BNT – Tvornica mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik obavještava građane da će u dane 27. i 28. 01. 2023. godine u vremenu od 08,00 do 17,00 sati vršiti poligonsko gađanje ispitivanjem minobacača LMB 82 mm M69 i LMB 120 mm M74.
Gađanje će se obaviti na Opitnom poligonu Margetići.
nove-info.com
Na evidencijama službi za zapošljavanje krajem novembra 2022. godine bile su registrirane 284.842 osobe, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 1.201.
Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 168.423, odnosno 59,13 posto.
Od ukupnog broja nezaposlenih, 195.610 (68,67 posto) je stručnih, 89.232 (31,33 posto) su nestručne osobe, a njih 88.004 (30,9 posto) prvi put traži zaposlenje, podaci su Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 62.457 osoba u dobi između 15 i 29 godina.
Među nezaposlenima najviše je KV (89.860 ili 31,55 posto) i NKV radnika (84.781 ili 29,76 posto) , potom slijede osobe sa SSS (78.955 ili 27,72 posto) i VSS (20.980 ili 7,37 posto), osobe sa PKV (4.117 ili 1,45 posto), VKV (709 ili 0,25 posto) i osobe sa NSS (334 ili 0,12 posto).
U predmetnom mjesecu zabilježeno je 10.045 korisnika novčane naknade, što je u poređenju sa podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 360.
Pravo na zdravstveno osiguranje u predmetnom mjesecu preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarile su 200.982 osobe, što je za 1.461 više nego u prethodnom mjesecu. Pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje koristilo je 546 osoba.
Dana 31.10.2022. godine u Federaciji BiH je bilo 539.479 registrovanih zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 14.082, a u odnosu na prethodni mjesec za 145, odnosno 0,03 posto.
Federalna.tv
Nezaposlenost stanovništva u Bosni i Hercegovini jedan je od gorućih problema, a nezaposlenost mladih dosegla je nivo od gotovo 40 posto. Istraživanja su pokazala da je nemogućnost pronalaska posla glavni razlog što se mlado stanovništvo konstantno iseljava iz BiH.
Prema časopisu The Economist BiH je na vrhu liste s najvećim odlivom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3 posto mladih. Stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini je čak četiri puta veća nego u zemljama Evropske unije.
Bojni su razlozi za to, a neki od njih se kriju u činjenici da je zemlja bila suočena s ne baš uspješnim procesom ekonomske tranzicije. Tu je i pitanje neodgovarajućeg obrazovnog sistema koji nije moderniziran, ali i niska primanja.
Također, podaci ukazuju i na da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha, a nema ni jedinstvene strategije koja bi precizirala prioritete za poboljšanje životnih uvjeta mladih kako bi ih država zadržala u zemlji.
Kada je u pitanju zaposlenost mladih (od 15 do 24 godine), podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih 38,3 posto. Prije pandemije, stopa nezaposlenosti imala je konstantan i stabilan trend opadanja.
Institut za razvoj mladih KULT uradio je istraživanje o položaju mladih u BiH, a podaci koje su podijelili s Fenom kažu da mladi smatraju da bi prioriteti bh. vlasti u narednih pet godina trebali biti zapošljavanje i obrazovanje.
Također, ističu da legislativa u polju tržišta rada ne prati trendove u kojima mladi danas pronalaze poslove i osiguravaju egzistenciju npr. freelance poslovi, nedostatak klasifikacije novih zanimanja.
Istraživanje je jasno pokazalo da mladi više ne odlaze iz BiH samo zbog ekonomskih uvjeta nego generalno lošeg standarda života i nesigurnosti za svoju porodicu u smislu stabilnog društvenog ambijenta u kojemu mogu graditi porodicu, nedostatka konkretnog društvenog napretka u različitim oblastima i retrogradnim političkim procesima.
– Iz BiH sve češće odlaze uspješni, ambiciozni, zaposleni mladi koji žele karijere, porodicu i svoj život graditi u boljim društvenim uvjetima, a koje vrlo često pronalaze u nekim od razvijenijih država – navode iz KULT-a.
Zabrinjava i činjenica da je 40 posto mladih ljudi koje je obuhvatilo istraživanje izjavilo kako je u posljednjih sedam godina član njihove uže porodice napustio BiH, te da se odlasci najčešće dešavaju u vangradskim sredinama.
