Category: Vijesti

U periodu od 10. aprila do 10. maja ove godine Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) provodi kampanju „Stop švercu 2023.“, a cilj je podizanje svijesti građana i dodatna edukacija o akcizama.

Akcize su posebni porezi, koji se uz PDV, plaćaju na određene vrste proizvoda u BiH. Tako se posebni porezi ili akcize plaćaju na naftu i naftne derivate, duhan i duhanske prerađevine, alkohol i alkoholna pića, pivo, vino, bezalkoholna pića i kafu.

Prihodi od akciza su izuzetno značajni u ukupno prikupljenim prihodima od indirektnih poreza. Samo u 2022. godine po osnovu prihoda od akciza prikupljeno je 1,6 milijardi KM. Ova sredstva najvećim dijelom se koriste za finansiranje budžeta na svim nivoima vlasti, prije svega za plate u školstvu, zdravstvu, policiji, državnoj upravi. Pored toga sredstvima od akciza finansiraju se i razna socijalna davanja, ali i penzije.

– Zato je od izuzetnog značaja da građani BiH znaju prepoznati kada se radi o prodaju akciznih proizvoda na „crnom tržištu“ – navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

Kada je riječ o cigaretama, alkoholnim pićima i kafi, ovi proizvodi moraju biti obilježeni akciznim markicama UIO, jer su jedino tako obilježeni ovi proizvodi legalno u prodaji u BiH. Nafta i naftni derivati se jedino mogu legalno kupiti na benzinskim pumpama.

Iz Uprave pozivaju građane BiH da dostave svaku informaciju o nelegalnoj prodaji akciznih proizvoda Upravi za indirektno oporezivanje. Informacija se može dostaviti putem otvorene linije čiji je broj 080 02 06 07 ili putem viber broja 065 355 155 na koji se može poslati lokacija gdje se akcizna roba prodaje suprotno zakonskim propisima. Svi pozivi su besplatni i anonimni.

Kada se informacija dostavlja u UIO, pojašnjavaju iz UIO-a, vrlo je važno da bude što više konkretnih detalja kako bi službenici Uprave mogli brzo preduzeti aktivnosti na terenu.

Brojne aktivnosti službenika UIO na terenu rezultirale su činjenicom da je vrijednost oduzetog duhana i cigareta u prethodne tri godine više od 10 miliona KM. Smanjenje „crnog tržišta“ duhana u BiH vidljivo je i kroz rast broja izdanih akciznih markica za obilježavanje cigareta.

U 2022. godini je UIO izdala 33 posto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021. godinu. Rast broja izdanih akciznih markica nastavlja se i u 2023. godini.

federalna.ba/Fena

Posljednjih 10 godina posluje u stečaju i oko 200 radnika prijavljeno je na minimalna primanja.

Kao rješenje stečajnog postupka, grupa povjeritelja je još 2020. usvojila stečajni plan kroz koji su se stekli uvjeti za prodaju preduzeća kako bi se namirila dugovanja od 20 miliona eura (oko 40 miliona KM), koja su se gomilala pod prošlim upravama, javlja BHRT.
“Potrebno je pronaći investitora koji će uložiti sredstva u saniranje svih dugovanja poduzeća kao i u obnovu opreme”, ističe Abid Šarić, stečajni upravitelj preduzeća Granit.

Vlada HNK-a preduzeću je dala ugovor o koncesiji za naredna četiri mjeseca. Predviđeno je da, nakon prodaje, novi vlasnik dobije koncesiju na 25 do 30 godina.
“Cilj je da postavimo Granit na noge da on nastavi proizvodnju jer je tu se radi o takvom proizvodu i takvom proizvodnom kapacitetu koji ima tržište i perspektivu. Nemoguće je i teško poslovati u uvjetima jer da 20 godina da se ne kupi ni jedan stroj i mi imamo ogromne troškove samo na održavanje tih strojeva”, rekao je za stečajni upravitelj Granita Abid Šarić.

