Category: Vijesti

  • Dvije decenije od ubistva Zorana Đinđića

    Dvije decenije od ubistva Zorana Đinđića

    Prije 20 godina ubijen je premijer Srbije i lider DS-a Zoran Đinđić. Prema presudi sudskog veća, Milorad Ulemek je organizovao atentat, a Zvezdan Jovanović ispalio hice. Još deset osoba im je pomoglo. Đinđić je bio prvi premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine.

     

    U prvom saopštenju poslije ubistva premijera, Vlada Srbije je kao organizatore i počinioce atentata označila kriminalce iz takozvanog zemunskog klana, a kao kolovođe grupe identifikovala nekadašnjeg komandanta raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legiju, kao i vođe kriminalnog zemunskog klana Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma. – piše rts.rs

    Vlada Srbije je, takođe, saopštila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hapšenje članova “najveće organizovane grupe na prostoru bivše Jugoslavije”, kako je označen zemunski klan.

    Đinđić je u jednom od posljednjih intervjua pred ubistvo, a nakon neuspjelog atentata 24. februara 2003. godine na auto-putu ispred Beogradske arene, demantovao tvrdnje da je sa takozvanim “crvenim beretkama”, pripadnicima JSO, sklopljen dogovor da 5. oktobra 2000. pomognu u zbacivanju Slobodana Miloševića u zamjenu za “neko pravo iznad zakona”.

    Nekoliko sati nakon ubistva Đinđića proglašeno je vanredno stanje u zemlji, koje je trajalo do 22. aprila, kada je ukinuto na predlog Vlade Srbije.

    Удовица Зорана Ђинђића Ружица и ћерка Јована у погребној поворци

    j

    Đinđić je sahranjen 15. marta u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija. U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je više stotina hiljada građana.

    Akcija “Sablja”

    U policijskoj akciji “Sablja” uhapšen je atentator na premijera, bivši pomoćnik komandanta JSO Zvezdan Jovanović, njegovi pomagači i još nekoliko pripadnika te jedinice, kao i većina pripadnika zemunskog klana i drugih kriminalnih grupa u zemlji i rasvjetljena neka nerazjašnjena ubistva iz prethodnih godina.

    Милорад Улемек организатор убиства

    Milorad Ulemek

    U avgustu 2003. godine, podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u ubistvu premijera Đinđića, a prvi na listi okrivljenih, Milorad Ulemek Legija, predao se srpskim vlastima 2. maja 2004. godine.

    Suđenje optuženima za ubistvo premijera Đinđića počelo je 22. decembra 2003. godine u Okružnom sudu u Beogradu, u Odjeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su 23. maja 2007. godine proglašeni krivim i prvostepenom presudom osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

    Za organizovanje ubistva premijera na 40 godina zatvora osuđen je bivši komandant “crvenih beretki” Milorad Ulemek. Na istu kaznu osuđen je i Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva i bivši Ulemekov zamenik. Te presude potvrdio je i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.

    Хице је испалио Звездан Јовановић

    Ove nedjelje je, posle izdržane kazne, izašao jedan od osuđenih članova zemunskog klana – Dušan Krsmanović. On jedini kaznu nije služio u Zabeli, već u Sremskoj Mitrovici. U završnim riječima je izrazio kajanje, ali ne zbog ubistva.

    “Želim samo da kažem da se najiskrenije kajem zbog svega što me je dovelo u ovu situaciju i u ovaj položaj u kome se danas nalazim”, rekao je tada Dušan Krsmanović.

    Od Bosanskog Šamca do Beograda

    Zoran Đinđić je rođen 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu. Sa suprugom Ružicom, koja je pravnica, dobio je dvoje dece.

    Studije filozofije počeo je u Beogradu, ali je bio uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora, zajedno sa grupom studenata iz Zagreba i Ljubljane, koji su se suprotstavljali autoritarnom režimu.

    izvor: rts.rs

  • Na putevima u Bosni i Hercegovini jutros se saobraća nesmetano

    Na putevima u Bosni i Hercegovini jutros se saobraća nesmetano

    Na putevima u Bosni i Hercegovini jutros se saobraća nesmetano, po suhom ili vlažnom kolovozu i uz slabiju frekvenciju vozila. Nešto frekventniji saobraćaj očekujemo u poslijepodnevnim i večernjim satima.