Također, rezultati pokazuju da više od 50 posto ispitanih ima interes da napusti Bosnu i Hercegovinu, dok je njih 12,1 posto već poduzelo konkretne korake u tom smjeru.
U Istraživanju o položaju mladih u BiH učestvovalo je 3.132 ispitanika iz cijele BiH, od kojih su 51,8 posto bile žene i 48,1 posto muškarci, u dobi između 15 i 30 godina starosti iz vangradskih i gradskih sredina. Prosječna starosna dob ispitanika je 22,14 godina.
Prema preliminarnim rezultatima tog istraživanja 50 posto mladih ljudi voljno je pokrenuti vlastiti biznis, ali kažu da nemaju mogućnosti za to, dok je 13 posto njih poduzelo određene aktivnosti na pokretanju vlastitog biznisa ili su već pokrenuli biznis.
Također, više od 50 posto mladih smatra da su im primarno potrebna finansijska sredstva, a na drugom mjestu, njih oko 16 posto kaže da im je potrebna stručna ili mentorska podrška u vođenju tih biznisa.
Među brojnim podacima istraživanja je i onaj da da više od 65 posto mladih živi u domaćinstvima s roditeljima, a 44,7 posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu.
Program N1 i FENA
U nekoliko banaka u Sarajevu postavljena su upozorenja i primjeri falsifikovanih novčanica u apoenu od 20 KM. Sve falsifikovane novčanice imaju isti serijski broj, pa se građanima savjetuje da obrate pažnju na njega
U Bosni i Hercegovini su se pojavile nove falsifikovane novčanice od 20 KM, no iz Centralne banke ističu da oni nisu zabilježili povećanje krivotvorina u ovim apoenima. U svakom slučaju, daju nekoliko savjeta kako razlikovati lažni od pravog novca.
U nekoliko banaka u Sarajevu postavljena su upozorenja i primjeri falsifikovanih novčanica u apoenu od 20 KM. Sve falsifikovane novčanice imaju isti serijski broj, pa se građanima savjetuje da obrate pažnju na njega.
U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) nije zabilježeno povećanje krivotvorina u apoenu 20 KM, niti su registrovane krivotvorine 20 KM serijskog broja H10457844, kakve se nalaze na fotografiji. Međutim, oni navode da građani trebaju prijaviti policiji ukoliko se nađu u posjedu takvih novčanica.
U Bosni i Hercegovini su se pojavile nove falsifikovane novčanice od 20 KM, no iz Centralne banke ističu da oni nisu zabilježili povećanje krivotvorina u ovim apoenima. U svakom slučaju, daju nekoliko savjeta kako razlikovati lažni od pravog novca.
U nekoliko banaka u Sarajevu postavljena su upozorenja i primjeri falsifikovanih novčanica u apoenu od 20 KM. Sve falsifikovane novčanice imaju isti serijski broj, pa se građanima savjetuje da obrate pažnju na njega.
U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) nije zabilježeno povećanje krivotvorina u apoenu 20 KM, niti su registrovane krivotvorine 20 KM serijskog broja H10457844, kakve se nalaze na fotografiji. Međutim, oni navode da građani trebaju prijaviti policiji ukoliko se nađu u posjedu takvih novčanica.
Izvor: Fokus
Fokus.ba istražio je prijave zastupnika u Skupštini KS koje su podnesene pred kraj 2022. Marjanović ima mjesečna primanja veća od 9.000 KM, Dević niz zemljišta, a Kapidžić automobil od 105.000 KM
Aktuelni saziv Skupštine Kantona Sarajevo formiran je 11. novembra 2022. U sedmicama nakon toga zastupnici su u skladu sa Zakonom o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u KS Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom podnosili svoje imovinske kartice.
Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba
Fokus.ba istražio je šta su od imovine prijavili pojedini kantonalni zastupnici. Elmedin Konaković (NiP), formalno pravno još uvijek je zastupnik u Skupštini KS (kandidat za ministra vanjskih poslova BiH), a svoju prijavu je predao 9. decembra 2022. U njoj stoji da ima ukupna godišnja primanja od 46.420 KM. Naveo je da posjeduje kuću u Sarajevu od 220 kvadrata, te da je naslijeđena. Cijeni je u iznosu od 250.000 KM.
