Category: Vijesti

  • U Novom Travniku održan okrugli sto o ljudskom bratstvu u BiH

    U Novom Travniku održan okrugli sto o ljudskom bratstvu u BiH

    Obnovimo život na temeljima koji nas povezuju – poruka je okruglog stola pod nazivom „Ljudsko bratstvo u Bosni i Hercegovini“, koji je u organizaciji Zaklade “Ljudsko bratstvo” održan u Novom Travniku. Okrugli sto organiziran je u povodu Dana ljudskog sestrinstva i bratstva kada su 2019. godine u Abu Dabiju papa Franjo i veliki imam Ahmed et-Tajib, rektor kairskog univerziteta, potpisali Dokument o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život.

    Nadomak Centra Ljudsko bratstvo i kapele posvećene papi sv. Ivanu Pavlu Drugom, koji je za crkvu u Bosni i Hercegovini, ali i za sve ljude s ovih prostora učinio mnogo, smještenim pored puta u novotravničkom naselju Margetići i koji će biti prilog podsjećanju da je ovo zemlja ekumenizma i dijaloga, govorilo se o životu, onom istinskom, zajedničkom, kojeg nema i ne može biti bez dijaloga.

    „Podržavamo jedan konkretan projekat na terenu, među ljudima, a naša Bosna je uvijek imala taj dijalog u svojoj praksi“, istakao je novinar Mirnes Kovač.

    „Dijalog je moralna obaveza i važan kako bismo kao civilizirani ljudi – koji žive u jednom vremenu u kome se bez dijaloga ne može funkcionirati – razumjeli i pokušali neke vrijednosti koje su nam zajedničke posvjestiti i o njima više govoriti“, naglasio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.

    Govoriti i podsjećati treba da su svi ljudi na zemlji sestre i braća, o čemu govori i dokument potpisan prije četiri godine i koji je sve ljude na zemlji pozvao da žive u miru. I o tome stalno treba govoriti, posebno u školama, vjerskim objektima, medijima.

    „Deklaracija je nastala iz potrebe jer se to često zaboravi, čovjek je biće zaborava. Zato trebaju stalno predavanja, škole, vjerske propovjedi, hutbe da ljude podsjećaju na te temeljne činjenice“, poručio je mons. prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade „Ljudsko bratstvo“.

    „Pogledajte koliko ima dobrih ljudi u ovoj zemlji koji pomažu jedni drugima i o njima malo više treba govoriti“, dodao je muftija Grabus.

    A kada tim dobrim ljudima koji zajedno žive i međusobno se pomažu, poput onih koji su svojim donacijama podržali izgradnju Centra i kapele u Margetićima, damo više prostora, dokumenti o zajedničkom životu i ljudskom bratstvu zaživjet će u potpunosti, poručeno je iz Novog Travnika.

    federalna.ba

  • Efendić protiv privremenih rješenja, SBiH ne želi praviti neku drugu koaliciju

    Efendić protiv privremenih rješenja, SBiH ne želi praviti neku drugu koaliciju

    Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, kazao je da ne podržava privremena rješenja nego da Christian Schmidt može reći da rukovodstvo FBiH daje mandat onome koga prihvati parlamentarna većina kao svugdje u svijetu. Te da bi predsjednik i potpredsjednici Federacije trebali biti obavezni da daju mandat.

    Na pitanje šta će SBiH uraditi ako Schmidt ne reaguje Efendić je rekao da ostaje mogućnost da se pravi neka druga vrsta političkog dogovora, ali da njegova stranka ne želi praviti neku drugu koaliciju i tako će biti i ubuduće, zaključuje Efendić.

    federalna.ba

  • Ovaj oglas iz 1916. će vas zasigurno nasmijati: Muškarac upućuje poziv “odbjegloj” ženi

    Ovaj oglas iz 1916. će vas zasigurno nasmijati: Muškarac upućuje poziv “odbjegloj” ženi

    Na Facebook stranici “Istorijski zabavnik” podijeljen je isječak novinskog oglasa iz 1916. godine, a koji prikazuje poziv koji muškarac upućuje “odbjegloj” ženi.

