Category: Vijesti

Baš u vrijeme kada BiH počinje ostvarivati značajnije prihode i kada se o turizmu sve češće govori kao o jednoj od strateških grana ekonomskog razvoja, fotografije Jablaničkog jezera koje je u ponedjeljak objavio NVO “Zeleni Neretva” iz Konjica vraćaju nas u surovu realnost.

Jezero čije su plaže nedavno uvrštene među 100 najboljih u svijetu prekriveno je slojem algi.

Prema riječima Amira Variščića, predsjednika Udruženja “Zeleni Neretva”, zahvaćen je prostor u dužini od desetak kilometara.

– Mnogi ne razumiju i misle da se radi o nekom trenutnom zagađenju, ali ovo je posljedica problema koji traje godinama. Cvjetanje algi dešava se zbog prevelikog prisustva fosfata i nitrata, koji su, uz kalij, poznati kao osnovna hrana za bilje. Evo, treće proljeće zaredom s toplijim danima ovo se dešava, ali nikada kao sada, u ovolikoj količini i ovakvom obliku – kaže Variščić.

Dodaje da se precizne razmjere štete po biljni i životinjski svijet ne mogu znati, jer prilikom cvjetanja alge crpe velike količine kisika, pa dolazi i do uginuća drugih organizama.

– Vlada FBiH već 16 godina, svake tri do četiri godine, donosi uredbu o uvjetima ispuštanja materija u vodotoke. Tu je nekih 30 stranica, gdje je do u mikron opisano koliko čega se smije ispustiti. Posljednja tačka u uredbi, koja se ponavlja već 16 godina, jeste da preduzeća koja još nisu nabavila pročistače nisu dužna da poštuju ovu uredbu – kaže Variščić o uzroku ovog i niza drugih ekoloških problema u BiH.

Najveći dio fosfata, dijelom i nitrata dolazi iz konjičke metalske industrije, zatim poljoprivrede korištenjem vještačkih đubriva, a ostatak iz domaćinstava i neriješenih kolektora.

avaz

Šef Delegacije Evropske unije Johan Zatler, izjavio je da bi Bosna i Hercegovina trebala pristupiti jedinstvenom području plaćanja u evrima. Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da naša zemlja ne ispunjava sve potrebne kriterijume za prelazak na evro i da ne bi imala značajnije benefite.

JOHAN ZATLER. šef Delegacije EU u BiH

„To bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Planiramo proširiti i takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prelaz granica“

Bivšeg guvernera Centralne banke čudi Zatlerova izjava, jer bi, kaže, trebao da zna uslove pod kojima se ulazi u evropsku monetarnu uniju. Prvi je da BiH postane članica EU, pa onda da ispuni četiri kriterijuma.

KEMAL KOZARIĆ, bivši guverner Centralne banke BiH

“Mi od 4 kriterijuma imamo dva – fiksni kurs i nisku inflaciju. S druge strane, imamo nezaposlenost preko 10 odsto i tekući račun koji je negativan tako da ne ispunjavamo master kriterijume. Imače unilateralna eurozacija nije dozvoljena, moramo ispuniti te kriterijume da bi razmišljali o evropskoj valuti.“

Građani Bosne i Hercegovine vjeruju u konvertibilnu marku i to pokazuje i rast depozita, kaže profesor Branimir Skoko. Napominje da je Hrvatska početkom prošle godine prešla na evro, što su trgovci iskoristili da dignu ili zaokruže cijene, pa su rast cijena platili građani.

BRANIMIR SKOKO, profesor ekonomskog fakulteta u Mostaru

„Ja ne znam koje bi to bili značajniji benefiti. Trenutno smo u procesu uvođenja SEPA platnog prometa i to treba olakšati platni promet, ali nije vezan za evro, to je proces koji je poguran dobivanjem kandidatnog statusa i nije uvjetovan ni vezan uvođenjem evra.“

„Značilo da ne možemo ni ono što radimo danas a to je da 16 milijardi deviznih rezervi koje smo imali krajem 2023 godine investiramo i na to ostvarimo dobit. Vidjeli smo da Centralna banka preko 200 miliona imala lani dobiti i mi bismo tih 200 miliona odrekli jer bismo evre koristili u vlastitom platnom prometu.“

MARKO ĐOGO, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu

Dvadeset članica Evropske unije zamijenilo je nacionalne valute jedinstvenom valutom evrom. Dvadeset godina nakon uvođenja evra sedam zemalja u evro zoni odbilo je pridružiti se monetarnoj uniji, jer žele da zadrže nacionalnu valutu i ekonomsku nezavisnost.

Seizmolog Snježana Cvijić Amulić iznosi prognoze nakon zemljotresa koji je sinoć pogodio Banja Luku. Prema njenim riječima, očekujemo daleko snažnije podrhtavanje tla jer se nalazimo u periodu pojačane seizmološke aktivnosti.

“Mnogi ljudi su bili budni i mogli su da osjete. To je obično noćni period kada se i slabiji zemljotresi osjete, pogotovo na višim spratovima. Ovaj zemljotres je bio magnitude 2,4 stepena po Rihteru i mogao je da probudi i uznemiri neke građane koji su bili budni”, kaže Cvijić Amulić.

Epicentar zemljotresa bio je u Priječanima, što nije neuobičajeno s obzirom na prethodna seizmička kretanja u tom području, uključujući razorni zemljotres iz 1960. godine.

“U posljednje vrijeme smo ušli u period pojačane seizmološke aktivnosti u našem regionu. Imali smo zemljotres u Petrinji, Berkovićima, Zenici, pa granica Crne Gore i BiH. Najbliže je Bileća gdje su ljudi veoma uznemireni. Ima ih dosta koji su jači i izazovu oštećenja na objektima, ništa neuobičajeno. Ta pobuda na jednom mjestu doprinosi inicijalnoj energiji za pojavu zemljotresa na drugom mjestu, tako i ova. Ovdje možemo očekivati mnogo jači zemljotres od ovoga što je bio”, dodaje Cvijić Amulić.

Govoreći o upozorenjima na telefonu, Cvijić Amulić objašnjava da svaki mobilni telefon ima mini akcelerometar koji reaguje na seizmičku pobudu, ali napominje da poruke stižu nakon što se zemljotres već dogodi.

“Svaki naš mobilni telefon ima mini akcelerometar koji reaguje na seizmičku pobudu. Mi dobijamo obavještenje poslije, ne prije. Imamo hipercentralno vrijeme. Tamo gdje se zemljotres desi dobijamo poruku, barem nekoliko sekundi poslije. Ne možemo nikako prije dobiti. Zemljotres se prvo desi, pa se onda dobije poruka”, zaključuje Cvijić Amulić.

Izvor: ATV/ vecernjenovosti.ba