Imovinski karton Elmedina Konakovića
Konaković posjeduje automobil Škodu Kodiaq iz 2018. godine koju je platio 60.700 KM, a pretpostavlja da danas vrijedi 45.000 KM. Kupio ju je 2020. godine na leasing. Kako delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH ima dodatna mjesečna primanja od 660 KM.
Mahir Dević (SDA) u imovinskoj kartici tvrdi da ima godišnja primanja od 45.000 KM, e tzemljište od 1.420 kvadrata čija je nabavna vrijednost, kako je istaknuo, 4.000 KM. Dodatno, posjeduje naslijeđeno zemljište od 9.147 kvadrata. Također, Dević je naveo da posjeduje i kuću sa zemljištem od 661 kvadrata, poljoprivredno zemljište od 2.000 kavdrata, kao i objekat za potrebe pčelarstva od 42 kvadrata. U prijavi je istaknuo da posjeduje automobil (nije naveo koji) iz 2014. od 18.000 KM, kao i traktor iz 2020. od 11.000 KM. Njega je nabavio prošle godine.
Imovinski karton Mahira Devića
Ukupan godišnji prihod Damira Marjanovića (ZNG) iznosi 109.738 KM, a to su mjesečna primanja od 9.144 KM. U imovinskoj kartici je pojasnio da na godišnjem nivou iz Skupštine KS ima primanja od 11.330 KM, od plate 41.000 KM, honorara 44.560 KM, te dobit od imovine 12.848 KM.
Imovinski karton Damira Marjanovića
Marjanović je naveo da posjeduje stan u Puli (Hrvatska) od 185.000 KM, stan u Zagrebu od 200.000 KM, stan u Sarajevu od 78 kvadrata kojeg cijeni u iznosu od 240.000 KM. Također, naveo je i da posjeduje automobil od 50.000 KM. Istaknuo je i da ima kredit od 130.000 KM.
Haris Zahiragić (SDA) u imovinskoj kartici je naveo da ima godišnja primanja od 31.632 KM. Posjeduje putnički automobil iz 2015. od 20.000 KM, te da ima kredit od 9.000 KM. Ostale podatke u prijavi nije naveo.
Imovinski karton Harisa Zahiragića
Nihad Uk (Naša stranka) ima ukupna godišnja primanja od 34.000 KM, stan u Sarajevu čiji je suvlasnik od 83 kvadrata (pretpostavljena vrijednost 200.000 KM), zatim putnički autmobil od 5.500 KM.
Kemal Ademović (NiP) naveo je godišnja primanja u iznosu od 23.800 KM. U prijavi stoji i kako posjeduje porodišnu kuću od 150 kvadrata koju je naslijedio, a koju je procijenio na iznos od 140.000 KM. Istaknuo je i da ima štednju u dvije banke u iznosu od 29.000 KM, 338 dionica BH Telecoma i 119 dionica PBS-a.
Faruk Kapidžić (SDA) ima godišnja primanja od 59.000 KM, vikendicu u Hadžićima vrijednu 50.000 KM (naslijedio od oca), automobil iz 2021. godine vrijedna 105.000 KM, zatim vlasnički udjel (100 posto) u firmi ADS Studio. Također, istaknuo je da ima kredit od 48.000 KM.
Prijava Irfana Čengića (SDP) je oskudnija. Naveo je da ima godišnja primanja od 48.168 KM, te kredit u banci od 44.000 KM.
Imovinski karton Irfana Čengića
Albin Zuhrić (DF) prijavio je da ima ukupna godišnja primanja od 50.000 KM. Kao izvor prihoda naveo je pravno lice „The Headhunter d.o.o.“. U prijavi stoji da ima kuću u Sarajevu čija pretpostavljena vrijednost iznosi 400.000 KM, zatim kredit u banci od 130.000 KM.
Muamer Banidć (SBiH) prijavio je godišnja primanja od 45.480 KM, zemljište u Čapljini od 1.500 kvadrata (10.000 KM), dva stana u Sarajevu od 45 kvadrata (110.000 KM) i 51 kvadrat (130.000 KM). Ima dva kredita, od 36.060 KM i 114.950 KM.