    Vozače savjetujemo da, bez obzira na povoljne vremenske i saobraćajne uslove, voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode uslovima i stanju na putevima. Držite odstojanje između vozila i obavezno vežite pojas!

    Zbog sanacionih radova na magistralnom putu Jablanica-Mostar (u Donjoj Jablanici), saobraća se naizmjenično, jednom trakom (u dužini od 150 metara).

    Na graničnim prelazima zadržavanja su kratkotrajna.

    BIHAMK

  • Uživajte u vedroj nedjelji

    Uživajte u vedroj nedjelji

    Danas u našoj zemlji jutro umjereno do pretežno oblačno, uz postepeno razvedravanje tokom dana. Po kotlinama centralne i istočne Bosne može biti magle. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Dnevna temperatura od 5 do 11, na jugu do 15 °C. U Sarajevu jutro oblačno. U ostatku dana smanjenje naoblake. Dnevna temperatura oko 7 °C.

  • Halidov koncert za pamćenje: Publika uživala u tri sata spektakla

    Halidov koncert za pamćenje: Publika uživala u tri sata spektakla

    Izvor: avaz.ba

    Halid Bešlić je još jednom opravdao naziv kralja narodne muzike.

    U prepunoj Zetri, pred više od 15.000 gledalaca, Halid Bešlić je zabavljao publiku skoro tri sata.

    Halid Bešlić je koncert otvorio pjesmom „Dvadesete“, a onda su hitovi samo nizali.

    „Ja bez tebe ne mogu da živim“, „Sviraj nešto narodno“, „Iznad Tešnja“, samo su neki od hitova koje je Halid Bešlić zapjevao.

    Na bini se u jednom trenutku priključila i Kristina Kovač. Nikolina Kovač i Halid Bešlić objavili su prije devet mjeseci numeru “Još si moje sve”. Upravo tu numeru su i izveli zajedno. Bešlić često poziva Kovač da gostuje na njegovim koncertima.

    Kovač je pred sarajevskom publikom izvela i pjesmu Dine Merlina “Ako me ikada sretneš”.

    Laura iz Španije bila je specijalna gošća Bešlićevog koncerta.

    Sa bh. zvijezdom narodne muzike otpjevala je pjesmu “Miljacka”, a onda joj je Halid prepustio binu, a ona je izvela numeru Zdravka Čolića “Pusti, pusti modu”.

  • Radarske kontrole za drugi dan vikenda

    Radarske kontrole za drugi dan vikenda

    Stacionarni radari
    • M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)
    • M-5 Vitez (kod Impregnacije)
    • M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni
    • M-5.1 M-5.1 Brnjaci
    • M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik
    • M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača
    • M-5 Busovača
    • M-16.2 Vrbanja
    • M-16.4 Bristovi
    • M-5 Jajce (Donje Pijavice)
    Nestacionarni radari
    • PS TRAVNIK
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS TRAVNIK

      08:30 do 10:30 sati Turbe
      11:00 do 13:00 sati Kalibunar
      16:30 do 18:30 sati Šehida
      20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo

    • PS VITEZ
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS VITEZ

      09:00 do 11:00 sati R-440 Bila
      11:00 do 13:00 sati M-5 Šantići
      14:00 do 15:00 sati ulica Hrvatske mladeži
      15:00 do 16:00 sati M-5 Ahmići

    • PS FOJNICA
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS FOJNICA

      16:00 do 18:00 sati Ostružnica Polje
      18:30 do 20:30 sati Nadbare
      21:00 do 23:00 sati Prokoški put

    • PS BUGOJNO
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS BUGOJNO

      13:00 do 14:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Rostovo
      15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj
      17:00 do 18:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica
      19:00 do 20:30 sati ulica Armije BiH

    • PS DONJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS DONJI VAKUF

      08:30 do 09:30 sati Torlakovac
      10:30 do 11:30 sati ulica 770 Slbbr.
      12:15 do 13:15 sati Prusac
      16:30 do 17:30 sati Nova Travnička

    • PS GORNJI VAKUF
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

      07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
      12:00 do 13:30 sati ulica Bistrička cesta
      15:00 do 16:30 sati Pajić Polje
      22:00 do 23:30 sati ulica Vrbaska

