Danas čokoladu smatramo ukusnom, slatkom poslasticom, a njena historija se može pratiti barem do ranih astečkih vremena u današnjem Meksiku.
Naučnici su otkrili da su drevne posude, koje datiraju iz otprilike 1500. godine prije nove ere, sadržavale ostatke teobromina, hemijskog svojstva zrna kakaovca.
Asteci su stvorili gorko piće od kuhanih zrna kakaovca poznato kao xocoatl i zapravo su stvorili prvu vruću čokoladu.
U kulturi Maja u čokoladi se uživalo tokom obroka, često u kombinaciji s čili papričicama i medom u gustom piću.
Druge studije pokazuju da su Olmeci čokoladu koristili već 4000 godina prije nove ere, davno prije Asteka.
Čapljina će ove godine u sklopu blagdanskih aktivnosti 18. decembra biti domaćin prve utrke Djeda Mrazova na magaracima u organizaciji Konjičkog kluba “Vranac” na koju su pozvani svi vlasnici plemenite životinje iz Bosne i Hercegovine.
Utrka je po prvi put održana lani samo na nivou Čapljine, a zbog velikog interesa za ovaj događaj koji pretendira postati tradicija tog hercegovačkog grada organizatori su odlučili ove godine pozvati sve vlasnike magaraca u BiH koji žele da im se pridruže na ovoj manifestaciji.
Prijave su otvorene do 12. decembra, a već vlada veliki interes za utrku koja će se održati u mjestu Mogorjelo 18. decembra s početkom u 14 sati.
Svi učesnici su obavezni nositi odjela Djeda Mrazova, a u dogovoru s organizatorom će u ulozi najplemenitijeg djeda iz božićne i novogodišnje priče upravo oni darivati mališane na toj manifestaciji.
Organizator utrke iz Konjičkog kluba Vranac Ivan Dragičević za Klix.ba kaže kako prema njegovim saznanjima ovakav događaj nema nigdje u BiH i kako očekuje veliki broj učesnika iz svih krajeva naše zemlje.
Ideja za organiziranje ovog događaja, kako nam priča pojavila slučajno u vrijeme korone kao dio humanitarne priče Konjičkog kluba Vranac.
Kako nam objašnjava s obzirom na to da oni održavaju terapijsko jahanje za djecu s poteškoćama u razvoju i da u to vrijeme nisu mogli zbog epidemiološkim mjera dolaziti, odlučili su im organizirati u skladu s epidemiološkim mjerama dolazak djeda mraza u fijakeru s konjima u Čapljini.
Nakon toga su prošle godine s ciljem da obogate advent u Čapljini, jer imaju mirnog magarca odlučili da ga angažiraju kao plemenitu životinju koja predstavlja težački život Hercegovaca.
“Kad smo pokrenuli tu priči javilo nam se deset ljudi koji imaju magarce, što nas je baš iznenadilo i onda smo odlučili da organiziramo utrku magaraca u sklopu adventa, što je bilo interesantno kako za djecu tako i odrasle”, kaže nam Dragičević.
Od deset magaraca kako priča sa starta je krenulo njih samo četvero na put utrke, ali sama njihova pojava i negodovanje za utrku kako kaže nasmijali su brojnu publiku koja je ispunila veliki parking u Mogorjelu i s velikim zanimanjem pratila kako one koji negoduju utrku tako i one koji se takmiče. O tome se po njegovim riječima danima pričalo.
“Nismo mogli vjerovati da će izazvati tako veliki interes. Tako smo odlučili utrku održati i ove godine i dići na veći nivo, te pozvati sve vlasnike magaraca iz BiH da nam se pridruže. S obzirom na to da nam je ovo treća godina za redom da djecu darujemo poklonima, objedinit ćemo sve zajedno. Tako će učesnici utrke nositi odjela Djeda Mrazova i djecu darivati”, pojasnio je naš sugovornik.
Utrka Djeda Mrazova na magarcima održat će se u mjestu Mogorjelo, oko starog rimskog grada gdje ima staza u krug oko 300 metara, što će uz zanimljivu i humanu dimenziju imati i svojevrsnu kulturološku vrijednost.
Ističe da su imali utrke konja koje okupljaju veliki broj posjetilaca, ali da je utrka magaraca na samom startu postala prava senzacija. Uvjeren je kako je to zbog činjenica da se radi o životinji koja je iz naroda i koja je svojevrsni simbol težačkog rada i hercegovačkog kraja.
