Teniski klub “NEC”, sa trenerom našim jedinim teniserom Aladinom Kurićem, vrijedno rade i treniraju, sa željom da najmlađi polaznici ovladaju vještinama tenisa.
Pored redovnih treninga, mladi teniseri iz Donjeg Vakufa, i na takmičenjima ostvaruju zapažene rezultate.
Šesnaestogodišnji Sarajlija Imran Gušić, učenik 1. razreda Prve bošnjačke gimnazije, je sa svega 15 godina postao jedan od najmlađih hafiza u našoj zemlji.
– Imran je primjer kako se može biti uspješan u školi, baviti se sportom i postizati vrhunske rezultate, a u isto vrijeme biti posvećen vjeri i izučavanju hifza. Ovog sjajnog momka upoznali smo kroz njegove uspjehe u Džudo klubu “Braća Lukač”, čiji je višegodišnji član. Višestruki je državni prvak i učesnik međunarodnih takmičenja, ponosni vlasnik medalja sa balkanskih takmičenja, te osvajač brojnih nagrada na domaćim takmičenjima. Iako je džudo njegova ljubav i strast, posebno mjesto u srcu čuva za vjeru i ljubav prema Bogu – saopćila je Općina Stari Grad Sarajevo na čijem području Imran živi sa porodicom.
Još od malih nogu Imran je krenuo u mekteb u svojoj džamiji, a u septembru 2019. godine počeo je učiti hifz u Carevoj džamiji pod mentorstvom muhafiza Sadrudina ef. Išerića. Trebale su mu samo dvije godine da pred posebnom komisijom prouči posljednje sure Kur’ana, u augustu prošle godine, kada mu je bilo samo 15 godina. Tako je Imran postao 21. hafiz Škole hifza u Carevoj džamiji i jedan od najmlađih hafiza ne samo u Starom Gradu, nego i cijeloj Bosni i Hercegovini.
FOTO: Općina Stari Grad Sarajevo
Prema njegovom riječima, postao je hafiz isključivo radi Božijeg dara.
– Bog me nadahnuo za učenje hifza. Neko se može truditi da bude hafiz, ali jednostavno ne ide. Ja sam to istinski želio i posvetio sam se u potpunosti ispunjenju tog cilja – ispričao je Imran i dodao da za većinu svojih uspjeha zahvalnost duguje svojim roditeljima, ocu Elmedinu i majci Maji.
Iako ima svega 16 godina, način na koji razmišlja pokazuje njegovu zrelost i jasne životne ciljeve.
– Rezultati dolaze sa predanim i usredotočenim radom, jer moramo znati da koliko dajemo, toliko možemo i očekivati. Za neispunjene ciljeve ne treba tražiti opravdanja, jer kada stalno tražimo opravdanja, onda nismo spremni za određeni poduhvat – zaključuje mladi hafiz Gušić.
FOTO: Općina Stari Grad SarajevoPosebno mjesto u njegovom srcu zauzima ramazan, kao najvažniji mjesec u godini.
– Za mene je ramazan nešto posebno i volio bih kada bi ga svi tako doživljavali. To je mjesec kada se trebamo približiti jedni drugima, da budemo na okupu. Ramazan je jedinstvena prilika da se ljudi očiste loših navika, loših prohtjeva i svega lošeg. Ljudi u ramazanu trebaju promijeniti svoj život nabolje – kazao je Imran.
Mladi hafiz Imran Gušić u budućnosti želi nastaviti izučavati Kur’an, ali ne želi zapostaviti ni svoj sportski, kao ni obrazovni put. Kako je kazao, nakon srednje škole namjerava upisati Medicinski fakultet u Sarajevu i jednog dana postati ljekar.
Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padavina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.
Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu – bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!
– Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje… – pojašnjava Deljo.
Sejo Deljo
Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.
– Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće.
Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.
– Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju – ističe Deljo.
Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.
– Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti – navodi Deljo.
Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo.
– Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje – zaključio je Deljo.
KRIMINALITET
Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 3 krivična djela.
JAVNI RED I MIR
Evidentirana su 2 slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirane su 4 saobraćajne nezgode u kojima nije bilo povrijeđenih osoba.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručena su ukupno 244 prekršajna naloga, od kojih je 119 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Do sada je u Federaciji Bosne i Hercegovine u ovoj sezoni prijavljeno ukupno 21. 677 slučajeva bolesti slične gripi, najviše u starosnoj grupi 5-14 i 0-4 godina, potvrdili su Feni iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kako je pojašnjeno iz Zavoda, u FBiH se bilježi srednja aktivnost bolesti sličnoj gripi (ILI), uz kontinuirano smanjenje aktivnosti u odnosu na prethodnu sedmicu.
Kako su naglasili, u FBiH do sada je testirano ukupno 268 uzoraka na virus gripe, od kojih je 55 potvrđeno, i to 35 uzoraka je bilo pozitivno na tip A, podtipovi A(H1N1)09 13, A(H3N2) osam i bez podtipizacije 14 potvrđenih uzoraka. Na virus gripe tip B bilo je pozitivno 20 uzoraka, i to 16 na podtip B/Victoria linija i četiri nepoznatog podtipa.
Iz Zavoda napominju da je vakcinacija protiv sezonske gripe jedini pravi vid zaštite, te se posebno preporučuju osobama koje imaju povećan rizik od komplikacija ove bolesti.
