akhisari (Pruščak) i el-Bosnevi (Bošnjak) oznake njegove zavičajne i etničke pripadnosti.

Rođen je 1544. u Pruscu,[1] nedaleko od Donjeg Vakufa. U djelu Niz učenjaka napisao je autobiografiju, u kojoj tvrdi da je porijeklom iz sela Vukovsko, kod Prusca. Njegov pradjed Jakub prešao je na islam 1463. kad je Osmansko Carstvo osvojilo Bosnu. Jakubov sin Davud poginuo je prilikom opsade Vrane u Hrvatskoj u 70. godini, a Davudov sin i Kafijin otac umro je u Pruscu 1585. u 96. godini. Studirao je u Istanbulu devet godina, a 1583. imenovan je kadijom prusačkog kadiluka. Nakon povratka u Prusac počeo je držati javna predavanja i pisati razna naučna djela. Napisao je najmanje 17 djela iz različitih disciplina. Godine 1587. bio je srijemski kadija.

Temelji mudrosti o uređenju svijeta (Hasan Kafi Pruščak)

On je najvažnija ličnost u naučno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-prosvjetnom polju te svojim zadužbinama, od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. prevedeno je na francuski jezik, pa je otad postao zanimljiv mnogim naučnicima.

Oko 1580. napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi čelebi i manje djelo iz logike, a potom je imenovan kadijom u Pruscu. Išao je na hadž u Mekku 1591. i na tom putovanju sreo se s mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju. Počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne nauke. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: Temelji mudrosti o uređenju svijeta (1596), moralno-politički spis kojim je želio ukazati na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III, ali, s obzirom na to da je bilo napisano na arapskom, carski namjesnici preporučili su Kafiji da ga prevede na turski, što je on i učinio 1597. Ličnim pismom sultan mu je dao prusački kadiluk kao doživotnu penziju pod uvjetom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije tog imenovanja živio je i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.

Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina: džamije, medrese, hana, mekteba i vodovoda. Umro je 1615. ili 1616. i ukopan je u blizini svoje džamije u Pruscu.