Category: Vijesti

I u protekloj godini nastavljen je trend rasta i razvoja kino-tržišta u Bosni i Hercegovini. U 2022. godini, prema podacima za kina u Bosni i Hercegovini koje sakuplja i obrađuje Sarajevo Film Festival, bilježi se rast broja gledatelja, kao i rast prihoda ostvarenog na box officeu.

U kinima u našoj zemlji u protekloj godini je bilo 1.118.550 gledatelja, a prihod ostvaren na box officeu je 7.242.319 KM. Godinu ranije, 2021. godine, u kinima je bilo 1.110.280 posjetitelja, dok je prihod na box officeu iznosio 6.783.162 KM.

U protekloj godini u kinima je prikazano 215 filmova, od čega 187 novih i 28 filmova iz prethodne godine. od tog broja, 116 je američkih filmova, 82 evropska i sedam domaćih.

Najviše su se gledali filmovi američke produkcije. Bilježi se značajan pad broja gledatelja filmova evropske produkcije u odnosu na 2021., ali značajan porast gledatelja filmova domaće produkcije – od ukupnog broja gledatelja, domaće filmove je gledalo 6,11 posto gledatelja (2021. godine ih je bilo 3,31 posto), dok je američke filmove gledalo 76,57 posto gledatelja (2021. godine je to bilo 54,24 posto). Evropske filmove u bh. kinima je vidjelo 15,02 posto gledatelja (sa značajnim padom u odnosu na 2021. godinu, kada je taj broj iznosio 41,1 posto).

Pet filmova koji su ostvarili najveći prihod u kinima u BiH u 2022. godini bili su američki filmovi: na prvom mjestu je “Avatar: Put vode” sa 347.073 KM ostvarenog prihoda. Na drugom mjestu je animirani film “Malci 2: Gruov početak” sa 292.538 KM, na trećem mjestu je “Top Gun: Maverick” sa 271.879 KM. Četvrti je “Batman” sa 246.060 KM, a peti “Spider – Man: Put bez povratka” sa ostvarenih 215.983 KM na box officeu.

Među deset filmova prema prihodu ostvarenom na box officeu, uz devet američkih je i jedan bh. film. Na osmom mjestu je film “Amanet” sa prihodom od 188.667 KM.

U top 10 najgledanijih filmova u kinima u BiH u protekloj godini, uz filmove američke produkcije, su i dva bh. filma: “Amanet” Mirze Begovića i “Praznik rada” Pjera Žalice.

“Amanet” je prema broju gledatelja, uz četiri američka filma koja bilježe najveći broj gledatelja u kinima, na 5. mjestu sa ukupno 30.732 gledatelja. Najgledaniji film u kinima u BiH u 2022. godini je bio animirani film “Malci 2: Gruov početak” sa 47.588 gledatelja. Na drugom mjestu je “Avatar: Put vode” sa 39.623 gledatelja, treći je “Top Gun: Maverick” sa 34.932 gledatelja, a četvrti “Batman” sa 32.714 gledatelja. “Praznik rada” je u 2022. godini imao 23.279 gledatelja.

U Bosni i Hercegovini trenutno su aktivna 22 kina sa 71 dvoranom u 15 gradova (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Bihać, Tuzla, Zenica, Višegrad, Konjic, Trebinje, Prijedor, Busovača, Foča, Maglaj, Zvornik, Gradiška).

 

bhrt

Sudovi u Bosni i Hercegovini tokom 2022. godine riješili su više od 160.000 najstarijih predmeta, pokazuju godišnji podaci o ostvarenim rezultatima planova rješavanja najstarijih predmeta.

U 2022. godini, planom je predviđeno da se riješe 181.994 najstarija predmeta, od čega je riješeno 91 odsto, što je najveći ostvareni procent realizacije plana rješavanja najstarijih predmeta od 2011. godine, kada je Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTS BiH) uveo primjenu planova rješavanja najstarijih predmeta u sudovima.

U periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine, sudovi u BiH riješili su ukupno 166.025 najstarijih predmeta, što je za 3.000 predmeta više nego u 2021. godini.

U sudovima u Federaciji BiH ukupno je riješeno 122.603 predmeta, u Republici Srpskoj 39.008 predmeta, dok su sudovi Brčko Distrikta BiH riješili 2.845 predmeta, a Sud BiH 1.569 najstarijih predmeta.

Analiza pokazuje da su prvostepeni sudovi – opštinski, osnovni i okružni privredni, u prosjeku realizovali 90 odsto, a sudovi viših instanci 98 odsto predmeta predviđenih planovima.

