Category: Vijesti

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    PS DONJI VAKUF

    07:30 do 08:30 sati Prusac

    10:00 do 11:00 sati ulica Titova

    16:00 do 17:00 sati Rujanci

    18:15 do 19:15 sati Babin Potok

    21:00 do 22:00 sati Oborci

     

     

    Stacionarni radari

    M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)

    M-5 Vitez (kod Impregnacije)

    M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni

    M-5.1 M-5.1 Brnjaci

    M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik

    M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača

    M-5 Busovača

    M-16.2 Vrbanja

    M-16.4 Bristovi

    M-5 Jajce (Donje Pijavice)

     

     

    Nestacionarni radari

     

    PS TRAVNIK

    08:30 do 10:30 sati Kanare

    11:00 do 13:00 sati Ciglana

    16:30 do 18:30 sati Erika Brandisa

    20:00 do 21:30 sati Turbe

     

    PS VITEZ

    09:00 do 11:00 sati ulica Stjepana Radića

    11:00 do 13:00 sati M-5 Šantići

    14:00 do 15:00 sati lokalna cesta, Kruščica

    15:00 do 16:00 sati ulica Kralja Tvrtka

     

    PS FOJNICA

    16:00 do 18:00 sati Nadbare

    18:30 do 20:30 sati ulica Bosanska

    21:00 do 23:00 sati Ostružnica Polje

     

    PS BUGOJNO

    13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Lug

    15:00 do 16:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska

    17:00 do 18:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče

    19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast

     

     

    PS GORNJI VAKUF

    07:00 do 08:30 sati Voljice

    12:00 do 13:30 sati Bistrica

    18:00 do 19:30 sati ulica Vrbaska

    22:30 do 00:00 sati ulica Vrbaska

     

    PS JAJCE

    09:00 do 11:00 sati M-5 Mile

    11:15 do 12:30 sati R-413b Divičani

     

    PS KREŠEVO

    10:00 do 12:00 sati Volujak

    13:30 do 15:30 sati Resnik

     

    PS NOVI TRAVNIK

    08:00 do 09:30 sati M-16.4 Rastovci

    10:00 do 11:30 sati M-16.4 Ratanjska

    12:30 do 14:00 sati R-439 Trenica

  • Otežano saobraćanje preko planinskih prevoja

    Otežano saobraćanje preko planinskih prevoja

    Zbog ugaženog snijega otežano je saobraćanje na svim dionicama preko planinskih prevoja, a izdvajamo puteve: Sarajevo-Foča (Rogoj), Priluka-Glamoč-Mlinište-Ključ, Turbe Karanovac, Travnik-Donji Vakuf (Komar), Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje (Makljen), Bugojno-Kupres (Koprivnica), Olovo- Kladanj (Karaula), Srednje-Olovo (Nišići) Bosanski Petrovac- Drvar (Oštrelj), Bosanski Petrovac-Ključ (Lanište), Gacko-Tjentište, kao i šire područje Romanije. Na dionicama preko prevoja neophodno je korištenje lanaca za teretna vozila. U jugozapadnim krajevima dodatne probleme stvara i jak vjetar koji formira sniježne nanose. Na dionici Posušje-Jablanica (Blidinje) zabrana je kretanja za teretna vozila. Ekipe putnih službi nalaze se na terenu i obavljaju neophodne intervencije, ali snijeg koji I dalje pada, te jak vjetar, znatno otežavaju njihov rad.

    Učestali su i odroni na brojnim dionicama, a osim odrona može biti i granja, te srušenih stabala. Apelujemo na vozače da prilagode vožnju trenutnim uvjetima na putu, uz obavezno poštivanje saobraćajnih propisa.

    Zbog sanacionih radova na magistralnom putu Jablanica-Mostar (kod restorana „Zdrava voda“), saobraća se naizmjenično, jednom trakom (u dužini od 150 metara). Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na ulazu u Stolac (iz smjera Mostara), kao i na skretanju za Orahovicu na području Konjica.