Dok je prosječna plaća u Federaciji trostruko manja od iznosa koji je posljednjih mjeseci dosegla potrošačka korpa, a životni standard građana naše zemlje sve lošiji, milionski iznosi i dalje se izdvajaju za zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti, a koji, osim na entitetskim nivoima, i u nekim kantonima još imaju pravo na plaću i nakon okončanja mandata. Naša travnička ekipa uporedila je standard građana sa primanjima njihovih zastupnika.
Sa oko 900 maraka, Srednjobosanski kanton je, kao i godinama ranije, na posljednjem mjestu po prosječnoj plaći u Federaciji. No, ni tu cifru ne zaradi veliki broj radnika u realnom sektoru, među kojima je više od 5 hiljada tekstilaca, čija su prosječna primanja oko 600 maraka. S druge strane, paušali zastupnika u Skupštini SBK-a, sa usvojenim povećanjem osnovice za ovu godinu, iznosit će dvostruko više – oko 1.100 maraka, dok će plaće 18 profesionalnih zastupnika, uz paušal, dosegnuti 3 i po hiljade.
Plaću u trajanju jedne godine, nakon prestanka javne dužnosti, dok ne nađu drugi posao ili odu u penziju, zahvaljujući zakonima koje su prethodno sami usvojili, zatražilo je 9 zastupnika iz proteklog mandata Skupštine SBK-a – HDZ-ovi Josip Kvasina, Anto Lozančić i Dajana Maros, SDA-ovi Muharem Grabus, Amer Mrako, Melisa Musa Šijak iz SDA, SBB-ovi Edina Hrustić i Almir Švago , te Željka Bošnjak iz SDP-a. Za tu namjenu iz kantonalnog budžeta planirano je skoro 480 hiljada maraka, odnosno u bruto iznosu oko 4,5 hiljade mjesečno po zastupniku.
Predsjedavajući Skupštine SBK-a Dražen Matišić (HDZ BiH) ističe da je trenutno zakonsko rješenje takvo kakvo je: „Ako ne dođe do drugačijeg prijedloga, mi ćemo se ponašati kako je trenutno na snazi“.
„Ako ste proveli jedan mandat, treba proći 6 mjeseci da biste dobili negdje posao ili konkurisali na neku javnu ustanovu, preduzeće. Ovo su, ipak, izabrani ljudi koji su dobili čast da predstavljaju građane, iz tih razloga treba prethodne zakone riješiti i onda ne bi bio problem ukidanje bijelog hljeba“, kaže premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA).
Većina zastupnika s kojima smo razgovarali kaže da su samo iskoristili svoje zakonsko pravo. I to je tačno, no šta je sa pravima drugih građana, pitaju se penzioneri čiji su zahtjevi godinama bez odgovora.
„To je licemjerstvo. Među onima koji su podnijeli zahtjev ima i onih koji su podnijeli inicijativu da se zakonski reguliše da nema bijelog hljeba. To je dovoljno bilo da penzionerima koji su sa minimalnim penzijama da se uplate markice“, tvrdi Senad Buljina, predsjednik Saveza udruženja penzionera SBK-a.
Za razliku od zastupnika, radnik na području SBK-a nakon 15 do 25 godina rada, u slučaju gubitka posla, godinu dana dobija tek oko 400 maraka. Nezaposlenim porodiljama mjesečna naknada iznosi oko 300 maraka. Građani su uglavnom nezadovoljni ovakvom raspodjelom budžetskog novca.
Ponašanje političara prava je slika bh. društva, stav je struke, a bijeli hljeb jedna od sramnih privilegija u odnosu na standard građana. A upravo u kriznim vremenima, neophodno je kažu, politički odgovorno djelovati.
„Riječ je zaista o bahatom i poprilično drskom ponašanju zvaničnih predstavnika svih nivoa vlasti. Oni su odavno izgubili bilo kakav kontakt sa bosanskohercegovačkom realnosti. Nažalost, oni su u pravu, jer je to po zakonu. Ali zakon nije sveto slovo, zakoni se trebaju mijenjati“, poručuje Dženeta Omerdić, profesorica Državnog i međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli.