“Pretendiramo ovu utrka pretvoriti u tradiciju, a planiramo organizirati i ljetnu utrku magaraca, što će bez sumnje biti jedna turistička atrakcija u našem gradu”, kaže Dragičević za Klix.ba.
Ovu priču je kako ističe prošle godine podržao Grad Čapljina, ali Grad Mostar iz kojeg djeca dolaze na terapijskog jahanje kao i veliki broj sponzora, tako da vjeruje kako će jedinstvena priča u Čapljini u dogledno vrijeme postati svojevrsni fenomen u BiH i prepoznatljivi turistički brend te regije.
Fotografija objavljena na Twitter stranici Sniper Alley Photo prikazuje kako su se građani Sarajeva tokom 1994. godine i perioda opsade snalazili kako bi gledali utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva koje se održavalo u SAD-u.
Usljed brojnih vijesti vezanih za Svjetsko prvenstvo u Kataru koje su preplavile medije i društvene mreže, na profilu Sniper Alley Photo prisjetili su se kako je bilo gledati Mundijal u SAD-u tokom opsade u Sarajevu.
“Svako Svjetsko prvenstvo koje gledam ne mogu da se ne sjetim Svjetskog prvenstva 1994. i načina na koji smo gledali utakmice pod opsadom”, piše u opisu fotografije koju je zabilježio Enrico Dagnino.
Italijanski fotoreporter zabilježio je “inovaciju” kojom su se građani služili kako bi pokrenuli TV bez struje – spojem kablova, bicikla i akumulatora.
U drugim tvitovima građani su se prisjetili kako je izgledalo gledati najveći sportski događaj u tom trenutku dok na grad padaju granate.
Neki su istaknuli da je slična situacija bila i u Mostaru gdje su se utakmice gledale obično u velikim grupama u skloništima i to na malim televizijama koje su napajane pomoću akumulatora.
Sniper Alley Photo je stranica čiji je cilj prikupljanje i spajanje svjedočenja preživjelih i fotoreportera koji su izvještavali iz Sarajeva. Ovaj projekt nije napravljen samo kako bi dokumentovao i prikupio podatke iz perioda opsade, već i da bi odao počast svim onim koji su za takvo nešto plemenito platili svojim životima.
Zemlje bivše Jugoslavije i dalje se svađaju oko toga može li burek biti s mesom i čiji je zapravo ajvar, međutim, za gurmane to i nije toliko bitno – možda se iznenadite kad krenete da vrtite „atlas ukusa“ i vidite koja su najbolje ocjenjena jela.
Srbija
Od 59 jela koja treba probati u Srbiji, prvo mjesto, s ocjenom 4,8, djele ajvar i zlatiborska komplet lepinja. Ajvar je predstavljen kao „tradicionalni specijalitet od paprike i patlidžana koji je jedan od najpopularnijih priloga širom Balkana i Istočne Evrope“, dok je komplet lepinja „razložena“ na somun, pretop, kajmak i jaje. „Iako je hranljivo i visoko kalorično, u jelu se obično uživa za doručak i najbolje se kombinuje sa čašom jogurta ili kiselog mlijeka. Za najautentičnije iskustvo, preporučuje se da ga jedete rukama“, navedeno je. Na drugom mjestu je burek sa sirom (4,6), a slijede ga sarma, krofne, pljeskavica, bijela čorba…
Hrvatska
Možda će nekima biti čudno, ali kao najbolje ocjenjeno jelo u Hrvatskoj prvo izađe – burek sa sirom, mada ima istu ocjenu (4,6) kao riba na gradele – tradicionalni način spremanja svježe ribe na roštilju na hrvatskoj obali Jadrana. „Riječ gradele se odnosi na jednostavnu metalnu rešetku, ali je takođe dalmatinska ideologija i stil života tokom ljeta… Važno je da se riba savršeno ispeče, a da istovremeno ostane sočna. Tokom pripreme, riba se obično premaže grančicom ruzmarina koja je umočena u maslinovo ulje“. S ocjenom 4,5 prati ih istarski fuži (testenina koja se obično služi uz juneći gulaš), slavonski i baranjski kulen, zagorski mlinci…
Bosna i Hercegovina
Burek je, očekivano, prvi i kad su u pitanju jela BiH. „Jelo je veoma popularno na cijelom Balkanu, iako je u Bosni i Hercegovini kulturni značaj ove svakodnevne namirnice neuporediv i najbolje je sažet u brojnim lokalnim poslovicama koje sugerišu da ako žena može da napravi dobar burek, ima pravo na brak“, navodi se uz napomenu da „većina lokalaca tvrdi da se samo burek s mljevenim mesom može zvati burekom“. Istu ocjenu doduše imaju zeljanica i sirnica, ali i ćevapi, suho meso, sarma i, posebno, travnički ćevapi, koji se prave od kombinacije goveđeg, telećeg, ovčijeg i jagnjećeg mesa.