    Zbog loših vremenskih uvjeta u Hrvatskoj (vjetar i snijeg) na graničnom prijelazu Izačić-Ličko Petrovo Selo zabranjen je saobraćaj za sve kategorije vozila. Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

  • Projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla još uvijek neizvjestan

    Projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla još je neizvjestan. Prošle godine su odustali od ranije dogovorenog posla sa kineskim partnerom, a nova prihvatljiva opcija nije pronađena. U međuvremenu, u martu počinje rekonstrukcija bloka 6 koji bi, nakon završetka radova, trebao služiti za proizvodnju električne i toplotne energije i biti ekološki prihvatljiviji.

    Rekonstrukciju bloka šest Termoelektrane Tuzla radiće dvije kineske i jedna domaća firma. Vrijednost je oko 25 miliona maraka, a rok za završetak radova je 150 dana. Ovo je najmlađi blok u tuzlanskoj termoelektrani, ali je i njegov predviđeni radni vijek pri kraju. Prije više od deset godina je rađena prva revitalizacija, prošle godine obnovljena turbina, a ove godine je planirana revitalizacija kotla.

     

    IZET DžANANOVIĆ, direktor Termoelektrane Tuzla

    „U tehničko-tehnološkom smislu, blok 6 Termoelektrane Tuzla će biti osposobljen da u narednih 15 godina proizvodi električnu i toplinsku energiju koristeći ugljeve iz Rudnika mrkog uglja Banovići i Rudnika, mrkog uglja Đurđevik na energetski efikasan način, relativno pouzdano ili puno pouzdanije nego što to radi danas.“

    Profesor okolinske sigurnosti, Zvjezdan Karadžin kaže da smo u velikom zaostatku sa radovima na Termoelektrani Tuzla, a koji su trebali doprinijeti zaštiti okoliša i zdravlja, ali i zadovoljavanju standarda predviđenih nacionalnom strategijom smanjenja emisije zagađenja. Pozitivno komentariše najavljene radove na bloku 6.

     

    ZVJEZDAN KARADžIN, profesor okolišne sigurnosti

    „I remont bloka 6, a i uvođenje postrojenja za odsumporavanje je jedna od najkrucijalnijih stvari sa aspekta zaštite okoliša iz prostog razloga, to je najmlađi blok od postojećih blokova, bez obzira što je i on star nekih četrdesetak godina. Sa aspekta zaštite okoliša, on je najveći zagađivač i 40 posto emisija sumpor dioksida koje potiču iz Termoelektrane potiču upravo iz bloka 6.“

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prošle je godine donijela odluku kojom se produžava rad zastarjelog bloka 4 zbog neizgradnje bloka 7, dok bi blok 3 trebao biti ugašen čim blok 6 preuzme funkciju proizvodnje toplotne i električne energije. To ipak, smatraju stručnjaci, ne mogu biti dugoročna rješenja.

     

    EDHEM BIČAKIĆ, predsjednik bh. komiteta CIGRE

    „Europska politika u procesu dekarbonizacije, zatim prijetnja Energetske zajednice da će taksirati, odnosno kažnjavati sve one proizvođače koji zagađuju, odnosno emituju CO2 i politika dekarbonizacije da se to do 2050. godine svede na nulu su ono što smeta i što koči ovaj projekat.“

    Od projekta izgradnje bloka 7, kaže direktor Termoelektrane Tuzla, Izet Džananović, nije se odustalo, ali u ovom trenutku nema nikakvih informacija u kojem će pravcu on biti realiziran.

     

    bhrt

  • Nafta, plin i žito odavno pojeftinili, hrana i dalje skupa: Cijene su odraz bezobrazluka vlasti

    Kada su rasle, pravdano je to galopirajućom inflacijom, rastom cijena goriva i troškova transporta, a danas, kada su cijene nafte značajno niže, izostaje očekivano vraćanje cijena hrane u podnošljivije okvire. Na ovo već duže vrijeme upozoravaju građani, ekonomisti i mediji, ali bez efekata.

