Nepoznati počinitelj izazvao je noćas eksploziju u zagrebačkoj Dubravi, izvijestila je zagrebačka policija.
Kako navode iz policije do eksplozije je došlo oko 1.25 sati u Južnoj ulici, a oštećena su dva vozila.
Nije bilo povrijeđenih, a u toku je kriminalističko istraživanje.
Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana u eksploziji u Ulici Poljane su oštećena dva parkirana automobila i ulaz kuće.
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje jutro oblačno sa kišom u većem dijelu zemlje.
Na vrhovima planina je moguć i slab snijeg. U ostatku dana postupni prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeverzapadni, a u Hercegovini umjerena do pojačana bura. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, na jugu do 13, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 19 stupnjeva.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Prije podne sa kišom. Jutranja temperatura oko 5, a najviša dnevna temperatura oko 13 stupnjeva.
Program N1
08:30 do 10:30 sati Mosor
12:00 do 14:00 sati Šehida
16:30 do 18:30 sati Donje Putićevo
20:00 do 21:30 sati Kalibunar
08:00 do 10:00 sati R-440 Bila
10:00 do 12:00 sati M-5 Ahmići
13:00 do 14:00 sati lokalna cesta, Divjak
14:00 do 15:00 sati R-440 Zabilje
08:00 do 10:00 sati Nadbare
10:30 do 12:30 sati Pločari Polje
12:40 do 14:40 sati ulica Bosanska
09:00 do 10:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica (škola)
11:00 do 12:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Kopčić
13:00 do 14:30 sati ulica Armije BiH (škola)
15:00 do 16:30 sati ulica Slobode (GUMA)
07:15 do 08:15 sati Torlakovac
09:00 do 10:00 sati ulica Titova
17:00 do 18:00 sati Nova Travnička
21:00 do 22:00 sati 770 Slbbr.
07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
10:00 do 11:30 sati Pajić Polje
14:00 do 15:30 sati ulica Vrbaska
17:00 do 18:30 sati Ploča
07:30 do 09:00 sati M-5 Mile
09:15 do 10:45 sati M-5 Mračaj
11:15 do 12:45 sati M-16 Zastinje
13:00 do 14:00 sati M-5 Skela
10:00 do 11:30 sati Gavrine kuće
11:30 do 13:00 sati Polje (kod groblja)
14:00 do 15:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod autolakirera Dejo)
15:00 do 16:00 sati Oselište (kod starog Tamexa)
16:00 do 17:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)
16:30 do 17:30 sati Han Ploča
18:00 do 19:30 sati Draževići
20:30 do 21:30 sati Duhri
22:00 do 23:15 sati Gromiljak
10:00 do 11:00 sati M-16.4 Margetići
12:00 do 13:00 sati R-439 Rastovci
13:30 do 15:00 sati M-16.4 Stojkovići
Pretežno mokar ili vlažan kolovoz, kao i povećana opasnost od odrona karakterišu ovoga jutra saobraćajnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Na pojedinim dionicama u višim predjelima vidljivost je smanjena zbog magle ili niske oblačnosti (Mlinište). Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima.
Zbog radova na redovnom održavanju tunela Gaj i Igman, za saobraćaj je zatvorena dionica autoputa A-1 Sarajevo zapad-Lepenica. Na mjestu radova saobraća se dvosmjerno, suprotnom stranom autoputa.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima Jablanica-Mostar (u Donjoj Jablanici) i Semizovac-Olovo (Čevljanovići-Nišići), kao i na raskrsnici Gornja Kalesija-Sapna.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.
Zbog aktuelnih radova obustavljen je saobraćaj na visećem mostu u Ostrošcu (R-437 Ostrožac-Fojnica).
Na magistralnom putu Foča-Goražde, kod mjesta Filipovići, zbog većeg klizišta saobraća se otežano, jednom trakom.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila. Duge su kolone teretnih vozila na izlazu iz naše zemlje na graničnim prelazima na sjeveru.
