Zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima, danas od 10.30 do 11.00 sati bez električne energije ostat će Trafo područje Dom kulture.

Zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima, danas od 10.30 do 11.00 sati bez električne energije ostat će Trafo područje Dom kulture.

Večeras je u Gorenjm Vakufu – Uskoplju u Centru za kulturu, sklopu obilježavanja 513. Dana Ajvatovice održana predstava „Tri puta majka, pa onda otac“, u izvedbi glumaca dramskog stufijaJU KSC Kakanj.
Predstava „Tri puta majka, pa onda otac“ je autorska predstava polaznika starije grupe „Škole glume“ Dramskog studija JU KSC Kakanj. Osnovni motiv za rad na ovoj predstavi je želja, u ovom slučaju polaznica i članica da kao djevojke govore o položaju žena u bh. društvu. Porodični, društveni, politički, ekonomski, socijalni status dolazi u prvi plan. Uopšte nije upitno da je položaj „nepovoljan“. Polaznice propituju zašto je to tako? Zašto žene trpe nasilje, nepravdu, te se često prema njima odnose kao građanima „drugog reda“? Zašto ne uživaju ista prava kao muškarci? Gdje je društvo zakazalo? I svakako, ono što je najzanimljivije, zašto žene međusobno pristaju da jedna drugoj budu neprijatelj?
Pogotovo je zanimljivo, uzevši u obzir jaku tradiciju i odgoj našeg društva, koji se prepliće sa uticajem religije i poštivanjem propisa koji su u duhu poštovanja Božije riječi i Božanskog, to što u praksi društvo apsolutno „ne prati“ te postulate, a vrhunac „mračnog“ stanja je svakako povećano nasilje nad ženama.
Iz tog aspekta posmatranja i analize smo došli i do samog naziva predstave, a cilj glumica u predstavi je upravo odgovoriti ili potaknuti publiku da se zapita da li i zašto smo kao društvo licemjerni i koliko u životu radimo stvari za koje smtaramo da su ispravni ili smo naučeni da podrazumijevamo kako je nešto ispravno i treba tako. Kada bi samo jednom muškarcu uticali na to da promijeni svijest i pristup prema ženi, te da patrijarhalno društvo uz uticaj šovinizma, omogući uživanje potpunih sloboda žena, kako se barem deklarativno zalaže, smatrali bismo da je predstava ostvarila svoj cilj, istakli su autori predstave.


U ulici Zelenih beretki u Sarajevu, a u blizini hotela Evropa, se desila pucnjava.
Prema prvim informacijama jedna osoba je ranjena, a veliki broj pripadnika policije je upućen na lice mjesta.
Iz Operativnog centra MUP-a KS još uvijek nisu imali informacija o ovom događaju.
izvor: avaz.ba

Vozači se često susreću sa saobraćajnim znakovima koje ne poznaju – zaboravili su ih ili ih ipak nikada nisu naučili.
Znakovi obavještenja pružaju učesnicima u saobraćaju potrebna obavještenja o putu kojim se kreću, nazivima mjesta kroz koja prolaze i udaljenosti od tih mjesta. – piše N1.
Također, daju informacije o prestanku važenja znakova izričitih naredbi kao i druga korisna obavještenja.
No, poznajete li saobraćajne znakove koji predstavljaju prestanak zabrana i ograničenja?
Prestanak zabrana i ograničenja ustvari označavaju mjesta na putu odakle prestaju da važe odgovarajuća ograničenja i zabrane, koje su prije tog mjesta uspostavljene saobraćajnim znakovima zabrane i ograničenja, postavljenim na tom putu.
Pogledajte koji znak predstavlja prestanak zabrana i ograničenja, a posljednji u nizu je onaj koji rijetki znaju šta znači.



Dio kulturnog programa ovogodišnje manifestacije “Dani Ajvatovice” je promocija sabranih dijela Mahmuda Derviša koja je upriličena ispred Gradske biblioteke u Travniku.
Riječ je o dnevniku i knjigama pjesama napisanih između 1964. i 2008. godine, a koje je sa arapskog jezika preveo Džemo Redžematović.
– Bojao sam se i danas se bojim one izreke da je poezija ono što se izgubi u procesu prevođenja. Činjenica je da je je to ambalaža, a u slučaju ovog autora mogu kazati da je sretan onaj ko poznaje arapski jezik.
Ali, pokušao sam, u skladu sa svojim znanjem i mogućnosima, na bosankom jeziku dočarati ono što je poruka autora – rekao je prevodilac Redžematović.
Književni tekst sa svojim čitaocima komunicira na više nivoa, a poezija Mahmuda Derviša se, između ostalog, obraća i čitaocu današnjice.
– Kada čitate Mahmuda Derviša, vi doživljavate jedan svijet koji je i više nego vaš. U njegovoj poeziji, Palestina pulsira u svakom stihu. Međutim, to ne treba čitati isključivo kao poeziju otpora ili političku poeziju. Treba je čitati kao stihove koji imaju estetsku i humanističku dimenziju, a zadržali su i magiju pjesničke riječi – kazao je književnik Hadžem Hajdarević u svojstvu promotora.
Promotor Kemal Musić je, na tragu govora o univerzalnim pitanjima Dervišove poezije, poručio kako ona, premda svjedoči događajima određenog društvenog konteksta, nije ograničena prostorom.
– Poezija Mahmuda Derviša se oslanja na ono što muči našega čovjeka. Primjera radi, neki ljudi ne žive životom Arapa, ali nas muče iste muke kada je riječ o identitetskim pitanjima – rekao je Musić.
Promocijom je moderirao direktor Gradske Biblioteke, dr. Dženan Kos, a njena realizacija je jedan od 20 kulturnih sadržaja Manifestacije “Dani Ajvatovice”.
– Drago mi je da realizujemo ovu promociju. Riječ je o autoru čija poezija pruža otpor okupaciji, te svjedoči o stanju palestinskog naroda – rekao je muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović.
Uz poeziju, Derviš je autor i nekoliko knjiga proze. Prema riječima književne kritike, snaga njegove poezije može se objasniti iskrenošću emocija i originalnošću pjesničkih slika.
(Preporod.info)

