Godišnje otprilike šest miliona ljudi umre od bolesti povezanih s duhanom, oko 1,2 miliona od posljedica izloženosti nepušača duhanskom dimu, dok se predviđa da će se taj broj povećati na više od osam miliona do 2030. godine.
Svake godine, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obilježava 31. maj kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Njihov cilj je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana.
Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, naročito srčanog i moždanog udara te bolesti periferne cirkulacije. Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika.
Vid naglo slabi, teško se raspoznaju boje i javlja se nikotinska slabovidnost. Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju. Pušenje izaziva spolnu nemoć i neplodnost, pospješuje starost (bore oko očiju, suho i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost. Pušenje gotovo uvijek ima veze sa nastankom raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice, te do nekih oblika leukemije.
Kod dojenčadi i male djece, izloženost duhanu može uzrokovati učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i hroničnu upalu srednjeg uha, a može dovesti i do sindroma iznenadne dojenačke smrti. Pušenje kod trudnica uzrokuje spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj.
Zbog pušenja, dim pun štetnih tvari koji trudnica udiše dolazi do krvotoka koji je jedini bebin izvor kisika i hranjivih tvari, što negativno utiče na njen rast i razvoj. Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva upalu desni, rani gubitak zubi, rak usta i grla.
Pandemija koronavirusa dovela je do toga da milioni korisnika duhana žele prestati. Međutim, odvikavanje od duhana predstavlja izazov, posebno s dodatnim socijalnim i ekonomskim stresom koji donosi pandemija.
Širom svijeta oko 780 miliona ljudi kaže da želi prestati, ali samo 30 odsto njih ima pristup alatima koji im mogu pomoći da prevladaju i fizičku i mentalnu ovisnost o duhanu. Sa partnerima, WHO će ljudima pružiti alate i resurse koji su im potrebni za uspješan pokušaj prestanka pušenja.
Savjeti za samopomoć kod prestanka pušenja
Među deset savjeta za samopomoć kod prestanka pušenja stručnjaci ubrajaju sljedeće: Napravite plan za prestanak pušenja, mislite pozitivno, prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom, te ih izbjegavajte, razmislite o prehrani, promijenite piće nakon kojeg vam odgovara cigareta (na primjer uz kafu), te osigurajte podršku okoline za prestanak pušenja, porodice, prijatelja.
Također, preporučuju: pokrenite se – dokazano je da čak i pet minuta vježbanja smanjuje žudnju za cigaretom, držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im, napravite spisak razloga za prekid pušenja i na kraju koristite nikotinsku nadomjesnu terapiju koja udvostručuje šansu za uspjeh (žvakaće gume, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori).