Mladi na Balkanu do svoje 34. godine žive sa roditeljima. Oko 70% njih nema hrabrosti da se osamostali. Prednjače Hrvatska, Crna Gora, Srbija. Finansije su glavni razlog’. Da li je krivica za kasno osamostaljivanje isključivo na mladima? Koliko su za to odgovorni roditelji, a koliko naša tradicija i mentalitet? O tome su u emisiji N1 razgovarali sa demografom Aleksandrom Čavićem, Morgijanom Karić – Nezirović – psihoterapeutkinjom i etnologom Bogdanom Dražetom.
Psihoterapeutkinja Morgijana Karić – Nezirović kaže kako je važno razumijeti kontekst vremena u kojem živimo i socijalnu sigurnost u našoj zemlji.
“Važna je socijalna sigurnost,a nivo socijalne sigurnosti u našoj zemlji je nezadovoljavajući. Značajno je teže osamostaliti se”, navela je.
Etnolog Bogdan Dražeta kaže kako je osamostaljivanje mladih i napuštanje porodičnog doma uslovljeno tradicijom i kulturom podneblja u kojem živimo.- prenosi N1
“Imali smo nekada princip zajedniče porodice i komune. Kultura i tradicija koje sprečavaju mlade da odu više nisu ključni faktor, jer su to sada finansijski faktori koji to koče. Ovdje su problem i stambeni krediti za mlade koji ne mogu dobiti kredite jer imaju slabije poslove”, kaže.
Demograf Aleksandar Čavić da je ključni razlog zbog kojeg mladi ostaju duže u roditeljskom domu upravo egzistencija i ekonomska situacija.
“Društveni i ekonomski status, nemogućnost zaposlenja, da se na kvalitetan način riješi stambeno pitanje. Ali postoje neke prepreke koji smo mi kroz naš rad uvidjeli. Mi imamo elemente koji su tradicionalno uslovljeni, a i neke elementi ko je smo naslijedili.”
“To je specifikum naše kulture, a to je brižnost i briga roditelja prema djeci. Definitivno je i to jedan od načina i gdje se rijetko kaže odrasloj djeci da je vrijeme da “pakuju kofere” već to indirektno pokažu”, kaže Karić – Nezirović.
Dražeta ističe da smo prošlosti imali slučajeve zajedničkih porodica. Modernizacijom društva i prelaska ljudi sa sela u gradove i viška stambenog prostora, mladi se sele u nove prostore. Ali te krize pojedinca, egistecijalni i finansijski, mladi indirektno onda dobijaju poruke roditelja da je solidarnost tu najvažnija i da budu jedni uz druge.
“Imamo rascjep tih tradicijskih normi i novog vremena”, naglasio je Dražeta.
Osim ekonomije i ekonomskog standarda, postoje i ti elementi koji su oslonjeni na tradiciju, kaže Čavić.
“Imamo etažne objekte kod nas koje se prave za potomke da se ima za djecu. U našoj kolektivnoj psihi imamo taj model da se već neko pobrinuo da imamo stambeni prostor koji nam je obezbijedio” dodaje Čavić.
Svi kažu da se država mora pobrinuti za socijalnu i ekonomsku sigurnost i da će maldi i prije tridesetih godina odlučiti na samostalne živote.
IZVOR:N1
Danas je u Maloj Sali Centra za kulturu informisanje i sport Donji Vakuf održana promocija knjige „Procvjetana sjećanja“, našeg sugrađanina Fahrije Pitića.
Moderator i recenzent na današjnoj promociji bila je Šahza Karahodžić bibliotekarka Gradske biblioteke, JU Centar za kulturu,informisanje i sport Donji Vakuf koja je u samom uvodu pročitala nekoliko crtica iz autorove biografije.