    Oglas koji je podijeljen na Facebooku nasmijao je korisnike ove društvene mreže, a prikazuje poziv koji je Aleksa Gjukanović sa Cetinja uputio suprugi Mari.

    U opisu fotografije novinskog isječka iz 1916. godine kratko se opisuje oglas: “Otumarala Mare da se povrati”.

    “Poziva se Mare, supruga Alekse Gjukanovića rođ. Vučković, iz Dajbaba koja je u aprilu 1912. neznano otumarala u inostranstvo, da se do 31. januara 1917. povrati svome mužu i nastavi s njim bračni život”, navodi tekst oglasa.

    Novinski isječak dalje navodi: “Ne povrati li se u gornjem vremenu, Konsistorija izreći će i bez nje konačnu presudu o brakorazvodnom sporu”.

    Za datum oglasa naveden je 23. oktobar 1916. godine.

    Isječak je nasmijao mnoge na drušvenim mrežama, a pisali su da se “Mara vratiti neće” kao i da je “uvijek bilo hrabrih žena”, prenosi “Klix”.

  • Danas oblačno, narednih dana kiša

    U našoj zemlji danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana razvedravanje u Hercegovini, istočnim, jugoistočnim i djelimično centralnim područjima Bosne. U jutarnjim satima u Bosni po kotlinama može biti magle. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 3, na jugu do 6, dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 15 stepeni.

    U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne djelimično razvedravanje. Jutarnja temperatura oko 0, a dnevna oko 7 stepeni.

    Narednih dana kiša

    U ponedjeljak jutro u većem dijelu naše zemlje pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje tokom dana. Poslije podne i dio noći kiša se očekuje u Hercegovini, zapadnim i sjevernim područjima Bosne. Vjetar prije podne slab, a poslije podne umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 3, na jugu do 6, dnevna od 7 do 14 stepeni.

    U utorak pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. U ostatku zemlje lokalno slaba kiša ili rosulja. Vjetar prije podne slab, a poslije podne umjeren do pojačan južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 6, na jugu do 8, dnevna od 6 do 12, u Hercegovini i sjevernim područjima Bosne do 16 stepeni.

    Biometeorološka prognoza

    Uz povoljne biometeorološke prilike, duže sunčane intervale i porast temperatura, tegobe kod hroničnih bolesnika postepeno će se umanjiti. Nakon vedrije noći, jutro će biti prohladno, izraženije u unutrašnjosti zemlje, stoga je preporučljivo posvetiti pažnju primjerenom odijevanju u ovom periodu. Mjestimična pojava magle može kod osjetljivih osoba uzrokovati manje poteškoće. Preporučljivo je topliji dio dana provesti na otvorenom, pri tome ne pretjerivati sa aktivnostima.

  • Kuće zatrpane, nestaje hrane i lijekova: “Osjećam kao da nikad neću izaći napolje”

    Kuće zatrpane, nestaje hrane i lijekova: “Osjećam kao da nikad neću izaći napolje”

    Marša Vološun (48) je znala da se očekuje mećava, pa je prošle sedmice kupila dodatnu hranu. Ali je zaključila da je malo vjerovatno da će propustiti jednu od svojih vikend smjena u bolnici. Poslije svega, snijeg često pada u Raning Springsu u Kaliforniji, malom gradu uz kičmu planine San Bernardino, ali rijetko budu zatrpani. To je bilo prije više od sedam dana, a ona jedva da je uspjela da izađe napolje.

    Umjesto odlaska na posao u bolnicu, Marša je provela sedmicu pokušavajući da očisti auto od snijega, samo da bi ga zatrpao novi. U jednom trenutku ostala je bez struje i uvukla se u šator koji je podigla u svojoj dnevnoj sobi, dijeleći toplinu sa svoje dvije mačke.

    Proglašeno vanredno stanje

    Do petka i dalje je bila među onima koji su zatrpani, dok je snijeg negdje bio i do tri metra.

    Kaže da je snijeg došao u tri velika talasa, struja je nestala, a krovovi su se srušili. Čak i u zajednici na planini koja je navikla na malo izolacije, ljudi su postali da ostaju bez stvari koje su jednostavno pitanje života i smrti: hrane, lijekova.