Od 2010. godine pa do kraja 2022. godine, sudovi su riješili 1.583.310 najstarijih predmeta što je u velikoj mjeri uticalo na smanjenje ukupnog broja neriješenih predmeta i rješavanje najstarijih predmeta u sudovima, a što je rezultat dugogodišnje prakse primjene planova rješavanja najstarijih predmeta u sudovima.

 

bhrt

Agencija za reviziju privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine izdala je rješenje kojim je okončana revizija privatizacije kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, a kompletan proces ocijenjen je zakonitim.

Redovnim planom aktivnosti ove Agencije, Bosnalijek je tokom 2022. godine bio obuhvaćen procesom revizije privatizacije, koji je izdavanjem ovog rješenja okončan.

“Nakon višemjesečnog postupka ovlaštenih federalnih revizora u skladu sa međunarodnim revizorskim standardima, detaljne analize svih procesa u vezi sa pretvorbom i privatizacijom u periodu od 1990. do 2016. godine, kao i procesom emisija dionica za zaposlene, uz osvrt na poslovne tokove kompanije u posmatranom periodu, izdato je rješenje kojim su svi ovi postupci ocijenjeni zakonitim”, naveli su iz Agencije za reviziju privatizacija.

Takođe, Agencija za reviziju privatizacije ocijenila je da je kompletna privatizacija kompanije Bosnalijek polučila pozitivne efekte u svim segmentima poslovanja, od povećanja broja zaposlenih, uvećanja investicija, širenja proizvodnih pogona do ostvarivanja izuzetno pozitivnog poslovnog rezultata.

Generalni direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović istakao je kako su u ovoj kompaniji posebno zadovoljni pozitivnim izvještajem Agencije za reviziju privatizacije jer se dugo vremena stvarala negativna atmosfera povezana sa različitim insinuacijama vezanim za legalnost kako privatizacije, tako i poslovnih aktivnosti unutar kompanije.

“Na ovaj način potvrđeno je da je Bosnalijek kompanija u kojoj je proces privatizacije, ne samo proveden zakonito, već je dao i pozitivne efekte jer firma iz godine u godinu bilježi sjajne rezultate, što pokazuje i 2022. godina koja je rekordna prema svim parametrima, od porasta investicija, broja uposlenih, rasta prodaje na svim tržištima do ukupne dobiti. Bosnalijek danas posluje u 28 država, na četiri kontinenta. Naš uspjeh je rezultat vrlo promišljene i jasne strategije, fokusiranosti svih radnika na krajnji rezultat te izvrsnosti u svim segmentima poslovanja. Sigurni smo da ćemo snagom našeg timskog rada nastaviti putem uspjeha te daljnjeg rasta i razvoja”, naglasio je Uzunović.

 

bhrt

Hoće li probleme penzionera riješiti povećanje od 11,1 posto koliko će prema najavi premijera Novalića dobiti već u utorak. Bolje išta nego ništa, reći će većina, ali moglo je i bolje.

Sa platom se nekako i živjelo. Platiš račune i kupiš ono osnovno. Sa penzijom, izvjesno je da će se prorijediti odlazak u kupovinu. Nakon završenog radnog vijeka, umjesto da se raduje penzionerskim danima, Mirsad Džanković strahuje koliku će penziju dobiti i kako će sa istom živjeti.

“Hljeb je otišao, otišle su životne namirnice 300% i sad će opet ići. Kako me nije strah, sestro draga kako me nije strah, šta ćeš sutra. Ja se nadam lijepoj penziji, ali…”, rekao nam je Džanković na upit o strahovima pred penzionerske dane.

Na neizvjesnost navikli su se oni koji već neko vrijeme imaju status penzionera. Iako iza sebe ima 37 godina radnog staža, Nijaza Nuhića minimalna penzija primorala je da i dalje radi.

“Hvala Bogu pa ima kuveta pa još pomalo radim na crno, a inače.. Pola cekera je 50 KM, sutra opet nema, eto tako ti je kod nas”, konstatuje.

Zbog velikog raskoraka između visine penzije i mjesečnih troškova, pomno se prate promjene u cijenama osnovnih životnih namirnica. Pa je tako, za manje od godinu dana, brašno skuplje za 40 pfeninga, ulje za 70, a riža za 80. I najskromniji ručak sve je teže obezbijediti.

Razvedravanje sumornih dana penzionera najavio je premijer Fadil Novalić, nakon usvajanja rekordnog budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

“Prva korist već sljedeće, od utorka računamo penzije, koje su, Parlament FBiH je naložio zaključkom, veće 11,1%. To je značajno povećanje”, rekao je Novalić.