Sam naslov ove zbirke, koja je Fahrijina jedina objavljena knjiga, upućuje čitatelje da su sve pjesme zapravo crtice iz sjećanja autorovog vrlo burnog života. Kada uzmete u ruke djelo „Procvjetana sjećanja“, prvo što ćete vidjeti jeste prekrasni stećak.
Jer stećak je oličenje Bosanstva. Stamen i gord, prkosi i stoji, stoji stoljećima, baš kao što Bosna stoji.
Tiha patnja i inspiracija pjesnika Fahrije Pitića koju on iznosi u svojim pjesmama jeste ponajviše, upravo Bosna, između ostalog je rekla moderatorica promocije.
Autor Fahrija Pitić je priznao kako je priča o poeziji široka tema. Fahrija se na početku sjetio svog starog prijatelja, našeg sugađanina Nakiba Abdagića – Kibana. Zatim je pročitao nekoliko pjesama iz zbirke „Procvjetana sjećanja“, a prisutni su svog sugrađanina prekidali aplauzima.
U zbirci se nalaze i one pjesme koje govore o sreći,o važnosti da imamo krug ljudi s kojima se osjećamo svoji, slobodni.
U saradnji s Yugopapirom Index.hr objavio je tekst iz 1982. o Ružici Arsenijević, ženi s hiljadarke, najpoznatije jugoslavenske novčanice.
Svibanj 1982.: Na lijevoj strani novčanice, u kutu je ženski lik. Nije to izmišljen lik. To je lik žene, Ružice, koja živi, postoji i radi – u Beogradu. Svojevremeno, mnogo se pisalo o radniku s hiljadarke, čak su i film napravili o nasmijanom liku livca koji je s fotografije majstora Nikole Bibića sišao na novčanicu.
O ženi, reklo bi se, seljanki, s novčanice od sto starih hiljada – nije se znalo ništa. Onda je, nije tome davno, Jovan Hadži-Kostić u svojoj antologijskoj rubrici Tako reći nezvanično rekao da je žena s hiljadarke (nove) – najidealnija žena Jugoslavije.
A ta žena, ustanovili smo – nije izmišljena. Ona živi, postoji i radi – u Beogradu. I zove se – Ružica. Zaboravite, na trenutak, taj lik. I malo bolje pogledajte novčanicu. Ispod same ženine glave su tiskana slova: A. Milenković.
Andrija Milenković, Leskovčanin po rođenju, Piroćanac po školovanju, primijenjeni umjetnik po opredjeljenju – tvorac je novčanice od tisuću novih dinara. A lik žene na toj novčanici, lik seljanke kojoj čuperci izviruju ispod marame koja je omeđila lijepo, energično lice prodornog pogleda – lik je njegove supruge Ružice, rođene Arsenijević.
I tako, objasnili smo, zašto će, možda, od danas, tu novčanicu nazivati Ružicom.
“Najintimniji prijatelji i kažu: ‘Daj mi jednu ružicu’”, smije se Ružica, ljupka žena koja je, istini za volju, veoma teško pristala na ovaj razgovor. I dodaje: “Ima još šala na tu temu. Zovu me Ružica-inflacija … Ili kažu: ‘Kako s godinama raste inflacija – tako i ti sve više devalviraš’.”
Šalu na stranu: danas, poslije osam godina otkako je hiljadarka (nova) izdana, Ružica s novčanice sve više sliči na Ružicu, pravnicu zaposlenu u Stalnoj konferenciji znanstveno-istraživačkih organizacija u Beogradu.
“Sve više sliči, to je točno”, kaže njen suprug Andrija Milenković. A sve je počelo kad je raspisan natječaj za likovno rješenje novčanice. “Pobijedio sam u jakoj konkurenciji”, priča Andrija Milenković.
