Category: Vijesti

Evropska sedmica prevencije karcinoma grlića maternice pokrenuta je još 2007. godine od strane Evropske asocijacije za borbu protiv cervikalnog karcinoma, i obilježava se krajem januara, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Informisanje o simptomima, uzrocima bolesti, načinima prevencije, te povećanje broja žena koje rade kontrolni ginekološki pregled s PAPA testom pravi je put ka unapređenju reproduktivnog zdravlja žena, smanjenju stope obolijevanja  i umiranja ženskog stanovništva.

 Karcinom, šta mu prethodi i koji su simptomi

 Karcinom grlića maternice je zloćudna bolest koja se javlja kada dođe do promjena na ćelijama grlića maternice i one počnu nekontrolirano rasti. Obično je potrebno mnogo godina da se promijenjene ćelije razviju u rak, navode iz INZ-a.

 Stadiji koji prethode karcinomu grlića maternice lako se liječe, no kako ne postoje vidljivi znakovi bolesti, oni se mogu otkriti samo ciljanim testom (PAPA test). Prema procjenama GLOBOCAN-a za 2020. godinu, karcinom grlića maternice još uvijek je na visokom četvrtom mjestu po učestalosti i smrtnosti kod žena u Bosni i Hercegovini, odmah nakon raka dojke, kolorektuma i pluća.

 Prema tim podacima, u toku 2020. godine na području Bosne i Hercegovine 312 žena oboljelo je od karcinoma grlića maternice, a 153 umrlo od ove bolesti. Drugim riječima, u Bosni i Hercegovini svaki dan jedna žena dobije dijagnozu, a svaki će drugi dan jedna žena umrijeti od karcinoma grlića maternice.

 Podaci dobiveni putem skrininga (programa ranog otkrivanja karcinoma grlića maternice koji se provodi na nivou Zeničko- dobojskog kantona) ukazuju da je u 2020. godini na području kantona dijagnosticiran karcinom grlića maternice kod 25 ženskih osoba.

 Prosječna starost oboljelih je 58,2 godine života, najmlađa žena kojoj je dijagnosticiran karcinom grlića maternice imala je 37, a najstarija žena 86 godina. Umrlo je 8 žena, a zabilježena prosječna starost umrlih je 64,4 godine. Najmlađa žena sa dijagnosticiranim karcinomom grlića maternice sa smrtnim ishodom imala je 55, a najstarija 86 godina.

 U Institutu se godinama prati stopa incidence i smrtnosti od karcinoma grlića maternice na području Zeničko-dobojskog kantona za period 2007.-2019. Uprkos sporom padanju stope incidence, stopa smrtnosti od karcinoma grlića maternice ostaje relativno ista, što ide u prilog kasnom otkrivanju karcinoma grlića maternice, kada je bolest uznapredovala i uspjeh liječenja nizak.

 Simptomi karcinoma grlića maternice nespecifični su i rijetki. Predstadij karcinoma grlića maternice ne pokazuje nikakve simptome, dok uznapredovale stadije najčešće prati nepravilno vaginalno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajen iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha.

 Pregled prije simptoma

 Glavni uzrok nastanka karcinoma grlića maternice je Humani papilloma virus (HPV), koji je nađen kod 99,7 posto žena oboljelih od karcinoma grlića maternice.

 Najčešće obolijevaju žene koje imaju genitalnu infekciju Humanim papiloma virusom (HPV), žene koje su seksualnu aktivnost započele u ranoj mladosti (prije 16. godine), žene koje imaju brojne seksualne partnere, žene koje su ranije liječene zbog CIN2 i CIN3, žene koje ne odlaze redovno na kontrole, žene koje dugotrajno uzimaju oralne kontraceptive, dugotrajno konzumiraju cigarete.

 Zlatni standard u borbi protiv karcinoma grlića maternice je redovan, bezbolan ginekološki pregled tokom kojeg se uzima bris sa grlića maternice (PAPA test) te vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) za adolescentice.

 Sve žene, u dobi od 20 do 65 godine života trebaju ići na redovne preglede. U početku pregled bi se trebao raditi jednom godišnje, a nakon dva uzastopna negativna Papa testa, tj. uredna nalaza, pregledi bi se trebali raditi svake tri godine. 

– Uradite pregled dok još nemate simptome, poručuju iz INZ. Pregled se može uraditi besplatno u Vašem Domu zdravlja u Službi za reproduktivno zdravlje žena.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Izvor: Fena

Povodom Međunarodnog dana obrazovanja, koji se odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda obilježava 24. januara svake godine, u Mostaru je održan okrugli stol na temu “Investirati u ljude znači staviti obrazovanje na prvo mjesto!”. Otvorene su teme koje su od životne važnosti za društvo u BiH . Posljednja dva ili tri mjeseca Hrvatska i Slovenija obustavile su redovitu proceduru priznavanja diploma koje se stiču na bh. visokoobrazovnim ustanovama.

