Category: Zanimljivosti

  • Tik Tok drma svijetom: Kako je Mujesira postala prva dama regiona

    TikTok je društvena mreža koja je prisutna još od 2016. godine, ali tek je u posljednjih nekoliko godina doživjela veliku svjetsku popularnost. TikTok je svoj najveći porast ustvari doživio za vrijeme pandemije koronavirusa kada se socijalni kontakt najviše održavao putem društvenih mreža.

    I kod nas su mnogu ludi za ovim načinom zabave i komunikacije, a neki od tiktokera postali su prave zvijezde.

    Među njima su Sead Hrustanović, Amar Velagić, Inda Mulaahmetović, Harisa Murtić i Sermed Maktouf.

    Balkanska mama

    Seada Hrustanovića na TikToku prati 853.900 ljudi, a lajkova na videima ima više od 45,2 miliona.

    Mladi Travničanin koji živi u Sloveniji je kreator humorističnih skečeva četveročlane porodice koju čine roditelji Mujesira i Hazim te njihova djeca Senada i Amir. Sead je za jako kratko vrijeme postao jedan od najpopularnijih bh. Tiktokera na ovim prostorima.

    Mujesira je istinski hit na ovim prostorima. Ona je utjelovljenje balkanske mame.

    – Mujesira je jedan od najpoznatijih likova koje snimam i koji se pojavljuje u većini mojih skečeva. Tu su naravno i drugi likovi, koji su osvojili srca publike kao što su tetka Mirsada i Mulekelefeleketa. Do sada imam preko 20 različitih likova, te se trudim povremeno ubaciti i neke nove kako bi serijali bili interesantniji. Nedavno sam u serijal uveo i tetku Mirsadu iz Amerike i njenu kćerku Samru, te smo vidjeli i Đevđirinu snahu Amelu u akciji. Za sada ću svoje skečeve bazirati na već poznatim likovima, a za nekoliko mjeseci se mogu očekivati neke prinove – kaže Hrustanović za „Avaz“.

    Njegov najgledaniji video ima 3 miliona pregleda.

    Sarkastičan humor

    Inda Mulaahmetović je fitnes trenerica, novinarka i odnedavno jedna od najpopularnijih bh. tiktokerki.

    Njen profil prati više od 121.000 ljudi, dok njena videa je lajkalo više od 3,5 miliona pratilaca. Inda snima svakodnevne vlogove u kojima koristi šale s velikim dozama sarkazma uz ubrzani voice over. Jedan od njenih najgledanijih videa ima više od 1,2 miliona pregleda.

    Sarajka Harisa Murtić, koja živi u Švedskoj, na društvenim mrežama, a posebno na TikToku, prepoznatljva je po snimanju videa o nastavnicima i učenicima. Njen najgledaniji video ima više od 2 miliona pregleda.

    – Počela sam snimati spontane i stvari onakve kakve one jesu, bez umotavanja ne nadajući se da će mi popularnost ovako naglo porasti – izjavila je Harisa svojevremeno.

    Sermed Maktouf je tiktoker iz Travnika koji se vodi motom da niko nije savršen, pa tako ni on. Njegova misija je da šalama na svoj račun podigne samopouzdanje drugima, da nemaju komplekse i da prihvate sebe onakve kakvi jesu.

    Sermeda prati 229.700, broj lajkova na njegovom profilu je 4,5 miliona.

    – Budala živi gdje je rođen, a pametan gdje mu je bolje. A ja živim gdje sam rođen, jer mi je tu najbolje. Ali planiram živjeti na relaciji Istanbul – Travnik. – izjavio je Sermed nedavno.

    Bosanac u Njemačkoj

    Amar Velagić na Tiktoku poznatiji kao „zuzzonn“ ima 199.000 pratilaca i 7,7 miliona lajkova na svom profilu.

    Videi na njegovom profilu bazirani su na smiješnim situacijama iz svakodnevnog života prosječnog Bosanca koji živi i radi u Njemačkoj.

    On također na humorističan način pokazuje i odnos muškarca i žene.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Šta morate znati ako želite dobiti vizu za BiH

    Mjesecima na TikToku kruže zanimljivi videi u kojima se objašnjava šta morate znati i kako odgovoriti na određena pitanja ako želite da dobijete vizu za ulazak u neku zemlju.

    Na red je došla i Bosna i Hercegovina.