    • PS JAJCE
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS JAJCE

      16:30 do 18:30 sati M-5 Mile
      19:00 do 20:30 sati M-5 Marjanovići

    • PS BUSOVAČA
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS BUSOVAČA

      12:00 do 13:30 sati Gavrine kuće
      13:30 do 15:00 sati Lugovi
      16:00 do 17:30 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)
      17:30 do 19:00 sati Polje (autobusko stajalište)

    • PS KISELJAK
    • Najavljene radarske kontrole za 12. 03. 2023. -PS KISELJAK

      16:30 do 17:30 sati Han Ploča
      18:00 do 19:30 sati Draževići
      20:30 do 21:30 sati ulica Sarajevska cesta
      22:00 do 23:15 sati ulica Kralja Tomislava

    BIHAMK

  • Budućnost transporta: Putovanje kroz cijevi brzinom od 1.200 kilometara na sat

    Budućnost transporta: Putovanje kroz cijevi brzinom od 1.200 kilometara na sat

    Veoma smo uzbuđeni što naš drugi trup kapsule u prirodnoj veličini možemo da predstavimo na MWC-u u Barseloni, rekao je de Leon

    Kompanija HyperloopTT u Barseloni je predstavila kapsulu koja će moći da dosegne nezamislive brzine.

    Nakon što je šef Twittera Ilon Mask (Elon Musk) prije oko 10 godina svijetu predstavio svoju ideju o putovanju kroz vakuumske cijevi velikim brzinama, dodjelivši ovakvoj vrsti transporta naziv Hyperloop, mnogi su počeli da ozbiljnije shvataju potencijal komercijalizacije ove tehnologije, piše Smartlife.

     

    Ideja razvoja

    Uprkos tome što postoje brojne kompanije koje koketiraju sa idejom razvoja Hyperloop sistema, industriju trenutno predvode dvije kompanije – Virgin Hyperloop i HyperloopTT.

    Cijeli koncept američke kompanije HyperloopTT je zasnovan na mreži cijevi u kojima bi levitirali mali magnetni vozovi, sposobni da dostignu brzinu do 1.200 km/h, prevozeći između 25 i 48 putnika po kapusli.

    Ova brzina je ne samo veća od najbržeg voza na planeti, već i od današnjih najsavremenijih komercijalnih aviona. Poređenja radi, Boeing 787-9 Dreamliner ima brzinu krstarenja od 912 km/h, dok Airbus A350 dostiže 903 km/h.

     

    Dužina kapsule

    Kapsula koju je kompanija izložila u Barseloni je dugačka nešto više od 32 metra, što je približno dužini dva autobusa. Ona je napravljena od ugljeničnih vlakana, a po svom dizajnu je slična tankom avionu bez krila.

    Ova brzina je ne samo veća od najbržeg voza na planeti, već i od današnjih najsavremenijih komercijalnih aviona. Poređenja radi, Boeing 787-9 Dreamliner ima brzinu krstarenja od 912 km/h, dok Airbus A350 dostiže 903 km/h.

    – Veoma smo uzbuđeni što naš drugi trup kapsule u prirodnoj veličini možemo da predstavimo na MWC-u u Barseloni. Ovaj događaj pruža odličnu priliku da svetu pokažemo našu tehnologiju i demonstriramo našu posvećenost održivosti, inovaciji i saradnji – rekao je izvršni direktor kompanije HyperloopTT, Andres de Leon.

     

    Značajna prekretnica

    Prisustvo na MWC 2023 sajmu označava značajnu prekretnicu za HyperloopTT dok se kompanije približava realizaciji svoje vizije revolucije transporta. Hyperloop sistem je dizajniran da bude brz, bezbjedan i održiv način prijevoza koji može da poveže gradove i regione širom svijeta, smanjujući vrijeme putovanja i gužve, istovremeno minimizirajući uticaj na životnu sredinu.

    Kompanija ima globalnu radnu snagu koja broji više od 800 ljudi, podjeljenih u 52 multidisciplinarna tima. Izgradila prototipove svog sistema u Francuskoj, Njemačkoj, kao i na Bliskom istoku, a njen najambiciozniji projekat je u SAD – 300 milja dug Hyperloop sistem koji povezuje Čikago, Klivlend i Pitsburg.

    Projekat u SAD je prošao studiju izvodljivosti 2019. godine, ali se mučio da napreduje zbog finansijskih izazova.