Sjeverna Makedonija
Na meniju Sjeverne Makedonije ajvar je ocjenjen sa 4,8, a ljutenica sa 4,5. Makedonski zelnik, „tradicionalna pita koja se može puniti raznim sastojcima kao što su sir, spanać, jaja, meso, praziluk ili kupus“ dobila je preporuku s ocjenom 4,4, čuvena ohridska pastrmka je na 4,3, a „gravče na tavče“ 4,1.
Slovenija
Krofne drže apsolutno prvo mjesto u slovenačkoj kuhinji po ocjeni sladokusaca s Taste Atlasa, a i u nastavku slatkiši dominiraju. Prekmurska gibanica je broj 2, tradicionalni dezert sjeveroistočne regije Slovenije, koji u originalu ima osam slojeva – kore se filuju makom, slatkom pavlakom, mljevenim orasima i rendanim jabukama. Treća je bledska krempita, karakteristična po tome što je polovina krema od jaja zamjenjena ulupanim šlagom.
Na društvenim mrežama objavljena je ilustracija glumaca serije “Bolji život” koja ih prikazuje kao likove kultnih “Simpsonovih” te je ubrzo postala viralna na brojnim platformama.
Instagram stranica “Simpsonizuj me” koja nudi “simpsonizaciju” različitih fotografija i likova tj. pretvaranje običnih snimaka u ilustracije koje nalikuju na likove “Simpsonovih” predstavila je verziju porodice “Popadić” iz “Boljeg života”.
Ilustracija je stigla i do Dragana Bjelogrlića koji je u spomenutoj seriji tumačio lik Slobodana “Bobe” Popadića te ju je podijelio na svom Instagram profilu.
“Simpsonizacija Gige Moravca i ostalih Popadića”, pisalo je u jednom od komentara oduševljenih korisnika.
Neki su se našalili i da bi se ova verzija kultne serije zvala “The Popadićs”. Također, na spomenutoj Instagram stranici mogu se pronaći i verzije “simpsoniziranih” likova filma “Maratonci trče počasni krug”, kao i “Ko to tamo peva”.Simpsonovi su američki serijal koji donosi satiričan prikaz američkog života, utjelovljenog u porodici Simpson, koju čine Homer, Marge, Bart, Lisa i Maggie. Serija je smještena u izmišljeni grad Springfield i parodira američku kulturu i društvo, televiziju i ljudsko stanje.
Crnogorac Branislav Radulović postao je brucoš u 88. godini.
Odlučio je upisati Mašinski fakultet, gdje je naišao na doborodošlicu studenata i profesora.
“Hoću da dokažem da mi stari u godinama nismo za bacanje i da imamo potencijal koji može se iskoristiti”, rekao je za RTCG.
Dodao je da ga je motivisala unuka, koja nedavno doktorirala pravo u Beogradu. Međutim, njegova porodica iz jednog razloga nije oduševljena time što je počeo studirati.
“Godine čine svoje, ja sam daleko, 15 kilometara od Podgorice. Vozim svaki dan u oba pravca i da se neššto desi, uvijek bi djed bio kriv”, kazao je.
Sredinom prošlog vijeka završio je Geodetsku školu. Sada mu je neobično naviknuti se na tehnologiju, ali mu kolege pomažu da savlada gradivo, prenosi CDM.
“Tako ja saberem moje i njihove godine i podijelim i ja sam isto mlad kao i oni. Uglavnom, niti sam najgori niti najbolji, zlatna sredina, to je to”, zaključio je Branislav.
Popularni Tiktoker imena Džejms Najt (James Night) zaludio je javnost novim videosnimkom koji je objavio, “Kako zvuči Zenica Blues na engleskom”.
– Moja mama je iz Zenice i htjela bi pjesmu da prevedem – rekao je on na bosanskom jeziku.
