Category: Vijesti

Dan vakifa, kojim se želi podsjetiti na sve vakife u Bosni i Hercegovini, prema Takvimu Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini obilježava obilježava se 17. februara, i to od 1935. godine.

Povod za uspostavljanje tog datuma proizašao je iz obilježavanja 400. godišnjice postojanja i djelovanja Gazi Husrev-begovog vakufa.

Brojne promjene na ovim prostorima

U dugoj historiji obilježavnja tog dana, svjedočilo se velikim društvenim, političkim i socijalnim promjenama na ovim prostorima.

Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović je podsjetio da je agrarna reforma Kraljevine Jugoslavije izbrisala iz vakufske evidencije velike zemljišne i šumske posjede širom BiH, javlja MINA.

– Iako nepovoljno, ovo vrijeme je zabilježilo velike građevinske poduhvate koje je novi vakat nosio sa sobom i neumoljivo nametao. Mnogi vakufski objekti širom Bosne i Hercegovine nose pečat ovog vremena – naveo je Zajimović.

Plemenita ideja i uzvišeni cilj

Podsjetio je da je “naročito destruktivan i nepovoljan period došao s Drugim svjetskim ratom u kome je od strane različitih vojnih formacija uništavana vakufska imovina”.

Ali, dodao je Zajimović, vakifi, vođeni plemenitom idejom i uzvišenim ciljem, ni u teškim vremenima nisu prestajali brinuti o svojoj Zajednici.

Zaključio je da nas je, bez obzira na sve nedaće i poteškoće Dan vakifa vraćao našim korijenima i ostaje, dosljedno povodu svoga nastanka, spomenica ljudskoj čovječnosti, dobroti i altruizmu.

Potrošačka korpa za mjesec januar tekuće godine iznosila je skoro 3.000 KM. Nevjerovatno, shodno standardu života, kažu iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Zanimljivo, prema računicama struke, Mostar je najskuplji grad u Bosni i Hercegovini.

Kada je ovaj grad u pitanju, neki su proizvodi u odnosu na Sarajevo, Zenicu ili Banju Luku skuplji i za marku. Mjesečna karta za gradski prijevoz u Sarajevu je 53 marke, Mostaru 50,50, Zenici 45, Tuzli 52. U Mostaru je i taksi-start najskuplji.

“Cijene niže u Minhenu”

– Preksinoć sam se vratila iz Minhena i rekla bih da su cijene niže u Minhenu nego u Mostaru.

– Djeca mi malo pomažu i ja imam svoje penzije i može se nekako.

– Plate nikad manje, a cijene najviše. Interesantno je povrće i sve, odem i do Sarajeva, tamo je jeftinije nego ovdje.

– Nije lako ovim penzionerima, mi mlađi nekako možemo, ali ovi stariji koji žive od penzija, nije lako bogami.

Ekonomski stručnjaci pojašnjavaju da svaka lokalna sredina ima određene tržišne odnose, a to podrazumijeva i cijene, a Mostar je, kažu, turistička destinacija.

– Uglavnom gdje imate dosta turista, razvijen turizam i gdje se grad primarno oslanja na turizam to se obično veže za visoke cijene. To je slučaj bilo gdje drugo u svijetu. Druga bitna stvar je da kada posmatramo industrije, pogotovo prerađivačke, uglavnom su locirane sjevernije – navodi ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

Turizam ne treba biti opravdanje

Građani poručuju kako turizam ne treba biti opravdanje da cijene namirnica u ovom dijelu Bosne i Hercegovine budu najskuplje.

– Ako će se pozivati na taj turistički dio onda neka stave zasebne cijene za građane, a zasebne za strance kao što to Dubrovnik radi, recimo.

Iz Udruge Futura pojašnjavaju da se posljednjih deset godina u javnost plasira informacija kako su Mostar i Široki Brijeg najskuplji za život u Bosni i Hercegovini, što je ističu dijelom opravdano, ali i nije.

– Da bi se dobila cijena nekog proizvoda uzima se statistička sredina svih istih tih proizvoda različitog brenda na policama. U Mostaru, Širokom Brijegu i još mnogima gradovima u Hercegovini imamo na ponudi više proizvoda tog brenda pa čak i onih malo skupljih koje ne možemo naći u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Marin Bago, predsjednik Udruge Futura.

Tako, na primjer, rižu određenog stranog proizvođača nećemo naći na policama u Zenici, zbog čega, prema statistici se dobije da je riža u Mostaru skuplja, što nije tačno, poručio je Bago. Dodaje kako Mostar na ponudi ima više proizvoda i kada se računa srednja vrijednost ispada da je grad skuplji. I kada sve saberemo i oduzmemo, rezultat ostaje isti – Mostar jeste najskuplji u Bosni i Hercegovini.

avaz

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Federaciji BiH /FBiH/ decembru prošle godine iznosila je 1.180 KM i nominalno je viša za 1,6 odsto, a realno za 2,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u decembru 2022. godine nominalno je viša za 12,8 odsto, a realno niža za 2,5 odsto, objavio je Federalni zavod za statistiku.

Najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate u decembru lani u odnosu na prethodni mjesec, zabilježeno je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima i to za 7,4 odsto, zatim u finansijskim i djelatnostima osiguranja za 6,4 odsto, te u vađenju ruda i kamena za 5,1 odsto.

U isto vrijeme smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u ostalim uslužnim djelatnostima za 1,9 odsto, te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu za 0,6 odsto.

Gradonačelnica Sarajeva je danas, 16. februara, u znak zahvalnosti uručila Zahvalnicu Grada osnivaču organizacije Pomozi.ba, Elviru Karaliću.

Prema riječima gradonačelnice, Zahvalnica je uručena Elvisu Karaliću s obzirom na to da je zajedno sa svojim kolegama, volonterima i sugrađanima organizovao najveću akciju prikupljanja pomoći u Bosni i Hercegovini.

“Neiscrpna volja, empatija i neumoran pokretački duh humanitarne organizacije ponos su, a i motiv Sarajevu i cijeloj našoj domovini” poručila je Karić.

Pored toga dodala je i da su Turska i Sirija osjetile ljubav iz Bosne i Hercegovine, te da smo kao naraod pokazali snagu zajedništva.

“Hvala vam u ime svih Sarajki i Sarajlija”, zaključila je u objavi Benjamina Karić.

Podsjetimo da je Udruženje Pomozi.ba uspješno obavilo akciju prikupljanje osnovnih potrepština za ugroženi narod Turske i Sirije i da će biti organizovan polazak oko 50 kamiona pomoći za ove dvije zemlje.

radiosarajevo