N1

Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu potaknuli su ekonomske potrese, zbog čega su pogođene sve zemlje, od Balkana do SAD-a

Izbijanjem globalne pandemije i pogotovo napadom Rusije na Ukrajinu, diljem svijeta je došlo do ekonomskih i finansijskih potresa. Rast kamatnih stopa kao rezultat takvog stanja će najviše pogoditi dužnike. Njih nije malo, od individualnih, preko privrednih društava, sve do država kao garanata povrata novca.

Pogođeni su i najveći. Sjedinjene Američke Države su 19. januara dosegle zakonski maksimum duga (debt ceiling) od 31,4 biliona dolara i aktivirane su zakonske mjere. U tehničkom bankrotu će SAD biti dok Kongres ne odobri podizanje limita.

Sličnih primjera ima i u Evropi, kao i na Dalekom Istoku. Pojedine članice Evropske unije i eurozone (Grčka, Španija, Italija, Francuska…) su znale dugom preći i puno više od 100 posto nacionalnog bruto nacionalnog dohotka (BDP). Javni dugovi se gomilaju, a oni po definiciji obuhvataju ukupne dugove države prema povjeriocima, domaćim ili stranim. Da bi malo ublažile sumornu dužničku sliku, ustanovljen je pojam „mastriškog duga“, koji se ne broji kao dug jer isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora.

Al Jazeera Balkans je prokrstarila izvještajima o javnom dugu zemalja balkanskog regiona. U Hrvatskoj je na kraju trećeg kvartala prošle godine, a prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug dostigao 45.686 miliona eura, plus 1.657 miliona eura izdanih garancija države. Iznos je znatno manji nego sredinom 2021. godine.

 

HRVATSKOJ U PRILOG IDE PRISTUPANJE EUROZONI

„Zahvaljujući snažnom nominalnom (i realnom) rastu gospodarske aktivnosti u 2022. godini, pokazatelj zaduženosti države, dug opće države za 2022. godinu također će se poboljšati. Prema posljednjim dostupnim podacima na kraju trećeg tromjesečja, dug opće države iznosio je 70,4 posto BDP-a što je na godišnjoj razini poboljšanje za 11,1 postotni bod, a smanjenje javnog duga zabilježeno je i u nominalnom iznosu. Na razini cijele 2022. očekujemo da će se zadržavanje omjera javnog duga u BDP-u oko razine s kraja rujna“, ocijenili su period iza nas analitičari Raiffeisenbanka (RBA Hrvatska).

U tekućoj godini uz nastavak skromnog realnog rasta privredne aktivnosti i uprkos povećanju nominalnog iznosa, očekuju relativni pokazatelj zaduženosti države ispod 70 posto BDP-a.

„Međutim, prostora za pretjerani optimizam nema. U okruženju restriktivnih monetarnih politika koje provode vodeće svjetske banke, javlja se potreba ‘labave’ fiskalne politike. S druge strane, zaoštravanje uvjeta financiranja podiže kamatne stope i prinose na obvezničkim tržištima, što povećava troškove financiranja.

Možemo očekivati rast troškova zaduživanja u skladu s tržišnim kretanjima, dok s druge strane Hrvatskoj u prilog ide pristupanje euro području i eliminacija valutnog rizika. To utječe na percepciju rizika zemlje i kreditni rejting, i u tom smislu djeluje pozitivno na trošak zaduživanja. Kad promatramo relativni pokazatelj troška kamata u odnosu na BDP, trošak kamata od zaduživanja smanjio se s razine od 3,5 posto BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,5 posto BDP-a u 2021. godini, a slična kretanja i čak niže razine pokazatelja očekujemo i u godinama pred nama“, kažu iz RBA Hrvatske.

 

JAVNI DUG SRBIJE PADA

U Srbiji finansijske pokazatelje prezentira predsjednik Aleksandar Vučić na nekoj od svojih brojnih obraćanja naciji. Tako je 23. januara rekao: „Javni dug Srbije je sada 50,2 posto BDP-a, a do kraja januara će biti ispod 50 posto. To je daleko ispod propisa Maastrichta. U Evropskoj uniji je prosjek 94 posto“.