     

    Iznos projekta

    Prema studiji, projekat će koštati između 25 i 30 milijardi dolara, a HyperloopTT se nada da će pronaći investitore koji će finansirati izgradnju.

    Iako se činilo da će HyperloopTT riješiti većinu svojih problema spajanjem sa kompanijom SPAC, koju mnogi nazivaju “blanko ček kompanijom”, posao je prije manje od mjesec dana propao, što je realizaciju HyperloopTT projekata dovelo u pitanje.

     

    avaz

  • Kafa luksuz i u BiH, za kilogram se plaća 18 KM i još poskupljuje, a ni prodavači ne znaju zašto

    Kafa luksuz i u BiH, za kilogram se plaća 18 KM i još poskupljuje, a ni prodavači ne znaju zašto

    Kilogram kafe u BiH teško je pronaći ispod 18 maraka. Omiljeni napitak tako je mnogima postao luksuz. Jasno je da ga se niko neće tek tako odreći, ali situacija postaje teška. Kavopije za Večernji list kroz šalu kažu da je rat u Ukrajini učinio svoje s obzirom na to da se sve u posljednje vrijeme pripisuje tom tragičnom događaju.

    – Ovo me podsjeća na 1982. godinu kada je vladala nestašica kafe i drugih proizvoda u bivšoj državi, pa su bečki šverceri pakirali kilogram kafe u vrećice od pola kilograma. Na prioritetnu listu proizvoda od posebnog interesa za državu kava je stavljena uz bok brašnu i mesu. I sad kao da sve ide prema tom epilogu jer čini se, kad god dođe novi kontingent kave, ona je sve skuplja, pa će nam uskoro reći da je nema nikako – priča nam sugovornik na kavi u Mostaru.

     

    Brojke su neumoljive

    Najavljena su nova poskupljenja namirnica, a među njima i kafe. Da je udar na proračun ozbiljan i da se neki ipak odriču omiljenog napitka, govore brojke. Prošle godine uvezli smo 19.500 tona kafe, dok je 2021. godine uvoz iznosio 22.000 tona. Možda razlog manjih narudžbi i odricanja leži u tome da smo te 2021. godine 22 hiljade tona kave platili 97 miliona maraka, a 2022. godine 19 i pol hiljada tona kave čak 142 miliona maraka.

    Za komentar o situaciji kontaktirali smo Mirzu Abadžića iz Brčkog koji je u BiH zastupnik za Zicaffe, popularni užitak koji dolazi iz zapadne Sicilije. – Što se mene tiče, nema osnove da se uopće diže cijena kafe.

    Prije godinu dana, kada je bio taj udar, potražnja je otišla na 2,80 po toni kafe, danas je ona 1,80. Znači, nema osnove da poskupljuje kafa. Pa evo, ni dolar nije razlog, ako je prema nama vrijedio 2 KM, sada je 1,82… Stvarno ne znam zašto se ovo događa – ističe Abadžić.

    Pitamo ga o vremenskim (ne)prilikama u Južnoj Americi, dosad se to znalo navesti kao razlog.

    – Ako je suša ili bilo što vremenski uvjetovano, onda potražnja za kafom raste jer je manji urod, ali ovdje vidimo da se to ne događa. Vjerujte, mi ne znamo da se tamo događa nešto ekstremno s vremenom – priča nam. Pitamo ga i kako komentira činjenicu da se u BiH kilogram kafe sve teže pronalazi ispod 18 KM, a prije pet godina plaćali smo ga i 10 KM.

    – Ne događa se u BiH samo taj drastičan rast. Žale mi se ljudi u Austriji, gdje je kava u kratkom vremenu poskupjela za 35 posto. Strašno je ovo što se događa i mišljenja sam da špekulanti dižu cijenu. Burza čini svoje i stvara probleme svima nama – kaže, među ostalim, Abadžić.

    Pronalazimo podatke da je u Finskoj kafa poskupjela i za 50 posto u odnosu na razdoblje prije rata u Ukrajini, a treba li reći i da su šećer i mlijeko, koji idu uz kafu, dvostruko skuplji u odnosu na to vrijeme.