    Prvo pitanje koje se postavlja jeste “Kako se u Bosni kaže ovdje je pušenje zabranjeno?”. Tačan odgovor je ne kaže se.

    Pogledajte video.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Par iz BiH se zaručio na Merlinovom koncertu u Osijeku, nije ih bilo teško pronaći

    Dino Merlin nedavno je održao spektakularne koncerte u Osijeku, a posebno će ga pamtiti par koji se zaručio uz pjesmu “Nešto lijepo treba da se desi”

    Njihov poseban trenutak slučajno je snimila Katarina Vukić koja je video zaruka podijelila na TikToku kako bi pronašla zaljubljeni par.

    “Sinoć se na Merlinovom koncertu u Osijeku zaručio par i uspjeli smo zabilježiti trenutak snimkom, ali je djevojka u uzbuđenju ostavila krivi kontakt broj”, napisala je Katarina u nadi da će pronaći o kome je riječ.

    Video je u samo četiri dana skupio preko 600 hiljada pregleda i Katarina je pronašla par koji je zahvalan što je snimila njihove zaruke.

    Riječ je Martini Bernatović i Iliji Antunoviću iz Orašja. Par dolazi iz Orašja i godinu i pol su u vezi. Ilija kaže da Martina obožava Dinu Merlina i da joj je oduvijek bila želja otići na njegov koncert.

    “Znao sam da je to pravi trenutak da pitam svoju voljenu da se uda za mene. Htio sam da taj trenutak pamti zauvijek. Šokirala se i nije očekivala to. Presretna je”, rekao je Ilija.

    Martina je, na putu kući, shvatila da nije ostavila dobar broj i bila je tužna zbog toga. No sutradan je vidjela da ju Katarina koja je sve snimila traži i bila je presretna jer ima snimku posebnog trenutka u životu svakog para.

    Izvor: Klix.ba

  • Novi trend u svijetu putovanja: Sve više ljudi ide na odmor da bi se naspavalo

    U društvu se sve više ljudi žali na nedostatak sna. Razloga je mnogo, od anksioznosti, preko promjene načina života, do zdravstvenih tegoba. Ali da li ste ikada razmišljali o putovanju kao terapiji nesanice? Zvuči čudno? Ali jedan od trendova koji se pojavio nakon pandemije koronavirusa je turizam spavanja.

    Iako se ugostiteljski sektor poigravao sa ovom idejom već neko vrijeme, popularnost koncepta je porasla posljednjih godina.

    Nekretnine širom svijeta sada se fokusiraju na iskustvo spavanja. To znači da se gosti mogu prijaviti u hotele prilagođene isključivo mirnom snu.

    Hoteli u Njujorku i Londonu danas nude sobe sa pogodnostima za spavanje i zvučnom izolacijom. Jedni nude meditacije za spavanje, izbor jastuka sa opcijama, odnosno za goste koji više vole da spavaju na boku ili leđima i poseban čaj za spavanje.

    Drugi su podigli turizam spavanja na viši nivo pa tako gostima nude programe spavanja, odnosno informacije o vašim trenutnim obrascima spavanja nakon dvonoćnog praćenja spavanja. Treći se udružuju sa klinikama za spavanje kako bi gostima ponudili programe koji proučavaju spavanje kako bi se identifikovali potencijalni poremećaji sna.

    Tu su i kreveti koje kontroliše vještačka inteligencija, a koji prilagođavaju tačke pritiska i temperaturu dok spavate, eterična ulja, maske za spavanje i knjige koje inspirišu spavanje.

    Zašto je san odjednom postao tako važan objekat turističke industrije?

    Dr Rebeka Robins (Rebecca Robbins) istraživač spavanja i koautor knjige „Spavanje za uspjeh“ vjeruje da je ova promjena zakasnila, posebno kada su hoteli u pitanju, navodi CNN.

    – Putnici rezervišu hotele da bi se naspavali – kaže ona napominjući da se u prošlosti hotelska industrija fokusirala na stvari koje zapravo ometaju san.

    – Ljudi često povezuju putovanja sa otmenim obrocima, kasnim odlaskom u krevet, razgledanjem i stvarima koje radite tokom putovanja, gotovo na račun sna – dodaje ona.