Sutradan je ministar finansija Siniša Mali dao podrobnije informacije, prema kojima je potvrdio Vučićeve riječi uz konstataciju da koriste metodologiju Eurostata, prema kojoj nije bitan nominalni iznos, nego učešće u BDP-u, a koji u Srbiji raste zbog pozitivnih privrednih kretanja. Time je išao ispred zvaničnih informacija objavljenih na sajtu svoga ministarstva, gdje posljednji podaci od 30. novembra 2022. godine govore da je učešće javnog duga u BDP-u Srbije 53,5 posto, sa nominalnim dugom od 32,2 milijarde eura. Dva dana poslije ministrovog gostovanja na javnom medijskom servisu Srbije, državni dug je povećan za dvije milijarde eura, zbog prodaje dvogodišnjih državnih obveznica.

Uprava za javni dug pri Ministarstvu finansija Srbije na svojoj internet stranici svakodnevno osvježava podatke o dugu. Tako je 26. januara javni dug Srbije bio 34.244.665.889 eura. Znači, privreda Srbije je trebala biti toliko jaka da za decembar i pola januara nadoknadi 3,5 posto BDP-a uz novo zaduženje od dvije milijarde eura (!?). Tako bi došli do toga da nominalne cifre duga rastu, ali učešće u BDP-u pada.

 

VISOK JAVNI DUG CRNE GORE

U Crnoj Gori je na kraju trećeg kvartala 2022. godine dug opšte države bio nešto iznad četiri milijarde eura, dok je ukupan spoljni dug bio 9,45 milijardi eura, podaci su Centralne banke Crne Gore. Učešće javnog duga je izuzetno visoko i dostiže 73,4 posto BDP-a. Ipak je znatno niži nego što je bio na kraju 2021. godine kada je iznosio 84,75 posto BDP-a. U ovoj zemlji izloženoj rizicima političke nestabilnosti i kašnjenju formiranja vlade, značajne fiskalne rizike predstavlja povećanje minimalne plate i penzija.

„Nepovoljni globalni ekonomski izgledi i velika neizvjesnost opterećuju prognoze za oporavak Crne Gore. Očekuje se da će se rast smanjiti na 3,4 posto u 2023. i 3,1 posto u 2024. godini, a usporava se rast privatne potrošnje. Javni dug će ostati visok, oko 72 posto BDP-a u 2023. i 2024. godini“ , navodi se u izvještaju Svjetske banke za Crnu Goru.

 

NIZAK JAVNI DUG U BDP-U BIH

U Bosni i Hercegovini se javni dug, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, približava cifri od 13,02 milijardi maraka (6,65 milijardi eura). Spoljni dug je na kraju trećeg kvartala prethodne godine iznosio 9.772 miliona maraka (4.996 miliona eura), plus 292,93 miliona maraka duga pet privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini kojima je država garant. Učešće vanjskog duga je 22,2 posto BDP-a.

Unutrašnja zaduženost Bosne i Hercegovine je na kraju trećeg kvartala 2022. godine iznosila 3.246 miliona maraka (1.659 miliona eura). Entitet Federacija BiH ima 2,84 milijardi eura vanjskog i 548 miliona eura unutrašnjeg duga, dok drugi entitet Republika Srpska ima 2,1 milijardi eura vanjskog i 1,07 milijardi eura unutrašnjeg duga.

Pošto Ministarstvo finansija navodi da je BDP Bosne i Hercegovine na kraju trećeg kvartala prošle godine iznosio 43.994 miliona maraka (22.492 miliona eura), ukupno učešće javnog duga je 29,59 posto BDP-a. I u ovome slučaju se povećao nominalni iznos duga, a smanjilo njeno učešće u BDP-u. Podsjetimo da je na kraju 2021. godine učešće javnog duga u BDP-u Bosne i Hercegovine iznosilo 34,82 posto.

Svjetska banka je u svom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu iznijela procjene o realnom rastu BDP-a od četiri posto za 2022. godinu u odnosu na godinu prije, a pretpostavlja da će tendencije rasta biti zabilježene i u 2023. i 2024. godini, s tim da će biti nešto manje zbog rata u Ukrajini. Međutim, razlikuju se podaci o BDP za 2021. godinu, a koji su nezaobilazan faktor u svim izračunima. Podaci Svjetske banke za bosanskohercegovački BDP u 2021. godini su za 1,3 milijardu maraka manji od podataka Ministarstva finansija i trezora BiH.

„BDP će u Bosni i Hercegovini u 2023. godini imati porast od 2,5 posto u odnosu na 2022, a u 2024. će imati porast od tri posto u odnosu na 2023. godinu“, procjene su Svjetske banke.

Vrijednost duga, čak i kada se nominalno poveća, može opasti – zbog inflacije ili rasta BDP-a. To u regiji budu nadu političarima. Vidjet ćemo koliko su realna njihova nadanja. Pogotovo što je zaduživanje sve skuplje.

 

Fokus.ba