Šarić naglašava kako u takvim uvjetima Granit ne može izmiriti svoja dugovanja od 20 miliona, a ne pomaže ni činjenica da je firma u stečaju, pa to često odbija potencijalne dobavljače. U oglasu se navodi kako se poduzeće prodaje kao cjelina, sa svim pravima i obavezama koje ima. Sredstvima koja se dobiju prodajom, ističe Šarić, uvezao bi se staž za oko 30 radnika koji su odavno stekli uvjete za mirovinu.

“Pred penziju sam, očekujem najbolje, a sad, vidjet ćemo ko će ga kupiti. S ovom prodajom nadamo se da će nam uvezati staž i da bi što prije trebali u mirovinu mi koji smo za mirovinu. Oko 19 godina”, priča radnik Ibrahim Halebić.

Ovo preduzeće nekada je bilo ekonomski gigant Jablanice i bio je dugo jedan od glavnih izvora prihoda mnogih porodica. Tako da nije čudno što smo među građanima sreli neke od bivših radnika ovog poduzeća, govori stečajni upravitelj.
Oglas o prodaji otvoren je do 8. maja 2023. godine. Nakon toga trebala bi biti poznata sudbina ovog preduzeća koje je svojevremeno ugradilo svoj kamen u Gradsku vijećnicu u Berlinu, Knez Mihajlovu ulicu u Beogradu, metro u Budimpešti i plato ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Međunarodne kreditne obaveze umanjile su priliv novca koji je prikupljen od PDV-a. Republika Srpska je po tom osnovu dobila 27 miliona manje u odnosu na januar i februar prošle godine. Da li su ugroženi veliki projekti i budžeti lokalnih zajednica koje taj novac planiraju u strukturi budžeta?

Milion maraka manje za JP „Putevi RS“. Poslovanje ovog preduzeća je otežano. Infrastrukturni projekti, koji nisu prioritet, biće na čekanju. Bitni projekti koji se odnose na sanaciju klizišta i putnih pravaca ne bi trebalo da budu obustavljeni.

Iz JP Putevi Republike Srpske saopšteno je da će pokušati da uklakulišu u plan ono što je nabitnije. Kažu da ne znaju šta može da se desi u narednim mjesecima i da je neophodno sve dobro isplanirati jer je uplata prihoda od PDV-a manja.

Manje novca dobile su i lokalne zajednice. Dobili su šest miliona maraka manje. Lokalno rukovodstvo moraće smanjivati rashode. Najavljuje se i mogućnost rebalansa budžeta na niže u brojnim opštinama.

LJUBIŠA ĆOSIĆ, predsjednik Saveza opština i gradova RS

“U najtežoj poziciji su lokalne zajednice koje u strukturi svog budžeta najveće prihode imaju od PDV-a i oni su u problemu. One lokalne zajednice koje imaju između 35 i 55 prihoda PDV-a u strukturi oni će nekako naći načina”.

Budžet Republike Srpske za prva dva mjeseca ove godine dobio je 27 miliona KM manje od PDV-a zbog povećanja međunarodnih kreditnih obaveza , iako je u januaru i februaru bilo 20,9 miliona KM više tih sredstava nego u istom periodu lani.

ZORA VIDOVIĆ, ministar financija RS

“Međunarodne obaveze prema Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu, Evropskoj investicionoj banci, EBRD-u i drugima su u januaru i februaru bile veće za 48 miliona KM u odnosu na januar i februar prošle godine, tako da je republički budžet dobio 27 miliona KM manje, opštine su dobile šest miliona KM manje i Putevi Republike Srpske dobili su milion KM manje”.

Olako podignuti krediti.Smanjenje cijena goriva.Smanjena potrošnja zbog krize. To su ključni problemi koji bi u narednom periodu mogli uticati na smanjenje prihoda u javnim budžetima”, upozorava naš sagovornik.

ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar

“Suština je da moramo da se naučimo da štedimo. Dakle i ono što imamo da trošimo krajnje racionalno jer raspoloživa kreditna sredstva nisu ograničena pod jedan i pod dva sve su skuplja jer to diktira svjetska situacija”.

Prihodi od indirektenih poreza za prva tri mjeseca u ovoj godini iznosili su 2 milijarde 429 miliona maraka. Veći su za gotovo 9 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sistem je takav da se prvo plate kreditne obaveze, pa se onda, po utvrđenoj formuli, novac dalje dijeli prema javnim budžetima.