Category: Vijesti

Bosna i Hercegovina ima još jednu doktoricu nauka, Aida Čopra odbranila je doktorat u oblasti romanistike i italijanistike: savremeno pozorište na Sorboni.

Ovu informaciju na svom portalu objavio je Edhem Čustović, Tuzlak koji živi u Melbournu u Australiji gdje radi na renomiranom La Trobe univerzitetu.

“Bosna ponosna! BiH ima još jednu doktoricu nauka: Aida Čopra odbranila doktorat u oblasti romanistike i italijanistike: savremeno pozorište na Sorbonne Université – Faculté des Lettres.

Njen doktorat “Savremeni teatar u svjetlu Commedia dell’Arte” je međunarodnog karaktera i saradnja izmedju Univerzitet Sorbona / Univerzitet u Bonu / Univerzitet u Firenci. Istraživačka laboratorija: EA 1496.

Commedia dell’Arte je bio rani oblik profesionalnog pozorišta, koji potiče iz italijanskog pozorišta. Bio je popularan širom Evrope između 16. i 18. vijeka. Ranije se zvala “italijanska komedija”, a poznata je i kao commedia alla maschera, commedia improvviso i commedia dell’arte all’improvviso.

Aida istražuje postojanje ove forme umjetnosti u modernom pozorištu: da vidi koji su njeni sastavni elementi još prisutni. Fokusira se na rad Carla Bosoa, direktora, pedagoga i magistra Commedia dell’Arte u savremenoj praksi.

Aida je magistrirala na Filozofski fakultet Sarajevo Univerzitet u Sarajevu: francuski i italijanski jezik i književnost. Na istom fakultetu je radila kao asistent. Od kako je na doktorskim studijama on takodjer radi kao predavač slavistike na Sorbonne Université – Faculté des Lettres.

Čestitamo Aida na odbrani doktorata na temu koja definitivno nije jednostavna i što nas predstavljaš među takvim prestižnim institucijama”, napisao je Čustović.

fokus

Na hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojen Zakonu o doprinosima FBiH koji se tiče radnika u rudnicima uglja, radnicima u tekstilnoj, kožnoj, kao i u industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih starih zanata.

Direktor Unije poslodavaca FBiH Mario Nenadić obratio se nakon izglasavanja zakona medijima, rekavši kako je ovo samo jedan od niza zakona u setu koji u konačnici treba da olakša i položaj poslodavaca, sindikata i radnika u FBiH.

Pojasnio je kako od njega niko neće imati štetu – niti federalni budžet, niti sindikati, niti poslodavci. No, šta u principu on donosi?

“Nije ovo ništa novo, ovaj zakon danas je samo produžetak roka iz Člana 1. važećeg zakona, jer znamo da je taj rok istekao sa 31.12. i da bi radnici novu platu za januar ove godine, u februaru primili ne onako kako su je primali do sada, već na svoju štetu. Bez današnjih izmjena poslodavci ne bi bili u prilici da mijenjaju svoje interne odluke, jer se radi o niskoakumulativnim djelatnostima”, pojanio je Nenadić.

Zakon jasno kaže da se radi o primjeni preferencijalne osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj, kao i u industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih starih zanata.

Ispred Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine medijima se obratio i Samir Kurtović, rekavši da nije ni očekivao tako dugu diskusiju, s obzirom da je “ovo prvi put da su sindikat i poslodavci imali zajednički stav”, ali i da će nastaviti tako djelovati i u budućnosti.

Praktično – danas usvojenim zakonom radnicima je, u principu, samo sačuvana dosadašnja plata, no Kurtović navodi da je to ujedno “otvorilo put poslodavcima za određenja povečanja plata kod onih poslodavaca koji za to imaju mogućnost”.

N1

Izvor: Fena (H.S.)

U jesenjoj sjetvi u 2022. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano je 32.867 hektara, što je manje za 2,0 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2021. godini.