     

    vecernji.ba

     

     

  • Italija: Obalna straža spasila preko 1000 migranata

    Italija: Obalna straža spasila preko 1000 migranata

    Više od 1000 migranata je u subotu prebačeno na obalu južne Italije nakon što je obalna straža pokrenula više spasilačkih akcija vezano uz tri migrantska broda u nemirnim vodama nedaleko obale Kalabrije.

    Brod talijanske obalne straže prevezao je 584 ljudi u obalni grad Reggio Calabria dok je drugi brod obalne stražio dopratio prepuni ribarski brod s 487 migranata u luku Crotone.

    U blizini Sicilije je potom spašeno oko 200 migranata koji će tijekom dana biti prevezeni u Cataniju.

    Od srijede je u Italiji spašeno preko 4000 migranata, dok je prošle godine tijekom cijelog mjeseca ožujka spašeno 1300 migranata.

    U četvrtak je samo na Lampedusu u 41. plovilu stiglo čak 1869 migranata, objavila je novinska agencija ANSA, komentirajući da je riječ o rekordnom broju iskrcanih migranata u jednom danu.

    Talijanska vlada, usprkos obećanjima, ne uspjeva zaustaviti priljev migranata, a samo u petak se u spasilačke akcije uputilo osam brodova.

    U subotu je pronađeno tijelo djevojke iz brodoloma 26. veljače kod Kalabrije pa je broj mrtvih porastao na 74, a mnogi se migranti još vode kao nestali.

    Državno tužiteljstvo istražuje jesu li vlasti sve poduzele u sprečavanju te katastrofe.

    Premijerka Giorgia Meloni odbacuje sve optužbe i prst krivnje upire na krijumčare ljudima.

    Njezina vlada zaprijetila je u četvrtak strožim zatvorskim kaznama krijumčarima migranata te je obećala da će spriječiti i obustaviti njihovo protuzakonito prebacivanje plovilima, istodobno otvarajući legalne migracijske kanale.

    Brodove nevladanih udruga je Meloni nazvala taksi službom za prijevoz migranata.

    Od početka ove godine je u Italiju ušlo oko 17.000 migranata, za razliku od 6000 u istom razdoblju prošle godine.

  • Stvari po Ruse izgledaju očajno: Propala je jedna od glavnih Putinovih taktika?

    Stvari po Ruse izgledaju očajno: Propala je jedna od glavnih Putinovih taktika?

    Ukrajinci uživaju u početku proljeća. Noći su još uvijek hladne, ali izlaze iz zime pune ruskih raketnih napada koji su im prekinuli opskrbu strujom, grijanjem i vodom. “Zima je bila vrlo teška, ali sada je gotova”, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski. Ukrajina još ima žara i zemlja je nesalomljiva, bila je poruka.

    Do četvrtka, Ukrajina je upravo bila više od tri sedmice zaredom bez prekida struje i čak je imala višak u sistemu, piše BBC u tekstu o ukrajinskoj energetskoj mreži i obnovi iste. Napadi na infrastrukturu od jeseni su jedna od glavnih taktika Rusije da se Ukrajina prisili na poraz. Ali zima je pri kraju, a Ukrajinci su se, kako izgleda, odbranili.

    Ni ruskih napada nije bilo tri sedmice i izgledalo je kao da je bitka Vladimira Putina da smanji opskrbu Ukrajine gotova. “Da, radimo to, ali ko je to započeo?” rekao je u decembru svaljujući krivnju na Kijev.

    STVARI SU DONEDAVNO IZGLEDALE OČAJNO
    Prije samo koji tjedan, priča je izgledala očajno. Čak polovina energetske infrastrukture je oštećena, a ukrajinski stručnjaci za nuklearnu sigurnost upozoravali su da je situacija blizu kritične.

    Tokom tih tjedana tišine, Rusija je gomilala oružje. U ranim jutarnjim satima u četvrtak ispaljen je 81 projektil, a diljem zemlje je nestalo struje. Do petka pola milijuna ljudi još nije imalo struje u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini.

    “Sada je potpuno hladno. Imamo hrane, ali samo je dio skuhan”, rekao je Oleksij dok je gledao kako baterija njegovog mobitela pada na 14%. U stambenom bloku s njim živi još 500 ljudi. Kad je otišao u lokalni centar napuniti mobitel, ondje je bio ogroman red. Mnogi su imali istu ideju.