    – Mislim da je došlo do ogromne seizmičke promjene u našoj kolektivnoj svijesti i prioritetima oko zdravlja i dobrobiti. Čini se da je globalna pandemija odigrala veliku ulogu u tome – zaključuje dr Robins.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Tromjesečna djevojčica postala hit zbog svoje neodoljive frizure: Posebna je i luda

    Iako je njena majka, Aliyah Lewis iz Walesa, već pri samom porođaju vidjela da njezina beba puno kose, tek kad su je ona i suprug okupali, imali su šta vidjeti – djevojčica je imala frizuru na kojima bi joj zavidjeli i mnogi odrasli.

    Ova mama redovito na TikToku objavljuje snimke svoje kćerke i njezine divlje frizure, no osim pozitivnih komentara oduševljenja, ima i onih koji su zabrinuti za zdravlje malene djevojčice. Naime, pojedini korisnici TikToka vjeruju da bi mogla biti riječ o nekoj genetskoj bolesti ili alergiji na kravlji protein.

    Mama uvjerava pratitelje da je njezina kći u potpunosti zdrava i da jednostavno samo ima gustu kosu. ”Koliko god joj pokušavala raščešljati kosu ili je počešljati da stoji opušteno, nema šanse. Strši u zrak i ne želi se spustiti, što god napravila”, objasnila je u jednoj od svojih TikTok objava.

    Aliyah objašnjava da je Arlina neobična frizura često glavna tema njihovih obiteljskih razgovora, a jednom je prilikom i priznala da je stranci često zaustavljaju na ulici kako bi doznali zašto malena ima toliko gustu kosu.

    ”Neki čak misle da joj namjerno feniram kosu kako bi izgledala tako. Naravno da ne, nekad joj čak i stavim kapu da vidim hoće li se spustiti. Naravno, to se još nikad nije dogodilo na dulje od minute”, dodaje mama koja se nada da će djevojčici kosa i u starijoj dobi ostati ovakva.

    ”Meni i mom suprugu Adamu njezina je frizura odlična. Posebna je i luda, ali nama se baš zato sviđa”, zaključila je.

    Izvor: Klix.ba

  • Kafa – uz nju se tuguje i raduje, ispraća i dočekuje

    Smatra se da je stigla u Bosnu i Hercegovinu sa dolaskom Osmanlija i od tad do danas se uz nju mnogo gorčine progutalo ali i radosti u slast ispilo. Sve što je ovaj narod pritiskalo, uz kafu se lakše podnosilo. Kao talog koji na dnu ostane nakon sto se iz džezve u fildžane ili šoljice podijeli, i onaj koji je nakon raznih podjela kao mulj među ljudima ostajao, uz neko novo zajedništvo sa njom u središtu, brže se ispirao.

    Hajrudin Burek Banča svojom rukom i ćuskijom u dibeku usitnjava zrna, i do najsitnijih zrna svojim radom priča priču o onom Bosancu i Hercegovcu koji pruža ruku svakom ko iz ove zemlje želi da odnese ukus vedrine, dobronamjernosti i prijateljstva.

    Napravio nam je „dočekušu“ koja je bila i „razgovoruša“ i ispričao nam priču koja počinje ne na Baščaršiji, gdje se danas nalazi njegova Tucana kahva, nego na Vratniku, gdje je sa kafom, tj, kahvom radio djed Hajrudinove supruge, Muharem Bekrić Mušo.

    U Mušinoj kafani kafu je pio i nobelovac Ivo Andrić koji je jednom prilikom poklonio svoju knjigu s posvetom toj kafani i vlasnicima. „Gospođicu“ Hajrudin čuva kao najveću dragocjenost. Tucanu kafu pio je i putopisac Zuko Džumhur koji je jednom zapisao “Ova se kahva tuca i pije, ko može i ko smije”. Taj natpis i danas ukrašava pržionicu kafe porodice Burek na Baščaršiji. Hajrudin nam pokazuje i spisak nadimaka koje je bosanskoj kafi dao Zuko Džumhur: Sehur kahva, Krmeljuša, Dibekuša, Dočekuša, Razgovoruša, Šutkuša, Dremuša, Merakuša, Rastjeruša, Srkletuša, Doljevuša…

    Mjesto u kom Hajrudin svojom rukom pravi omiljeni napitak na ovim prostorima i sa osmjehom i radošću dočekuje svakog ko tu uđe, pomalo je i muzej, soba uramljenih dokumenata od prije sto godina ali i fotografija poznatih ljudi koji su baš odavde odnijeli ukus prave bosanske kafe.