    – Osjećam se kao da nikad neću izaći napolje – rekla je Marša.

    Snijeg je prestao da pada, a nakon što je guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio vanredno stanje u 13 okruga, nacionalna garda je raspoređena da pomogne oporavku. Ali za sada, stanovnici kažu da se država još uvijek bori da očisti puteve i donese pomoć. To se pretvorilo u frustraciju jer su komšije shvatile da imaju samo jedni druge na koje se mogu osloniti.

    Bez struje i sedam dana

    Marša je dobila struju, mobilni je proradio, ali ne može da izađe napolje.

    U Mono Sitiju, maloj zajednici na istočnoj ivici Sijera Nevade u blizini Nacionalnog parka Josemit, neki stanovnici su bez struje sedam dana, objavila je u petak na Facebooku kancelarija šerifa okruga Mono. U sjevernom dijelu države, planinske zajednice koje se bore sa uslovima imaju manje populacije i više su navikle na značajne snježne padavine.

    Dok se predviđalo da će veći snijeg stići u sjevernu Kaliforniju rano u subotu, očekuje se da će južna Kalifornija proći bez oluje osim moguće slabe kiše.

    Oko 80.000 ljudi živi u planinama San Bernardino bilo djelimično ili puno radno vrijeme. Okrug nije procijenio koliko je ljudi trenutno u planinama jer su mnoge rezidencije kuće za odmor ili iznajmljivanje.

    avaz.ba

  • Nove radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    Nove radarske kontrole na području PS Donji Vakuf

    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Šehida
      12:00 do 14:00 sati Kalibunar
      16:30 do 18:30 sati Dolac na Lašvi
      20:00 do 21:30 sati Kanare

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS VITEZ

      15:00 do 17:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza
      17:00 do 19:00 sati M-5 Bila
      20:00 do 21:00 sati R-440 Bila
      21:00 do 22:00 sati M-5 Ahmići

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS FOJNICA

      16:00 do 18:00 sati Nadbare
      18:30 do 20:30 sati Prokoški put
      21:00 do 23:00 sati Ostružnica Polje

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS BUGOJNO

      13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Kopčić
      15:00 do 16:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
      17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi
      19:00 do 20:30 sati ulica Slobode

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS DONJI VAKUF

      08:00 do 09:00 sati Prusac
      10:30 do 11:30 sati ulica Titova
      12:30 do 13:30 sati Babin Potok
      15:15 do 16:15 sati Nova Travnička

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      07:00 do 08:30 sati Pajić Polje
      12:00 do 13:30 sati Ploča
      16:00 do 17:30 sati ulica Vrbaska
      20:00 do 21:30 sati Pridvorci

    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS JAJCE

      16:45 do 18:45 sati R-413b Divičani
      19:00 do 21:00 sati M-16 Zastinje

    • PS KREŠEVO
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS KREŠEVO

      09:00 do 11:30 sati Resnik
      16:00 do 18:30 sati Volujak

    • PS NOVI TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 05. 03. 2023. -PS NOVI TRAVNIK

      09:30 do 11:00 sati M-16.4 Stojkovići
      12:00 do 13:00 sati M-16 V.dom
      13:30 do 15:00 sati R-439 Rastovci

  • Na pojedinim dionicama magla smanjuje vidljivost

    Na pojedinim dionicama magla smanjuje vidljivost

    Magla u jutarnjim satima mjestimično smanjuje vidljivost na pojedinim dionicama uz rijeke Bosnu, Vrbas i Lašvu, kao i na putevima Bihać-Bosanski Petrovac i Konjic-Jablanica.

    Saobraća se po mjestimično vlažnom ili mokrom kolovozu, dok se na svim vlažnim lokalitetima može očekivati poledica, posebno na dionicama u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima.

    Učestali su i odroni na brojnim dionicama, a osim odrona može biti i granja, te srušenih stabala. Posebno izdvajamo magistralni put Srbljani–Bosanska Krupa gdje je dosta ugroženo bezbjedno saobraćanje, zbog čega je na ovoj dionici obustavljen saobraćaj. Vozači mogu koristiti alternativni pravac Srbljani-Cazin-Ljusina-Bosanska Krupa.

    Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnom putu Jablanica-Mostar (kod restorana „Zdrava voda“), kao i na ulazu u Stolac (iz smjera Mostara), te na skretanju za Orahovicu na području Konjica.

    Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

  • Budžet FBiH veći za milijardu maraka u odnosu na 2022. Na šta će se potrošiti?

    Budžet FBiH veći za milijardu maraka u odnosu na 2022. Na šta će se potrošiti?

    Federalno ministarstvo finansija izradilo je dokument „Budžet Federacije BiH za građane za 2023. godinu“. Namjera je da se na jednostavan način prikaže kako se budžet planira, izrađuje, usvaja i izvršava. Postavlja se pitanje: Kako se novac troši i za šta će se sve izdvojiti sredstva?

    Dok su građani ušli u novu godinu praznih novčanika zbog enormne inflacije, budžet Federacije ove godine biće šest milijardi 725 miliona KM. Budžet, u odnosu na prošlu godinu, veći za čak milijardu maraka.

    Iz Vlade Federacije među najznačajnijim planiranim transferima na prvom mjestu navode 164 miliona za poljoprivredne poticaje. Poljoprivrednici poručuju: nije dovoljno.

    “Zakonski je 3 do 6% za poljoprivredu, mi bismo bili zadovoljni sa 3%. Međutim, ove godine su stavili ispod… 3% je 202 miliona, a ove godine je 164 tako da… to je razlika koja je manja od 3%. Očekujemo da se to ekspresno riješi da se završi sa procedurama i da se počne sa isplatama jer je sjetva na pragu”, kazao je Nedžad Bićo, Udruženje poljoprivrednika FBiH .

    A za sjetvu potrebna značajna sredstva jer su neke cijene veće za 100%, pa i više. Osim novca za poticaje Vlada navodi i 159 miliona za izgradnju brzih cesta, 20 miliona za tunel Hranjen. Najavljuje se i novac za izgradnju bazena i sportskih dvorana. No, kažu ekonomski analitičari, sve je to daleko od potrebnih krucijalnih promjena.

    “Ključna promjena koja nam je potrebna, a koju ne vidimo u budžetu je smanjenje učešća rashoda za administraciju, smanjenje broja zaposlenih da bi se više novca izdvojilo i za poljoprivredu, podršku privredu i eventualno razmišljalo o smanjenju budžetu kroz smanjenje opterećenja na privredu”, kazao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

    Tako se samo za službena putovanja izdvajaju tri miliona maraka. S druge strane u ovoj godini penzioneri očekuju povećanje izdvajanja za njih.

    “Vladi smo rekli da ako se nastavi ovakav rast cijena ovim tempom da će se ponoviti prošlogodišnji scenario i da to neće zadovoljiti za elementarne potrebe života penzionera”, kaže Redžo Mehić, Savez udruženje penzionera FBiH.

    U ovogodišnjem Budžetu prvi put su planirana sredstva za biomedicinski potpomognutu oplodnju i to 10 miliona maraka. Također, planirano je i izdvajanje 1,5 miliona KM za nabavku automobila za osobe sa invaliditetom.

    Iako se bilježi rekordan priliv poreza o trenutnoj situaciji govori podatak da izdaci za otplatu dugova iznose milijardu i 122 miliona KM.

  • Ulične borbe u Bahmutu, u gradu ostalo oko 4.000 civila

    Ulične borbe u Bahmutu, u gradu ostalo oko 4.000 civila

    Ruske i ukrajinske snage vode borbe na ulicama Bahmuta, ali Rusi još nisu preuzeli kontrolu nad gradom na istoku, rekao je danas zamjenik gradonačelnika Oleksandr Marchenko.

    On je za BBC rekao da je u gradu ostalo 4.000 civila koji žive u skloništima bez pristupa plinu, struji ili vodi.

    Marchenko je rekao da “nijedna zgrada” nije ostala netaknuta i da je grad “skoro uništen”.

    Oko Bahmuta se već mjesecima vode borbe dok ruske snage pokušavaju preuzeti grad.

    “Ima borbi blizu grada, a također i uličnih borbi”, rekao je Marchenko.