No, za njihovu promjenu treba politička volja, ali iako su inicijative pokretane, do sada volje za ukidanjem bijelog hljeba nije bilo. I dok se u predizbornim kampanjama većina političara poziva na poštivanje volje građana, ovakvi primjeri pokazuju da su im vlastiti interesi, ipak, na prvom mjestu.
Broj zastupnika koji su zatražili pravo na bijeli hljeb možda bi bio i veći da dio njih nije ostao u skupštinskim klupama i u novom sazivu. Ali, ova nezarađena plata koje, pozivajući se na zakon, ne žele da se odreknu – nije jedino sporno pitanje. Tu su i dvostruke funkcije, koje u ovom sazivu obavljaju četiri člana Vlade u tehničkom mandatu, u isto vrijeme i zastupnika u Skupštini SBK-a. Značajnija od pitanja koje naknade primaju je činjenica da zakone predlažu – i onda ih opet sami usvajaju. Ali to je tema neke druge priče…
federalna.ba
Novak Đoković (ATP 5.) plasirao se u četvrtfinale Australijan Opena, gdje lovi rekordnu 10. titulu.
Srbijanski teniser je u četvrtfinalu pregazio Australca Aleksa De Minora (Alex De Minaur), 24. igrača na ATP listi, kojem je prepustio samo pet gemova.
Slavio je Đoković s 0:3 u setovima (2:6, 1:6, 2:6) za nešto više od dva sata igre.
Sada mu slijedi okršaj s Rusom Andrejom Rubljovom (ATP, 6), koji je poslije velike drame u pet setova slavio protiv Danca Holgera Runea (ATP 10.).
Avaz.ba
U Bosni i Hercegovini narednih dana očekuje se susnježica, snijeg i temperature koje će se spuštati do minus dva stepena Celzijusa.
U BiH jutros je bilo oblačno vrijeme, sa susnježicom i snijegom u Bosni i kišom u Hercegovini. Najhladnije je bilo na Bjelašnici gdje je izmjereno minus šest stepeni Celzijusa.
Na Ivan Sedlu izmjerena su minus tri stepena, Drvaru minus jedan, Bihaću, Bugojnu, Prijedoru i Sokocu nula, Banja Luci, Doboju, Gradačcu, Sanskom Mostu, Sarajevu, Srebrenici i Tuzli jedan, Zenici i Zvorniku dva, Bijeljini tri, Livnu četiri, Mostaru i Trebinju pet, Širokom Brijegu i Stocu sedam i Neumu 10 stepeni.
“Danas u BiH oblačno vrijeme sa susnježicom i snijegom u Bosni. U nizinama sa slabom kišom, koja se može lediti u dodiru sa tlom. U Hercegovini slaba kiša. Intenzivnije padavine očekuju se u zapadnim i sjeverozapadnim područjima. Vjetar slab sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između jedan i pet, na jugu zemlje do deset stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.
U utorak se u Bosni očekuje oblačno vrijeme, ponegdje sa susnježicom ili snijegom. U nizinama može pasti i malo kiše. U većem dijelu Hercegovine smanjenje oblačnosti. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između minus dva i tri, na jugu zemlje do šest, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između jedan i pet, na jugu zemlje do deset stepeni.
U srijedu se u Bosni očekuje oblačno vrijeme ponegdje sa slabim snijegom ili susnježicom. U Hercegovini djelomično vedro. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između minus jedan i pet, na jugu zemlje od sedam do deset stepeni.
U četvrtak se očekuje pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, u Bosni sa susnježicom i snijegom. Jutarnja temperatura zraka većinom između minus dva i tri, na jugu zemlje do šest, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između jedan i pet, na jugu zemlje do deset stepeni.
U srijedu, 25. januara, u okviru Kupa “Mirza Delibašić”, polufinale Sistema A, ekipa KK Promo Donji Vakuf ugostit će KK BOSNA Sarajevo.
” Svakako da očekujemo još jednu kvalitetnu košarkašku predstavu i vjerujemo da će obje ekipe dati sve od sebe u takmičenju koje nosi ime po najboljem sportisti u historiji BiH” – istakli su iz KK Promo Donji Vakuf.
( Izvor: fb stranica KK Promo )
