Država Peru gori već dva mjeseca. Mrtvi, ranjeni i uhapšeni, zapaljene policijske stanice, blokirane ceste i zračne luke, uz separatističke prijetnje odcjepljenjem na planinskom jugu zemlje – to je dosadašnja bilanca krvavih antivladinih prosvjeda koji su počeli nakon što je 7. prosinca prošle godine Nacionalni kongres svrgnuo s vlasti socijalističkog predsjednika Pedra Castilla, strpavši ga u istražni zatvor na 18 mjeseci pod optužbama za korupciju i poticanje pobune.
Taj 7. prosinca 2022. bio je vrlo buran dan u političkom životu Perua i lako se mogao završiti i dijametralno suprotno. Naime, Castillo je ujutro najavio da će dekretom raspustiti parlament (čime bi izazvao ustavnu krizu i ishodio nove izbore) i formirati nacionalnu izvanrednu vladu koja će izraditi novi socijalistički Ustav zemlje, koji bi zamijenio postojeći neoliberalni Ustav iz 1993. godine, donesen u vrijeme desničarskog diktatora Alberta Fujimorija (koji trenutno služi kaznu od 25 godina robije zbog korupcije, kriminala i političkog nasilja).
Međutim, parlament je bio brži od predsjednika. Samo nekoliko sati nakon te Castillove najave Kongres je izglasao njegov opoziv, novom predsjednicom proglasio dotadašnju potpredsjednicu Dinu Boluarte – koja se još prije godinu dana politički razišla s Castillom – a Castilla dao uhapsiti. Vojska i policija stali su na stranu Kongresa, a američka ambasadorica Lisa Kenna oštro je osudila Castillove namjere o raspuštanju parlamenta, piše Slobodna Dalmacija.
”SAD kategorički odbacuje bilo kakav neustavni akt predsjednika Castilla kojim bi se spriječili mandat i rad Kongresa”, napisala je američka ambasadorica na Twitteru.
Stručnjaci za Latinsku Ameriku, međutim, tvrde da Castillov naum o raspuštanju parlamenta – premda nesimpatičan u demokratskom smislu – ipak ima uporište u peruanskom Ustavu, pa su neki raniji predsjednici već koristili tu ustavnu mogućnost. Prije četiri godine Kongres je raspustio tadašnji predsjednik Martin Vizcarra – da bi novi sastav Kongresa godinu potom opozvao njega s predsjedničke funkcije – a isto je 1992. napravio i spomenuti diktator Fujimori.
Zanimljivo je da je te 1992. tadašnji predsjednik SAD-a George Bush sr. pozdravio taj Fujimorijev čin, za razliku od današnje američke ambasadorice u Peruu, koja osuđuje istovjetni Castillov naum. Iz toga bi netko zločest mogao zaključiti kako su Americi desničarski diktatori bliži od demokratskih marksista, pa prvima tolerira ono što potonjima zabranjuje.
Uglavnom, tog 7. prosinca prošle godine Castillo je uhapšen i odveden u zatvor, što je bio okidač za početak masovnih nereda širom Perua. Na ulicama Lime i drugih gradova istog su dana izbili sukobi policije i Castillovih pristaša, koji su uzvikivali: “Pedro, narod je uz tebe!” A ti su se sukobi nastavili do danas. O količini narodnog bijesa govore i ankete, po kojima Kongres ima potporu samo 11 posto ispitanika.
Doduše, o dubini krize u Peruu govori i činjenica da ni Castillo uoči svrgavanja nije uživao veliku podršku ispitanika – samo 24 posto.
’DINA, UBOJICO!’
Nova predsjednica Dina Boluarte najprije je poručila da planira odraditi Castillov mandat do kraja, odnosno sve do 2026., da bi nakon erupcije nasilja izašla s kompromisnom ponudom da se prijevremeni izbori održe u travnju 2024. godine. Međutim, ni to nije zadovoljilo prosvjednike, koji zahtijevaju da se izbori održe što prije, uz hitno puštanje Castilla iz zatvora.
Leave a Reply