    Za Rusiju bi preuzimanje Bahmuta bio jedan od rijetkih uspjeha na bojištu posljednjih mjeseci, ali, uprkos tome, strateška vrijednost grada je upitna.

    Neki stručnjaci kažu da bi za ruske snage to bila Pirova pobjeda i da nije vrijedna troška.

    Hiljade ruskih vojnika poginulo je u pokušaju osvajanja Bahmuta, u kojem je prije rata živjelo oko 75.000 ljudi.

    Britanska obavještajna služba u subotu je saopćila da je napredak ruskih snaga u sjevernim predgrađima učinilo ranjivom teritoriju pod ukrajinskom kontrolom na ruske napade s tri strane.

     

    federalna.ba/Beta

  • Unatoč poskupljenjima, zasad nema pada proizvodnje povrća

    Unatoč poskupljenjima, zasad nema pada proizvodnje povrća

    Za jug Hercegovine i dijelove Bosne indikatori rane proizvodnje povrća su Poljoprivredna zadruga “Sunce” iz Nereza i tvrtka Adria Hishtil iz Gabele. Za razliku od tvrtke Adria Hishtil, koja je najveći proizvođač i izvoznik kalemljenih sadnica u regiji, zadruga “Sunce” vrši usluge sijanja i tzv. pikiranja sadnog materijala, piše portal Večernjeg lista BiH.

    Dok usluge sjetve koriste uglavnom manji proizvođači povrća u zatvorenim prostorima, česti kupci pikiranih, odraslih sadnica, građani su koji povrće sade na okućnicama. Dio poljoprivrednika sadni materijal priprema i u kućnoj radinosti.

    -Narudžbe su ove godine na razini prethodnih sezona. Godišnje se tu dogode manje, ali u suštini, zanemarive oscilacije od pet do deset posto, što ne utječe na prosjek – kaže za Vecernji.ba agronom Dragan Dadić, direktor PZ “Sunce”.

    -Poljoprivrednici se uistinu lavovski bore održati proizvodnju, što nije nimalo lako uz enormna poskupljenja repromaterijala. Mi ih u tome pratimo, tako da smo, unatoč rastu cijena goriva, sjemena i ostalih usluga, cijene naših usluga podignuli za 5 – 10 posto. Primijetio sam da se ljudi na poskupljenja naših usluga i ne osvrću, očito šokirani poskupljenjem repromaterijala. Zadruga posluje dulje od 20 godina, ali ima povrća čije cijene u tom razdoblju gotovo da i nisu rasle, primjerice zelene salate, blitve, špinata, kelja…, pa im se divim kako uspijevaju održati proizvodnju – kaže Dadić. – Pribojavam se da i to ima svoje granice. Ako se do njih dođe, onda nam slijedi značajniji pad proizvodnje. Prošla jesen bila je iznimno teška za povrtlare.

    Dobar dio proizvođača zelene salate nije uspio prodati robu, a imao je visoke troškove. Ne samo da je uložio u proizvodnju nego je morao plaćati i radnike da je čupaju i bace. Zelena salata sadi se na foliju pa se, kao kod nekih drugih kultura, zemlja ne može frezati ili uzorati, nego treba sve počupati, podići foliju i tek onda obraditi zemlju.

    Možete zamisliti kako su se ljudi osjećali kad su taj posao obavljali kako bi ovoga proljeća mogli početi novi ciklus proizvodnje. Imat će to negativnih posljedica jer, kad nema zarade, mladi odlaze pa se moramo zapitati ko će nam proizvoditi hranu za pet, deset godina – konstatira za Vecernji.ba Dadić.

    Uglavnom, poljoprivrednici na jugu Hercegovine bore se s enormnim povećanjima cijena repromaterijala koje ni izbliza ne prate cijene povrća. Po prihodima neuspjeloj jesensko-zimskoj sezoni kumovala je topla jesen, pa i zima do početka februara. Topla jesen požurila je vegetaciju, što je uvjetovalo ranije dozrijevanje niza kultura pa je na tržištu zavladala znatno viša ponuda od potražnje.

    Dok usluge sjetve koriste uglavnom manji proizvođači povrća u zatvorenim prostorima, česti kupci pikiranih, odraslih sadnica, građani su koji povrće sade na okućnicama