Voditelj Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina Marko-Antonio Brkić naglasio je kako su na okruglom stolu otvorene teme koje su od životne važnosti za društvo u BiH, a posebno se osvrnuo na to da su u posljednja dva ili tri mjeseca Republika Hrvatska i Republika Slovenija obustavile redovitu proceduru priznavanja diploma koje se stječu na visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

– Ukoliko se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Ja se nadam se da će institucije u BiH, uz razumijevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji, uspjeti naći rješenje. Ako je problem, a očito jeste, osiguranje kvalitete u sustavu visokog obrazovanja u BiH, onda trebamo staviti obrazovanje na prvo mjesto – smatra Brkić.

Obrazovni sustav u BiH ranjiv i manjkav

Da je visoko obrazovanje u BiH jako ranjivo i manjkavo smatra prof. dr. Mirko Puljić, predsjednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta koji je podvukao kako razlog stoji u tome da je cijeli sustav visokog obrazovanja u našoj zemlji neuređen.

– Imamo s jedne strane akreditiranje visokoškolskih organizacija čime se bave državne agencije za razvoj visokog obrazovanja, dok s druge strane imamo licenciranje, odnosno izdavanje dozvola za rad visokoobrazovnim institucijama. To ne funkcionira, sudaraju se nadležnosti ili između nadležnosti imamo slobodnog prostora. Da ne govorim o Ministarstvu civilnih poslova koje smatra da nema nikakve odgovornosti za ono što se u visokom obrazovanju događa – ustvrdio je profesor Puljić.

Sa svakom sezonom kiša, topljenja snijega i nabujalih rijeka desetine tona smeća prekriju Drinsko jezero Hidroelektrane Višegrad.

Furtula: Ovo je stvarno velika sramota. Dešava se već dugi niz godina zaredom, ali posljednjih 2-3 godine čini mi se da su to najveće količine otpada koji dolazi na lančanicu/ Anadolija

Zbog nebrige stanovništva i nadležnih institucija, divljih deponija i neadekvatnog odlaganja otpada na obalama rijeka, ovaj grad je svake godine na ivici ekološke katastrofe, piše Anadolija.

SMEĆE IZ TRI ZEMLJE

S obzirom da smeće prema Višegradu pluta Limom iz pravca Srbije, ali i Drinom iz Crne Gore te uzvodno iz Foče i Goražda, radi se o zajedničkom problemu tri države, koji uprkos brojnim inicijativama, sastancima i obećanjima još uvijek nije riješen.

Dejan Furtula, predsjednik Udruženja “Eko Centar” iz Višegrada, kaže da za ovaj problem ne postoji objašnjenje.

Zajednički problem tri države/ Anadolija

“Ovo je stvarno velika sramota. Dešava se već dugi niz godina zaredom, ali posljednjih 2-3 godine čini mi se da su to najveće količine otpada koji dolazi na lančanicu ovdje na gornje višegradsko jezero. Znamo da je problem otvaranje regionalne deponije za gornji sliv rijeke Drine – Višegrad, Goražde, Foču, Rudo i još neke gradove”, govori Furtula.

Osim na nadležne, Furtula apeluje i na građane/Anadolija

Podsjeća da je Srbija napravila deponiju Duboko, koja podmiruje 400.000 stanovnika, i da se i u BiH može uraditi slično kako bi se sanirale deponije u koritima rijeka.

LOŠA SLIKA

Osim na nadležne, Furtula apeluje i na građane da rijeke ne posmatraju kao deponije smeća. Dodaje da do Višegrada rijeka nosi i plastiku, drveće, dijelove automobila pa i medicinski otpad.

“Bukvalno, jedna prava ekološka katastrofa. Nadam se da će tri države Srbija, Bosna i Crna Gora napraviti neki generalni, veliki plan, da će se krenuti prema EU da se traži neka pomoć, neka sredstva, a i sami da izdvojimo sredstva za to. Da se konačno riješi ovaj problem, jer stvarno je bruka za sve nas”, naglašava Furtula.

Grad je svake godine na ivici ekološke katastrofe/ Anadolija

Proteklih dana brojni domaći i svjetski mediji kroz snimke i fotografije prenijeli su ružnu sliku iz Bosne i Hercegovine. U Višegradu se nadaju da će to biti dodatni motiv da se otpad u Gornjem Podrinju konačno zbrine, a primjera kako to uraditi i kako otpad iskoristiti u svrhu proizvodnje energije ima u brojnim gradovima svijeta.

Za sada, otpad iz akumulacije HE Višegrad uklanjaju samo radnici hidroelektrane što je tek privremeno rješenje.

OSLOBOĐENJE