    Kako nam je rekao ekonomski analitičar Igor Gavran, jasno je da su cijene davno morale pasti.

     

    Ograničene marže

    – Ne samo zbog pada cijena nafte i goriva, pa i plina, nego i žitarica i drugih sirovina čijim se poskupljenjem pravdalo ranije poskupljenje. Odlično pamtim da se poskupljenje jaja pravdalo višim cijenama ambalaže, koje su navodno uzrokovane visokim cijenama plina. Ni tada mi to nije bilo uvjerljivo jer svi znamo da ambalažu jaja može bilo ko proizvesti bilo gdje. Zašto sada, kada je plin drastično jeftiniji, cijene nisu niže – upitao je Gavran.

    Istakao je i da su se zbog rata i rasta cijena žitarica pravdala poskupljenja svega što je makar izdaleka vezano za žitarice.

    – Odavno se žito izvozi iz Ukrajine, cijene su pale, ali ništa od onoga što je tada poskupjelo nije pojeftinilo. A sve cijene, ili sav ovaj bezobrazluk, povezuju troškovi prijevoza roba koji direktno ovise o cijenama goriva – kazao je Gavran.

    Predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ iz Bijeljine Jovan Vasilić istakao je da su inspekcije kontrolirale stanje i u ovom dijelu BiH, ali da se cijene u tržnim centrima, uprkos kaznama, nisu promijenile.

    – Kod nas su marže ograničene samo za nekoliko proizvoda, a sve ostalo je na slobodnom formiranju cijena. Zato trgovci prilikom formiranja cijena ukalkulišu i maržu i kaznu koju će platiti. Tako je i s proizvođačima koji u cijene proizvoda ukalkulišu i inflaciju i kaznu, pa su cijene zato visoke – rekao je Vasilić.

     

    Kifla i avion

    Ni u vrijeme pripreme proljetne sjetve nema adekvatne reakcije, pa će i ove godine poljoprivredna proizvodnja biti vrlo skupa, dodao je.

    – Vlast neće da se odrekne para. Pričamo o diferenciranoj stopi PDV-a koju je za neke proizvode uvelo niz zemalja, a kod nas je isto kupio kiflu ili najskuplji Mercedes ili avion. Naravno da neće da se odreknu poreza, ni akciza, ni ničega – konstatirao je Vasilić.

     

    Domaća poljoprivreda

    Vasilić je istakao da će cijena hrane biti skupa sve dok država ne posveti više pažnje domaćoj poljoprivredi.

    – Podrška nije ni blizu onoj u Srbiji i Hrvatskoj, odakle uvozimo najviše, a o zemljama EU da ne govorimo – rekao je Vasilić.

     

    avaz

  • Britanski Guardian objavio veliku reportažu o turizmu u BiH: Ljepota gradova i bajkovita arhitektura

    Britanski Guardian objavio veliku reportažu o turizmu u BiH: Ljepota gradova i bajkovita arhitektura

    Guardianova novinarka Jane Dunford uradila je reportažu iz Bosne i Hercegovine koja ju je uvjerila u svjetlu budućnost turizma u BiH.

    Osim planine Cincar, platoa Kruzi i glamočkog sira, Guardianovu novinarku su na putovanju zapadom Hercegovine posebno oduševili divlji konji.

    “Desetine konja, koje su nekada koristili za ratarstvo i transport, pušteni su prije više od 50 godina i zamijenjeni mašinama. Danas ih je preko 700 i žive visoko u planinama iznad Livna. To je magičan prizor, i još jedno iznenađenje na mom putovanju”.

    U Sarajevu je Dunford posjetila Tunel nade, koji je u toku opsade Sarajlijama bio jedina veza sa svijetom van obruča. Stajala je i na stopama Gavrila Principa ispred Muzeja grada Sarajeva, a dojmila ju se i kaldrma u starom dijelu grada.