“Kada su me, tada, pitali čiji je to lik, rekao sam – obične, zdrave žene, seljanke. Jer u internom natječaju bio je zahtjev da na novčanici bude motiv iz poljoprivrede, vezano za Zeleni plan, da bude općejugoslavenski, dakle, da ne bude u nošnji. Tražio sam takav lik i došao na ideju da modificiram lik svoje žene…”
“O svemu tome pojma nisam imala”, kaže Ružica. “Pozirala sam Andriji uvjerena da će mi, kako je obećao, izraditi portret. I umjesto da dobijem sliku koja bi bila samo moja, dobila sam izmijenjen lik na novčanici koju – svatko može imati. Bila sam, tada, povrijeđena. Kasnije, postala sam ponosna što je to Andrijino djelo.”
Lik na novčanici od tisuću (novih) dinara, naravno, uopće nije izmijenio Ružičin život: “Događalo mi se da mi ljudi s kojima se upoznam kažu: ‘Vi me na nekog podsjećate.’ Znala sam da to nije ovještala fraza, ali, naravno, nikad nisam htjela objasniti gdje su me to vidjeli i na koga ih podsjećam. Bilo bi to teško objasniti: ljudi mahom u novac gledaju kao u vrijednost, a ne kao u grafički izraz.”
Inače, ako je već o tome riječ, Ružici Arsenijević riječ “slava” uopće nije nepoznata: njen otac je Mikica Arsenijević, nekadašnji nogometaš BSK-a i savezni kapetan… Onda se udala za slavnog muža…
Jer, Andrija Milenković je, poslije izvjesnog vremena provedenog kao asistent profesora Mihajla S. Petrova na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu, počeo se baviti (bilo je to 1958.) kreiranjem poštanskih markica, da bi se 1966. zaposlio u Zavodu za poštanske marke gdje i danas radi.
A priznanja su se nizala jedno za drugim: godine 1959. – Sedmosrpanjska nagrada, 1963. – godišnja nagrada ULUPUS-a, 1964. – Zlatna plaketa Forma 64, 1968. – nagrada Najljepša marka na svijetu, 1969. – Treća, četvrta i osma nagrada Međunarodnog salona u Parizu, 1973. – ponovo Godišnja nagrada ULUPUS-a, 1974. – Spomen plaketa grada Beograda, 1978. – Godišnja jubilarna nagrada ULUPUDS-a …
I da više ne nabrajamo. Sve u svemu, Andrija Milenković, slikar iz Beograda, dao je preko pet stotina likovnih rješenja za marke koje su reproducirane u više od šest milijardi primjeraka. I za jednu novčanicu. S likom svoje žene, Ružice…
Ekopak je u skladu sa članom 21. Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom dostavio Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH svoj “Godišnji izvještaj o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom 2022. godini”.
Tako je Ekopak u 2022. godine, preko mreže svojih sakupljača, poslao na reciklažu više od 15.000 tona ambalažnog otpada, čime je ispunjen godišnji cilj.
Na reciklažu je poslano 1.900 tona stakla, 453 t metala, 10.387 t papira, 2.045 t plastike, 715 t ambalaže od drveta, 138 t višeslojne ambalaže…
Treba napomenuti da je Ekopak od početka svog rada 2012. godine do danas poslao na reciklažu blizu 120.000 tona ambalažnog otpada, za čiji je prevoz bilo potrebno oko 7000 kamiona.
Više na: akta.ba
Ukoliko Vam je u našem Donjem Vakufu nedostajalo mjesto gdje ćete u lijepom i ugodnom ambijentu uživati u slatkom okusu izvrsnih palačinaka i raznovrsnih slastica, dileme više nema – posjetite palačinkarnicu – slastičarnicu ” Okusi Trend”. Svečano otvorenje je u četvrtak, 27. aprila od 20 sati i svi ste dobrodošli. Gost zvaničnog otvorenja objekta je Zaim Duranović.
U skorije vrijeme domaćini novog ugostiteljskog objekta u našem gradu najavljuju još novih sadržaja.