Vakcinacija se preporučuje: osobama starijim od 65 godina, štićenicima kao i radnicima domova za starije osobe te institucijama za njegu hroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), osobama s hroničnim oboljenjima (uključujući i djecu), posebno oboljenjima srca i pluća, a posebno djeci s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, hronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama.
“U slučaju da se neka osoba za koju je vakcinacija preporučljiva, zbog svog zdravstvenog stanja ne može vakcinisati, umjesto njih se pod istim uslovima mogu vakcinisati osobe iz njihove bliske okoline (kućni kontakti, osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.)”, navode iz Zavoda.
Vakcinacija se preporučuju i zdravstvenim radnicima te trudnicama.
Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, međutim, ona se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkuliše.
Iz Zavoda ističu da je protiv gripe u ovoj sezoni vakcinisano oko dva posto stanovništva iznad 18 godina.
“Odziv na vakcinaciju protiv gripe bio je zadovoljavajući”, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Program N1
Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.
Da ne bude zabune, u našoj zemlji imamo veliki broj nezaposlenih, ali imamo i situaciju da su radnici potrebni u dosta branši poput trgovaca, radnika u pekarama, konobara, kuhara, vozača, građevinskih radnika itd…
Iz Udruženja poslodavaca FBiH često smo imali priliku čuti žalbu da nemaju pretjeranu koristi od zavoda za zapošljavanje, te da u njihovim evidencijama nema radnika koji njima trebaju.
Zato se i dosta kompanija, pogotovo privatnih “okreće” u potrazi za novom radnom snagom.
Koliko je ljudi došlo u BiH
Iz Agencije za rad i zapošljavanje su nam kazali da je ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2022. godini 3.780 i to 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
“Poredeći sa 2021. godinom izdato je ukupno 1.005 radnih dozvola više. Također, u 2022. godini izdato 690 radnih dozvola više koje se računaju u kvoti, te 315 dozvola više nezavisno od kvote. Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 409 radnih dozvole je izdato ženama, a 3.371 muškarcima”, kazali su nam iz Agencije za rad.
U FBiH ukupno je izdato 2.076 važećih radnih dozvola od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u RS-u ukupno je izdato 1.447 važećih radnih dozvola i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 257 važećih radnih dozvola, 34 koje se računaju u kvotu i 223 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.
Iz kojih zemalja dolaze radnici
Ono što je bitno istaći jeste da, iako su poslodavci u 2022. godini tražili povećanje kvota za radne dozvole strancima, te iako je to povećanje odobreno, popunjenost kvote na nivou Bosne i Hercegovie iznosi tek 49 posto, na nivou entiteta FBiH popunjenost kvote je tek 42 posto, na nivou RS-a popunjenost kvote je 59 posto, dok na nivou Brčko distrikta iznosi tek 38 posto.
Što se tiče broja izdatih radnih dozvola prema državama, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske (861), Srbije (660), Hrvatske (169), Kine (169), Kuvajta (137), Bangladeša (123), Indije (122) i Crne Gore (102).
“Već duži niz godina po broju izdatih radnih dozvola ove prve četiri države su na prva četiri mjesta, tako da je i sada ista situacija. Novina je povećanje broja radnika iz Bangladeša, te iz Nepala kojima je izdato 38 radnih dozvola dok ranijih godina taj broj je bio jedna ili dvije radne dozvole”, rekli su nam.
Koje poslove rade
Kada je u pitanju broj radnih dozvola izdatih prema djelatnostima, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izdato za sljedeće djelatnosti: građevinarstvo (884), trgovina na veliko i malo (560), umjetnost, zabava, rekreacija (370), poslovanje nekretninama (356), prerađivačka industija (312) i ostale uslužne djelatnosti (236).
“U prethodnim godinama na prvom mjestu po djelatnostima uvijek je bila trgovina, a u 2022. godini to se promijenilo i na prvom mjestu je djelatnost građevinarstva. Ostale djelatnosti su iste kao i prethodnih godina”, zaključili su.
Činjenica je da smo već odavno zemlja koja izvozi radnu snagu zbog niske cijene rada, a istovremeno možemo reći da ćemo postati zemlja u kojoj će se uskoro radnik tražiti na svaki mogući način.
Iz svega navedeno jasno se nameće zaključak da će se proces uvoženja radne snage etablirati kao normalna društvena pojava, čak i za zemlju koja je još u tranziciji i koja muku muči sa svojim građanstvom.
U meksičkoj regiji Oaxaca je u ranim jutarnjim satima zabilježen je zemljotres jačine 5,4 po Richteru.
Prema podacima EMSC-a, zemljotres je zabilježen u 20:12 po lokalnom vremenu, odnosno 2:12 po našem vremenu, a desio se na dubini od 40 kilometara. Trajao je sedam do osam sekundi, prema reakcijama
Veliki broj ljudi se požalio na jačinu ovog zemljotresa. Jedan od komentara bio je: “Kao da mi je podzemni voz prošao ispod kuće.”
Drugi komentari su većinom bili vezani za glasnost zemljotresa, te da se jako treslo.
Nema podataka o povrijeđenim osobama ili šteti.
Radiosarajevo.ba
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje oblačno vrijeme. U Bosni lokalno i povremeno sa slabim snijegom ili susnježicom. U Hercegovini i na jugozapadu Bosne umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -4 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 0 do 6, na jugu do 12 °C.