    “UKRAJINA JE POBIJEDILA NA ENERGETSKOM FRONTU”
    Još 150.000 ljudi ostalo je bez struje u Žitomiru, dva sata vožnje južno od granice s Bjelorusijom. Gradonačelnik je rekao da će sljedećih nekoliko tjedana biti kritični i da prijete nestanci struje za ovaj grad zapadno od Kijeva.

    “Imali smo tri tjedna bez napada i imali smo električnu energiju”, rekao je Eugen Herajšmčuk. “A energija u sistemu omogućila je lokalnim vlastima da pokrenu trolejbuse i tramvaje. To je bio veliki korak jer je prije toga javni prijevoz bio u pauzi.”

    Pogođen je i Kijev, a jedna bolnica u kojoj se liječi 700 ljudi nekoliko je sati ostala bez grijanja i tople vode. Ali za mnoge Ukrajince nije prošlo dugo prije nego što su se vratili na električnu mrežu.

    “Sa sigurnošću se može reći da je Ukrajina pobijedila na energetskom frontu”, rekla je Tetjana Bojko iz građanske mreže Opora pohvalivši flotu energetskih radnika i međunarodnu pomoć. “Pomolimo se, ali mislim da je najgori mogući scenarij prošao”, dodaje.

    Zima je možda gotova, ali Oleksij vjeruje da će se bitka za spašavanje opskrbe Ukrajine električnom energijom od projektila Vladimira Putina nastaviti sve dok Rusija ima sposobnost da je napadne.

    UNIŠTENE TRAFOSTANICE
    Sve ukrajinske termo i hidroelektrane oštećene su otkako je Rusija započela svoj napad na energetsku infrastrukturu prošlog oktobra. Kijev je već izgubio mogućnost da koristi najveću evropsku nuklearnu elektranu Zaporižju, koja je u rukama Rusije.

    Trafostanice su svedene na komade uvrnutog metala, mnoge nisu više sposobne transformirati električnu energiju u energiju za domove i firme. Dv u jeku zime BBC je pratio timove inženjera i tehničara koji su žurili popraviti štetu koju su projektili napravili.

    Jedna je trafostanica šest puta pogođena projektilima ili bespilotnim letjelicama i zamjena ovih oštećenih transformatora će potrajati.

    Transformatori su uskoro postali zahtjev broj jedan u Ukrajini. Trebalo ih je više nego što svijet može proizvesti u godinu dana i dosad je poslan samo jedan visokonaponski transformator, a stiglo je na desetke strojeva manje snage.

    NAJVEĆI POSAO RADE PREOSTALE TRI NUKLEARKE
    Kako je zima odmicala, ukrajinske oružane snage postajale su sve vještije u obaranju ruskih projektila i dronova. Ali ove su sedmice uništene samo 34 rakete jer je Rusija koristila drugačija, brza oružja. Ovosedmični napad uključivao je hipersonične projektile Kh-47 Kindžal kao i protubrodske i protuzračne projektile.

    Sve do početka rata Rusije protiv Ukrajine u februaru 2022. u pogonu je bilo 15 nuklearnih reaktora u četiri elektrane. Šest od tih reaktora bilo je u Zaporižji, koju je okupacijska vojska zauzela u prvim danima invazije.

    Mjesecima je elektrana bila u središtu nuklearnog spora zbog optužbi da je Moskva želi spojiti na rusku elektroenergetsku mrežu. Ostale tri elektrane su Južna Ukrajina te Rivne i Hmjelnicki na zapadu. One sada proizvode pola ukrajinske snage.

    STIŽE PROLJEĆE, TROŠIT ĆE SE MANJE ENERGIJE
    To možda zvuči turobno, ali kombinacija neuobičajeno blage zime i napornog rada učinila je da se Ukrajina odmaknula od ruba i da je osjećaj optimizma opipljiv. Elektrane su obnovljene i popravljene. Jedan izvor iz industrije rekao je za BBC da će, kako dani budu postajali sunčaniji i topliji, ruskoj vojsci biti sve teže i teže terorizirati njegovu zemlju.

    Grad Dnjipro pretrpio je nekoliko smrtonosnih raketnih napada tokom zime, a ni ove sedmice nije bilo drugačije. Ali već sedmicama nema problema s opskrbom energijom.