Gledano po grupama usjeva, zasijana površina žita manja je za 0,5 posto, stočnog krmnog bilja za 8,6 posto i industrijskog bilja za 54,4 posto, dok je povećanje zasijanih povrsina zabilježeno kod povrtnog bilja za 3,8 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2021. godini.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, zasijana površina ozimom pšenicom u 2022. godini veća je za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu.

U jesenjoj sjetvi u 2021. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijanih površina je bilo manje za 5,8 posto u odnosu na jesenju sjetvu u 2020. godini.

Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorio je da plastični otpad nije prijetnja samo za prirodu, nego i za zdravlje ljudi.

– Svijet se suočava sa „plastičnom krizom“, a status quo nije opcija. Zagađenje plastikom ozbiljno je pitanje od globalne zabrinutosti koje zahtijeva hitan i međunarodni odgovor koji uključuje sve relevantne aktere na različitim nivoima – upozoravaju iz INZ-a.

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjem nivou proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo dva posto, dok 98 posto završava na deponijama ili još gore negdje u prirodi gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko- dobojskog kantona trenutno provodi Projekt „Uticaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“.

U okviru Projekta se radi istraživanje o temi upotrebe jednokratne plastike, pokušat će se približiti javnosti kako svako pojedinačno može doprinijeti smanjenju tog globalnog problema.

– Ljudi su izloženi velikom broju toksičnih hemikalija i mikroplastike udisanjem, gutanjem i direktnim kontaktom s kožom, tokom čitavog životnog ciklusa plastike – naglašeno je.

Prema WWF-u (Svjetski fond za prirodu) prosječna osoba bi mogla unijeti oko pet grama plastike svake sedmice.

Poznato je da se plastika može unijeti u tijelo kroz hranu i piće, a nedavne studije otkrile su mikroplastiku u ljudskoj krvi, plućima i placenti. Plastika sadrži brojne hemijske aditive, od kojih je većina još nedovoljno istražena.

U međuvremenu, poznato je da su mnogi hemijski aditivi, za koje su dostupni naučni podaci, toksični. To uključuje hemikalije koje uzrokuju promjenu hormonske aktivnosti (tzv. endokrine poremećaje) koji su, između ostalog, povezani s neplodnošću, gojaznošću, dijabetesom, rakom prostate ili dojke.

Ostala zdravstvena stanja povezana s aditivima uključuju reproduktivno oštećenje, poremećaj rasta i kognitivnih sposobnosti te neurorazvojne poremećaje.

– Iako je utjecaj plastike na zdravlje ljudi još prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji naučni rezultati pokazuju da toksični hemijski aditivi i zagađivači koji se nalaze u plastici prijete ljudskom zdravlju na globalnoj razini – kažu u Institutu.

Utjecaji na zdravlje primjećuju se duž čitavog lanca proizvodnje i upotrebe plastike od samih lokacija za proizvodnju plastike, koje predstavljaju posebnu opasnost za radnike izložene štetnim hemikalijama do zagađenja zraka pri spaljivanju plastičnog otpada te zagađenja vode i tla.

Konačno, plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim sa globalnim zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena.

Očekuje se da će proizvodnja plastike 2025. godine dostići više od 600 miliona tona godišnje. Aktuelni sistemi reciklaže ne mogu se boriti sa tolikim količinama otpada.

Historijski podaci pokazuju da je reciklirano samo deset posto, od više od devet milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih godina. Reciklaža je samo mali dio rješavanja problema plastike.

U svijetu je aktuelan pokret ‘Zero Waste’ (Nulta stopa otpada), uspostavljen da bi se problem plastike počeo rješavati u korijenu.

To podrazumijeva pokušaje da se postepeno riješi problem otpada i to ne spaljivanjem ili odlaganjem na deponije već uspostavljanjem sistema koji ne stvaraju otpad.

To također podrazumijeva ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sistema distribucije i isporuke. Nije teško reći koje je najbolje rješenje – jednostavno nemojmo proizvoditi i koristiti toliko plastike, poručuju iz INZ-a.

federalna.ba/Fena