    Na zidu je i natpis “Hedija nije mito i car ima ducaf za nju”, te mušterije često dobiju i pakovanje kafe na poklon. Način na koji Hajrudin prodaje kafu i razgovara sa mušterijama, svojevrsni je performans, autentičnost koja vam popravi dan i podsjeti na ono najvažnije što taj običaj pijenja kafe čuva u bosanskom mentalitetu – na druženje, razgovor, iskrenost.

    O običaju pijenja kafe u Bosni i Hercegovini razgovarali smo i sa mještanima sarajevskog naselja Boljakov potok. Naša domaćica bila je Medina Lukač, društvo nam je pravila i njena kona Sabina Ivanović. Popili smo kafu i uz šoljicu se sprijateljili. Ispraćeni smo sa darovima domaćih plodova iz bašte, jer oni koji vam je u Bosni od srca kafu skuvaju, nakon što je sa vama ispiju, malo bi i srca da vam pošalju.

    U Bosni se u goste ne ide bez kese u kojoj je bar sto grama kafe. U svijet odraslih se stupa sa prvom ispijenom šoljicom, a djevojaštvo nerijetko počinje sa prvim “gledanjem u šolju”. Tek kada nađe pravu mjeru da je zakuva ni prejaku ni tanku, sa pjenom odozgo i taman gustom ispod pjene, djevojci se kaže – možeš se udati. Uz kafu se tuguje i raduje, ispraća i dočekuje, stavlja se da provri čim se gost najavi a onom nenajavljenom često se i bez nuđenja iznosi. Kad znamo bez pitanja ko kakvu pije, znači da se znamo.

    Izvor: N1

  • Meca Cazin šaljivim videom nasmijao mnoge: “Kad izvedeš djevojku u drugi grad”

    Jedan od najpopularnijih jutjubera na Balkanu Amel Družanović, poznatiji kao Meca Cazin svakodnevno svoje pratioce nasmije na društvenim mrežama.

    Nedavno je podjelio videosnimak na TikToku uz opis “Kad odvedeš curu na kafu u drugi grad, a konobar joj kaže: Jel za tebe isto ko uvijek?”.

    U komentarima je uslijedio niz rekacija.

    “Ili kaže – daj meni ono moje”, “Hahahahha dobro”, “Hahah dobar”, “Najjači si”, uslijedili su komentari.

    Pogledajte video.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Zašto su sjedišta u kinima uglavnom crvene boje?

    Crvena je prva boja koja se gubi prilikom nedostatka svjetla, time je crvena boja prva koju izgubimo kada postaje mrak; time će  prva nestati iz našeg vidokruga omogućujući publici da se koncentriše na film ili nastup.

    Crvena ne apsorbira svjetlost toliko kao druge boje, poput plave ili zelene. Kada u kinu ima malo svjetla, plava boja će izgledati svetlije od crvene, a kada ima više svjetla, onda je suprotna situacija.

    Ako produkcijski tim želi baciti svjetla reflektora na pozornicu, crvena pozadina pomoći će da se istakne.

  • Ćevapi na 5. mjestu najboljih svjetskih jela od mljevenog mesa, ocijenili i naše ćevabdžinice

    Popis je napravljen prema ocjenama publike, a ćevapi su zauzeli sjajnu poziciju naspram 50 drugih tradicionalnih jela od mljevenog mesa, kao i država odakle potiču.

    “Unatoč jasnom turskom porijeklu, bosanski ćevapi su izvor velikog nacionalnog ponosa i omiljeno jelo u zemlji. Ove sićušne, ručno motane kobasice od mljevenog mesa obično se rade s mljevenom govedinom – ili mješavinom mljevene govedine i drugog mesa – začinjene različitim začinima, poput bijelog luka, soli, bibera, kao i crvene paprike”, opisali su na svojoj stranici.

    Dalje, navode kako se ćevapi tradicionalno poslužuju stavljeni u mekani, blago zapečeni somun najčešće uz luk, dok neki preferiraju da ih jedu i uz kajmak, jogurt, ajran, ajvar i druge priloge.

    Zanimljivo je da je, na spomenutoj listi, ćevape “prestigla” turska sarma, dok je na osmom mjestu pljeskavica iz Srbije.