    Ustvrdila je da joj Sarajevo u jednom momentu liči na Beč, a u drugom na Istanbul, a u ovom gradu se počastila tarhanom, burekom i dolmama.

    Spomenula je i Sarajevske ruže, dijelove trotorara oštećene ekplozijama u ratu, koji su ispunjeni crvenom farbom kako bi podsjećali na stradanja ovog grada u četverogodišnjoj opsadi.

    Dunford je posebno istakla ljepotu prirodnih krajolika BiH. “Više od 65 posto zemlje je još uvijek pod šumom i stalno me preplavljuju prizori padina prekrivenih drvećem, dubokih klisura, divljih rijeka i vodopada.”

    Za Jajce je navela da je to prijestolno mjesto bosanskih kraljeva sa kamenom tvrđavom i katakombama. Oduševio ju je 22 metara visok vodopad u srcu grada, a posjetila je i Muzej AVNOJ-a i Plivsko jezero.

    Mostar je bio njena baza za otkrivanje ljepota Hercegovine, a u ovom gradu ju je posebno dojmila murska arhitektura i, naravno, Stari most. Posjetila je dervišku Tekiju u Blagaju na rijeci Buni, a kao dokaz da je BiH i “zemlja vina” navela je Vinsku cestu Hercegovine koja okuplja više od 30 vinarija različitih veličina.

    Dunford nije propustila da u Stocu šeta pored Bregave, popne se na Vidošku tvrđavu i proba smokvaru, kolač popularan u ovom kraju.

    BiH je zemlja sa mnogo prilika za avanturu i adrenalinsko uživanje u prirodi. Dunford je spomenula kajakarenje, rafting, planinarenje i alpinizam.

    Putovanje Hercegovinom zaokružila je posjetom Titovom bunkeru u Konjicu, a prije odlaska iz BiH provozala se sarajevskom žičarom, prošetala napuštenom bob stazom, i gledajući sa Trebevića prema gradu, priznala da je “ima osjećaj da je zagrebala samo površinu ove kompleksne zemlje”.

    “Svjedočeći energiji i pozitivnosti mladih ljudi koje sam srela, i uloženom radu na terenu, zasigurno osjećam da će održivi turizam odigrati pozitivnu ulogu u budućnosti ove zemlje.”, napisala je novinarka za Guardian.

     

    radiosarajevo

  • U opštinama Srednjobosanskog kantona sve više solarnih elektrana

    U opštinama Srednjobosanskog kantona sve više solarnih elektrana

    Iskorištavanje sunčeve energije u našoj zemlji, zbog nepostojanja primjenjive strategije poticaja i dalje je slabo s obzirom na potencijal. Ipak, u pojedinim općinama Srednjobosanskog kantona, zbog dobrog geološkog položaja, solarnih elektrana sve je više.

    Nihad Mehtić u fojničkom selu Smajlovići prije dvije godine pustio je svoju prvu solarnu elektranu od 300 kilovata, u rad. Kao jedan od prvih ovakvih projekata na području Fojnice danas električnu energiju prodaje domaćem operateru.

     

    NIHAD MEHTIĆ, vlasnik solarne elektrane

    “Napravio sam, pustio u rad i hvala Bogu nisam se pokajao. Ekonomski apsolutno isplativa. Trend današnji koji je na svjetskom tržišitu el.energije, povrat ove investicije maksimalno 5 i po 6 godina”.

    Upravo zbog isplativosti u ovoj općini, sa nešto više od 10 hiljada stanovnika, zainteresiranih za ulaganje sve je više. Općina u kojoj je magla rijetkost i koja ima dosta sunčanih dana savršena je, ističu i iz općine. Zbog toga su mjesnu zajednicu Prokos proglasili solarnim parkom i time olakšali dobijanje potrebnih dozvola.

    Pored Fojnice i u Busovači iskorištavanje sunčevog potencijala uzima zamaha. I ovdje se grade nove solarne elektrane.