Video je skupio govoto deset hiljada pregleda. Mnoge je oduševio ovim videosnimkom.
“Odličan posao prijatelju, dopada mi se”, “Super su mi tvoji prijevodi naših legendarnih pjesama na engleski”, “Kako volim ove tvoje prepijeve”, redao se niz komentara.
Inače, Džejms gotovo svakodnevno “prepjeva” neku pjesmu na engleskom jeziku.
Videozapis je objavljen na TikTok profilu iDoctorRider. Sve osobe ženskog spola koje su dobile ružu su se zahvalile ovom motoristi. Širimo ljubav, izvolite ruža za vas, rekao je misteriozni motorista jednoj od pripadnica ljepšeg spola kojoj je poklonio ružu.
Ovakvim gestom, motorista je pobrao simpatije građana glavnog grada Bosne i Hercegovine, ali i svojih pratioca na TikToku.
“Neka i kod nas ima neko ko radi ovakve stvari! Divan gest! Svaka čast! Kladim se da si svakoj od njih uljepšao dan!”
Tarik Filipović na svom Instagram profilu podijelio je šaljivi snimak koji prikazuje Izudina Bajrovića dok priča “turskoengleski” te ga je prozvao “ocem” ovog jezika.
Tarik Filipović posljednjih dana boravi u Istanbulu, a tamo mu društvo prave glumci Izudin Bajrović i Lidija Kordić. Na Instagramu je Tarik podijelio komični snimak koji prikazuje Bajrovića u restoranu.
“Otac ‘turskoengleskog’ jezika”, napisao je ispod videa u kojem bh. glumac od konobara na mješavini turskog i engleskog traži kašiku.
“Efendim, can I get kaşık?”, upitao je Bajrović što je izazvalo smijeh prisutnih.
Glumci u Instanbulu borave radi snimanja, otkrili su na zvaničnoj Instagram stranici ZONA talent agencije.Podsjećamo, Filipović je prošle sedmice u Sarajevu i Zenici nastupao sa svojom predstavom “Sex i glad”, a u ovim gradovima ga je na sceni gledalo 1.300 ljudi.
Za bosanskohercegovačkog umjetnika i pjevača Elvira Lakovića – Laku oduvijek je vrijedila ona “što na umu – to na drumu”, a nakon izazovne godine osvrnuo se na rast cijena, spomenuvši i nepismene ljude koji žive u 21. vijeku.
Laka je u televizijskom gostovanju koje je bilo aktuelno prije nekoliko mjeseci, poput mnogih drugih ljudi, prokomentarisao goruće teme u našoj zemlji.
Njegova, kao i uvijek, iskrena izjava, sada je ponovo počela kružiti društvenim mrežama, privukavši pažnju javnosti.
“Drago mi je što cijene skaču, volio bih da skaču još više. Kako si glasao, tako si i dobio. Tako bi volio da ulje bude 106 KM”, govori Laka na početku snimke.
Zatim se osvrnuo i na manje sredine odakle su stizali glasovi.
“Za koga je glasao taj ‘jadan’ narod. I te manje sredine, ti koji su nepismeni je l’? Volio bih da održimo koncert za nepismene, po zadnjem popisu bilo ih je 200.000 ljudi. Mislim da je genijalno biti u 21. vijeku nepismen. Zamisli, vidiš slova i ne pitaš šta je to. Ti ljudi su genijalni. Da se nisi cijeli život zapitao kad vidiš slovo. Svaka im čast”, zaključio je pjevač, oduševivši mnoge svojom izjavom.
Inače, Laka i njegova sestra Lela, svojom osebujnom maštom i specifičnim umjetničkim izražajem, već godinama uveseljavaju svoju publiku i slušatelje.
To su prepoznali i korisnici van granica Balkana, što je potvrdila stanica koja se bavi Eurosongom, naziva Wiwibloggs. Oni su lani izdvojili Lakinu pjesmu “Pokušaj”, kojom je pjevač predstavljao našu državu 2008. godine, kao onu zbog koje su se obožavatelji “zaljubili” u ovo takmičenje.
“To nije najlucidniji nastup koji je ikada bio na Euroviziji i svakako nije bio prvi koji je na scenu iznio nešto otkačeno, ali me je obuzeo”, komentar je na Lakin nastup.
Posljednju pjesmu naziva “Hrčeš”, Laka je objavio krajem 2021. godine.