Danas je u prostorijama Kantonalnog suda Novi Travnik započelo suđenje Sifetu Čakiću, za smrt Gabriela Gučanin i nerođene bebe Marte Badrov, koji su prije osam mjeseci poginuli u prometnoj nesreći u Nević Polju.
Sestra Gabriela Badrov (28) 6.11.2022. otišla je po svog brata Gabriela Gučanin (18) u grad Novi Travnik nadajući se da će ga kući dovesti sigurno. Samo par minuta prije kuće Sifet Čakić iz Opare u mjestu Nević Polje gdje je područje zabrane preticanja, ograničenje 60 km/h, te puna linija se prema neslužbenim informacijama “utrkivao” sa svojim prijateljima koji su bili u druga dva auta.
Tokom preticanja, velikom brzinom, direktno i bez tragova kočenja je udario u auto u kojem su se nalazili Gabriel Gučanin i Gabriela Badrov koja je bila 5 mjeseci trudna.
Pri direktnom udaru Gabriel je na mjestu nesreće smrtno stradao, dok je Gabriela zadobila teške tjelesne ozlijede i izgubila dijete.
Prošlo je skoro 8 mjeseci od nesreće, a Sifet je tek danas na sudu izrazio žaljenje i izjavio saučešće stradaloj porodici
– Podsjećamo da oni koji su uzrokovali nesreću su otišli prije dolaska policije s mjesta nesreće, ne pružajući pomoć bratu i sestri. Pomoć su im pružili ljudi u autima koji su bili iza njih. – piše Centralna.ba
izvor: Centralna.ba

Iz OŠ “Hasan Kajfija Pruščak” Prusac obavještavaju učenike da će se podjela uvjerenja o postignutom uspjehu iz vladanja i učenja obaviti prema sljedećem resporedu:


Ekipa Radija Donji Vakuf obišla je danas, 20. juna područje ajvatovačkog platoa i zaštićenog Parka prirode Ajvatovica gdje će se u nedjelju, 25. juna 2023. godine održati završnica ovogodišnjih “Dana Ajvatovice”. U toku su radovi na uređenju infastrukture, hortikulturnom oblikovanju ajvatovačke livade kako bi mogla primiti vjernike kako iz BiH, tako i inostranstva koji će, prema najavama, i ove godine u velikom broju pohoditi Ajvaz – dedinu stijenu i pratiti završnicu manifestacije 513. Dani Ajvatovice.

Ledenjaci himalajskog planinskog lanca tope se velikom brzinom što bi moglo izazvati i opasne poplave i manjak vode za oko 240 miliona stanovnika koji žive u toj planinskoj regiji.
Topljenje himalajskih glečera 65 posto brže nego prethodne decenije i smanjenje snježnog pokrivača zbog globalnog zagrijavanja mogli bi negativno uticati na pristup slatkoj vodi za skoro dvije milijarde ljudi u regionu.
Glečeri u toj regiji bi do 2100. mogli izgubiti 75 do čak 80 posto volumena zbog globalnog zatopljenja.
Glečeri planina Hindukuš Himalaja tope se “brzinom bez presedana”, navodi se u izvještaju Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina (ICIMOD) sa sjedištem u Katmanduu.
Procjenjuje se da će ova situacija negativno utjecati na 240 miliona ljudi koji žive oko planina, kao i na više od 1,6 milijardi ljudi u Indiji, Pakistanu, Kini i drugim susjednim zemljama.
Glečeri hrane rijeke, koje su izvor slatke vode za skoro dvije milijarde ljudi.
Stanovništvo koje živi u planinskim regijama je mnogo više pogođeno klimatskim promjenama od stanovništva koje živi u drugim dijelovima svijeta.
Efekti klimatskih promjena također su počeli da se vide u regionu
Pam Pearson, direktorica Međunarodne inicijative za klimu u kriosferi (ICCI), rekla je da je vrlo teško dovesti do ponovnog zamrzavanja ledenjaka u regijama oko Himalaja, a koju su se otopili.
Nedavna istraživanja, koja ukazuju na intenzivno topljenje glečera širom svijeta, utvrdila su da su glečeri Mount Everesta izgubili 2.000 godina leda samo u posljednjih 30 godina.
Radiosarajevo.ba