     

    ASIM MEKIĆ, načelnik Općine Busovača

    “Opredijeljenost ovog kantona ka iskorištavanju sunca i vjetra dokazuje da će u budžetu Srednjobosanskog kantona prvi put biti planirana sredstva za subvenciju u oblasti instalacije i proizvodnje zelene energije. U spremnosti ulagača na izgradnju vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana – vidi se mogućnost da u dogledno vrijeme sva potrebna količina električne energije u ovom kantonu bude čista energija”.

    Poduzetnici koji u prozvodnom procesu koriste značajne količine el.energije ističu da trenutnim ulaganjem dugoročno štede, prvenstveno na cijeni koštanja proizvoda, što je dobar temelj za veće plate radnicima.

    Ističu da je i ovdje najveći problem dobijanje dozvole sa viših nivoa, koje, naglašavaju, traje dugo. Ipak sve, što je do lokalne zajednice bude urađeno.

     

    bhrt

  • Zimska idila na Vlašiću, najmlađi posjetioci uživaju

    Zimska idila na Vlašiću, najmlađi posjetioci uživaju

    Trenutno je najviše pažnje na dječijem ski liftu, gdje brojni skijaši, posebno oni mlađi, uživaju u skijanju dok snijeg i dalje pada

    Snijeg koji je padao protekle noći zabijelio je i Vlašić, a prizori na ovoj bosanskohercegovačkoj ljepotici su fascinantni.

    Osim prave zimske idile, snijeg je izazvao radost kod skijaša, naročito najmlađih, a koji se uveliko skijaju.

    Trenutno je najviše pažnje na dječijem ski liftu, gdje brojni skijaši, posebno oni mlađi, uživaju u skijanju dok snijeg i dalje pada.

     

     

  • Izvještaj poslan u Bijelu kuću: Pandemija koronavirusa vjerovatno izazvana curenjem virusa iz laboratorije?

    Izvještaj poslan u Bijelu kuću: Pandemija koronavirusa vjerovatno izazvana curenjem virusa iz laboratorije?

    Američko ministarstvo energetike donijelo je zaključak da je pandemija koronavirusa najvjerovatnije izazvana curenjem virusa iz laboratorije, piše u povjerljivom obavještajnom izvještaju koji je predat Bijeloj kući i ključnim članovima Kongresa.

    Ovaj zaokret u stavu Ministarstva koje prethodno nije imalo odlučan stav po pitanju pojave koronavirusa, primjetan je u reviziji dokumenta direktorke Nacionalne obaveštajne agencije, prenosi “Wall Street Journal”.

    Kako prenosi ovaj WSJ, novi izvještaj ukazuje da različiti dijelovi obavještajne zajednice imaju različito mišljenje o porijeklu pandemije.

    Sada se i Ministartvo energetike pridružilo FBI-u, koji je ranije tvrdio da se virus proširio najvjerovatnije nesretnim slučajem iz jedne laboratorije u Kini.

    Četiri druge agencije i dalje vjeruju da je to rezultat prirodnog prenošenja, a dvije agencije su neodlučne.

    Zaključak Ministarstva energetike je rezultat novih obaveštajnih podataka i značajan je jer ova agencija ima zavidnu naučnu ekspertizu i nadgleda mrežu američkih nacionalnih laboratorija, od kojih neke sprovode napredna biološka istraživanja.

    FBI je ranije došao do zaključka da je pandemija najvjerovatnije izazvana curenjem iz laboratorije.

    – Uprkos različitim analizama, agencije se slažu da pandemija koronavirusa nije bila rezultat kineskog programa biološkog oružja – naveli su dobro upućeni u revidirani izveštaj.

    Podsjetimo, koronavirus se prvo pojavio u kineskom Vuhanu u novembru 2019. godine.