    Karniyarik (Ilustracija: Shutterstock)
    Karniyarik (Ilustracija: Shutterstock)

    Na popisu je čak osam jela od mljevenog mesa iz Turske, a tu su i kebab, tri vrste dolmi, dvije vrste ćufti te punjeni patlidžan tzv. karniyarik. Prvo mjesto zauzelo je jelo “keema” iz Indije.

    Spominje se i to gdje pojesti najbolje ćevape na svijetu (prema stručnjacima), a tu su se našle neke od poznatih čevabdžinica iz naše zemlje.

    Prema njihovom popisu od ukupno deset lokacija, na prvom mjestu je ćevabdžinica Željo, na drugom Petica – Ferhatović, a na trećem ćevabdžinica Hari iz Travnika.

    Stranica je napravila i popis mjesta gdje se mogu pojesti najbolji ćevapi
    Stranica je napravila i popis mjesta gdje se mogu pojesti najbolji ćevapi

    Tu se nalaze i još dvije ćevabdžinice iz Sarajeva – Hodžić i Kastel, dvije iz Mostara – Tima-Irma i Rota, kao i “Kod Muje” u Banjoj Luci. Na popis su uvršteni i restoran Limenka te pivnica Taverna, dvije lokacije u Tuzle gdje se mogu pojesti najbolji ćevapi.

    Kompletnu listu možete pronaći na sljedećem linku, na dnu stranice.Inače, prema podacima ankete na portalu Klix.ba, čitatelji su odlučili kako su im najbolji sarajevski ćevapi u ćevabdžinici Željo. Nju slijede Zmaj, a zatim Petica.

    U anketi je glasalo preko 42 hiljade ljudi.

    Tajnu dobrih ćevapa svako čuva za sebe, kao i što svako ima svoju omiljenu lokaciju gdje ih jede. Međutim, bez obzira na to gdje ih birate jesti i kakvu vrstu ćevapa volite, ovo jelo je, nesumnjivo, uvijek dobar izbor.

    Izvor: Klix.ba

  • Znate li da je džamija na rijeci Uni jedina u Evropi koja je izgrađena na riječnom otoku?

    Bosanska Otoka, naselje kod Bosanske Krupe, po jednoj stvari se ističe od ostalih mjesta u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj Evropi.

    Naime, ona se jedina može pohvaliti džamijom sagrađenom na adi – riječnom otoku, zelene ljepotice Une.

    Prvobitna verzija Gradske džamije na rijeci Uni sagrađena je 1565. godine, a tada je u potpunosti bila od drveta. Unatoč blizini rijeke te čestim poplavama na području gdje se nalazi, džamija nikada nije poplavljena. Ona i danas prkosi i svjedoči o prošlim vremenima i osvajačima koji su pohodili našu zemlju.

    Kroz svoju historiju je rušena četiri puta, no svaki put se iznova “digla na noge”.

    Prelijepa džamija u Bosanskoj Otoci može se pohvaliti posebnom titulom (Foto: Instagram/gradska.dzamija.bosanska.otoka)

    Početkom rata agresor ju je razorio do temelja, ali je obnovljena i svečano otvorena 29. aprila 2001. godine. Mjesto gdje se nalazi poznato je još i kao “zeleni otok Islama”.

    Sa 153 sijalice koje krase plafon džamije te 153 stepenice na džamijskoj munari, ova bogomolja odaje počast i simbolizira 153 šehida poginula u protekloj agresiji na Bosansku Otoku.

    Okružena zelenilom i Unom, prizor Gradske džamije u bilo koje doba godine izgleda veličanstveno i mirno, a mladenci ga često koriste i kao pozadinu pri pravljenju svojih vjenčanih fotografija.

     

    Naravno, kada je riječ o ljepotama Une, moglo bi se mnogo toga napisati, a oduvijek je služila i kao inspiracija mnogim velikim umjetnicima.

    “Bila je to Una. Otac se smije, misli da sam se prepao pa me pridržava i govori mi da se ne bojim, da je ćuprija tvrda, a ja se ne bojim: samo lebdim, sav prosjan tom Unom, tim nevidljivim čudom, za koje bih jedino znao reći, ljepota, ljepota, malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem”, samo je jedan od tekstova posvećenih njoj, a napisao ga je Skender Kulenović.

    Izvor: Klix.ba