    “Grad se promijenio. Konačno su se vratila ulična svjetla i više nije strašno šetati gradskim ulicama”, rekla je Ina Štanko, mlada majka sa sinom mlađim od dvije godine. Kuhanje i tuširanje toplom vodom za njezinu su porodicu ponovo postali dio svakodnevice. “Naše se psihičko stanje znatno popravilo”, kaže.

    Postoji slična priča u Hersonu, koji su okupirale ruske snage dok se nisu povukle preko rijeke Dnjepar prošlog novembra. Život je bio težak nekoliko tjedana nakon što su Rusi napustili grad ostavivši ga bez osnovnih komunalija.

    “Nismo imali struje oko mjesec i sedam dana, onda smo je imali dva sata dnevno”, rekao je lokalni poduzetnik Aleksej Sandakov. Sada se može pohvaliti redovnom opskrbom strujom. Pritisak na sistem daleko je manji nego prije rata jer je broj stanovnika spao na 55.000, daleko manje nego prije rata.

    Broj stanovnika u Ukrajini je pao. Više od osam milijuna izbjeglica otišlo je izvan njenih granica, a to je također rasteretilo energetsku infrastrukturu. Potrošnja je smanjena, a izbjeglice se još nisu vratili, kako je primijetio jedan dužnosnik.

    “TO JE POPUT TAKMIČENJA. I MI POBJEĐUJEMO”
    Prevladavajući osjećaj je da će se šteta uzrokovana ovim posljednjim napadom brzo popraviti. Bilo je znatne štete, ali inženjeri su postali vrlo vješti u vraćanju struje u roku od nekoliko dana, čak i nakon velikog napada.

    “To je poput takmičenja: koliko brzo nam mogu prouzročiti štetu i koliko brzo mi to možemo popraviti. I mi pobjeđujemo u tom natjecanju”, rekao je Oleksandr Harčenko, direktor kijevskog Centra za istraživanje energetske industrije.

    U Žitomiru, Eugen Herajšmčuk vjeruje da stvari idu nabolje. “Mnogi Ukrajinci kažu da je bolje imati jednu hladnu i jednu mračnu zimu nego biti 100 godina s Rusijom – pa mislim da možemo ovo podnijeti.”

    Ukrajinci sada, prema Harčenku, imaju sve na svojoj strani, od poboljšanja vremena do potpore međunarodnih donatora i stručnog osoblja u energetskoj industriji. Ali je oprezan u pogledu budućnosti. “Ne kažem da smo dobili energetski rat, ali mogu reći da smo dobili energetsku bitku ove zime”, prenosi Index.

  • Za iste namirnice građani u Federaciji BiH izdvajaju više novca nego oni u manjem bh. entitetu RS.

    Za iste namirnice građani u Federaciji BiH izdvajaju više novca nego oni u manjem bh. entitetu RS.

    Razlika u cijenama osnovnih namirnica u tržnim centrima je sve uočljivija, pa je primjetno da građani RS izdvajaju manje novca nego oni u FBiH.

     

    Tržni centri

    Tako je u nekim tržnim centrima u Istočnom Sarajevu litar mlijeka dosta jeftiniji nego u marketima stotinjak metara dalje u Federaciji BiH. Građani Istočnog Sarajeva, pak, za pet feninga jeftinije plaćaju litar ulja (3,75 KM), dok on na Dobrinji, sarajevskom naselju najbližem RS, košta 3,70 KM.

    Također, deset jaja u marketu u Istočnom Sarajevu košta 3,89 KM, dok u marketu na Dobrinji građani moraju izdvojiti čak 4,20 KM. Ovakva razlika se uočava i na jednom kilogramu brašna, i to tip 400, koje u trgovinama u Sarajevu košta 1,85 KM, a u Istočnom Sarajevu 1,70 KM.

    Primjetne su razlike i u cijenama mesa. Tako kilogram junetine u RS košta 16,95 KM, dok mu je cijena u marketima u FBiH oko 19 KM.

    Piletina, pak, u oba entiteta ima istu cijenu – 12 KM.

     

    Manje kupuju

    Ono što je jedinstveno u cijeloj Bosni i Hercegovini jeste to da građani sve manje kupuju. Cijene su drastično povećane u proteklih godinu, a plaće i penzije stagniraju, tako da građani traže i idu po namirnice tamo gdje su i po 5 feninga jeftinije.

     

    avaz