     

    avaz

  • Lana Pudar osvojila četiri zlatne medalje na mitingu u Zagrebu

    Lana Pudar osvojila četiri zlatne medalje na mitingu u Zagrebu

    Bosanskohercegovačka plivačica Lana Pudar je nakon veoma teških i napornih priprema u prethodnom periodu ubilježila svoj prvi ovogodišnji nastup na 21. po redu, međunarodnom plivačkom Mitingu “ZPK 2023”, koji se održao na bazenu Utrina u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog plivačkog kluba.

    Lana je ubilježila nastup u četiri discipline, 50, 100, 200 metara delfin i u disciplini 100 metara slobodno, gdje je osvojila četiri prva mjesta, osvojivši pehar za najbolju plivačicu mitinga u svojoj kategoriji, saopštili su iz Kluba Vodenih Sportova Orka.

    Ovo je prvi u nizu nastupa Lane Pudar koji je očekuju narednom periodu, a već za naredni vikend očekuje je nastup na Zimskom državnom prvenstvu koje će se održati na olimpijskom bazenu “Otoka” u Sarajevu.

    “Proces isplivavavanja kvalifikacijskih normi za ljetne olimpijske igre ‘Paris 2024’ počinje od prvog marta ove godine, veliki broj najvećih svjetskih i ecropskih takmičenja je pred njom i svakako da je pred Lanom i njenim timom još puno posla kako bi u narednom periodu ispunili zadate ciljeve”, poručuju iz njenog kluba.

     

    bhrt

  • Od prijeratnih pet hiljada, Kulen-Vakuf danas ima oko 700 stanovnika

    Od prijeratnih pet hiljada, Kulen-Vakuf danas ima oko 700 stanovnika

    Prije dolaska Osmanlija područje Kulen-Vakufa bilo je sastavni dio Hrvatske i pripadao je Lapačkoj županiji, a tokom 18. vijeka u službenim turskim ispravama zvao se Džisikebir što u prevodu znači “Veliki most“. Od nekad moćne utvrde, ovaj grad je došao do mjesne zajednice koja je prije rata imala blizu 5.000 stanovnika i spremala referat za podnošenje zahtjeva za osnivanje općine.

    Danas ima oko 700 stanovnika. Pola ih živi u Kulen-Vakufu, a ostali dolaze vikendom ili za praznike. Povratak je krenuo netom po okonačnju rata i sve je izgledalo optimistično. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, mještani su brzo uvidjeli da je ovdje nedovoljno uslova za normalan život i mnogi se odlučuju na život u Bihaću, dok neki žive i rade u inostranstvu.

    -Uglavnom su to penzioneri, ima nešto i onih koji rade na željeznici i u Nacionalnom parku Una. Žene uglavnom rade u Centru za djecu bez roditeljskog staranja ‘Duga’. Zimi je ovdje sumorno, ljeti ima života jer dolaze turisti i naši mještani koji žive u nekim drugim gradovima i sredinama – kaže mještanka Merima Mukanović.

    Kaže da je život u Kulen-Vakufu pomalo tužan jer nedostaju ljudi, a mnogi od onih koji su se vratili ovdje više nisu među živima.

    Asim Grozdanić, iako je iz Orašca, ovdje je redovni gost jer samo tu, kaže, može kupiti novine u lokalnoj pošti. Nekada je ovdje bilo života i fabrika, a danas uglavnom dani teku sporo u ustaljenoj svakodnevnici.

    -Ovdje je sedamdesetih godina otvorena fabrika Bebi triko u kojoj je radio oko 500 ljudi, uglavnom Kulenvakufčana. Bilo je još nekih manjih preduzeća, a danas se uglavnom živi od penzije i turizma – priča Grozdanić.

    I dok je vrijeme u ovom zaboravljenom gradiću na zapadu Bosne vraćeno unazad, ostalo je samo sjećanje na slavna vremena i period kada je ovaj bh. gradić dao prvog reisu-l-ulemu Mustafu Hilmi-efendija Hadžiomerovića.

     

    federalna.ba/Fena