Radio Donji Vakuf

Category: Vijesti

  • Stanovnici Ahmića u strahu nakon izjave Darija Kordića “da bi sve ponovio”

    Stanovnici Ahmića u strahu nakon izjave Darija Kordića “da bi sve ponovio”

    Izjava da “bi sve ponovio” haškog osuđenika koji je pušten prijevremeno sa odsluženja kazne za zločine počinjene u Ahmićima i srednjoj Bosni, izazvala je uznemirenost i strah kod stanovnika ovog sela u kojem je u aprilu 1993. godine ubijeno više od 100 civila. Pravdu vide u reagovanju državnog pravosuđa, ograđivanju od ovakvih izjava, te vraćanju Darija Kordića na odsluženje ostatka kazne.

    Dva mjeseca nakon obilježavanja 31. godišnjice od zločina u Ahmićima stanovnike ovog sela kraj Viteza uznemirio je snimak koji se pojavio na društvenim mrežama na kojem Kordić u društvu nekoliko osoba govori: “Kada me je pitao (prijatelj) je li vrijedilo zatvora, je li vrijedilo rata, ja sam mu rekao: ‘Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila.’”

    Ispred spomen-obilježja u Ahmićima, Hazrudin Bilić kaže novinarima Detektora da pola dana nije mogao naći prave riječi da bi osudio izjavu kada ju je čuo.

    – Toliko me to iznenadilo, da može jedan čovjek poslije svega i toliko vremena da izjavi da bi ponovio sve to što je uradio. Mi ovdje u Ahmićima smo to jako, jako teško prihvatili, jer vraća te u jednu stvarnost 1992. gdje mi ozbiljno – ja ozbiljno razmišljam – da se to može ponovo desiti. Da je taj zaista čovjek spreman da bi to ponovo uradio – govori on.

    Ubijeni članovi porodice

    I Husu Ahmića, kojem su u aprilu 1993. godine u Ahmićima ubijeni roditelji i drugi članovi porodice, Kodrićeva izjava je šokirala.

    – Čitavo selo je jednostavno u jednom strahu. Jer vi sad nakon 30 godina imate jednu izjavu da bi ponovo sve to isto uradio. Znači, vi možete očekivati neko vrijeme da se ponovi – kaže on.

    Dodaje da se svaki dan sjeti zločina koji je počinjen i da ima osjećaj kao da čeka da se on ponovi. To sve, za njega, doprinosi nestabilnijem stanju.

    Za stanovnike Ahmića pravda bi značila da se s ovim problemom bavi državno pravosuđe i nadležne institucije i da se oni kazne na vrijeme.

    Ne rade posao

    – Te institucije ne rade svoj posao. Da je sankcionisano na vrijeme, prvi pokušaj, mislim da se ovo ne bi ni objavilo – kaže Bilić i pojašnjava da misli na državni Sud i Tužilaštvo, ali i Ured visokog predstavnika u BiH.

    Izjava Kordića objavljena je na internetu protekle sedmice, ali još uvijek nije utvrđeno tačno kada i gdje je ta izjava nastala, niti u kojim okolnostima. Sam Kordić nije javno komentarisao ovaj snimak.

    Iz Tužilaštva BiH su već potvrdili da su formirali predmet na osnovu prijave za negiranje zločina, odnosno veličanje zločinaca, što je postalo kažnjivo nakon izmjena Krivičnog zakona koje je napravio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

    Mogućnost sankcionisanja

    Pravna stručnjakinja Lejla Gačanica smatra da u Kordićevoj izjavi ima elemenata krivičnog djela javnog izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, odnosno javnog odobravanja, poricanja, grubog umanjivanja ili opravdavanja zločina genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina.

    Pojašnjava svoj stav da se radi o javnom odobravanju pravosnažnom presudom utvrđenih zločina, za koje je vrlo jasno protiv koga je usmjereno razdragano Kordićevo “ponavljanje” i “vrijedilo je svake sekunde” te klicanje društva u kojem se nalazio, kao i šta se hrani takvim izjavama, te čemu se nazdravljalo i zbog čega.

    – Ono što je prouzročilo ogromne gubitke, bol i patnju brojnim ljudima, time se osuđeni ratni zločinac diči i tome se nazdravlja. Ujedno, nema ovdje niti pokajanja niti poricanja, već slavljenja zločina – kaže ona.

    Smatra da nije došlo do veličanja osobe osuđene za ratne zločine kako je to propisano zakonom, ali da ta činjenica ne lišava potrebe propitivanja odgovornosti Kordića.

    Ona naglašava i da je još upitno i kada je nastao snimak i gdje, radi utvrđivanja da li se se izmijenjeni zakon uopće može primijeniti.

    Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 2004. osudio Kordića na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, a koji su uključivali i ubistva više od 100 civila, među kojima su bili djeca, žene i starija lica u Ahmićima kod Viteza 16. aprila 1993. godine. Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, Kordić je pušten iz zatvora.

    Pravdanje zločina

    Advokatica Sabina Mehić vjeruje da se radi o grubom umanjivanju ili pravdanju zločina “jer je Dario Kordić izjavio da je vrijedilo zatvora, odnosno da je vrijedilo rata i da bi sve ponovio”.

    – Kada se navedeno dovede u vezu sa činjeničnim navodima onoga za šta je osuđen Dario Kordić, onda je očigledno da je praktično izjavio da bi sve zločine, uključujući zločin u Ahmićima, ponovio i da su vrijedili zatvora – kaže ona.

    Mehić pojašnjava da je ispunjen i element javnosti, jer je očigledno da se radi o nekom skupu gdje je Kordić objasnio svoj lični stav, a snimak je javno dostupan.

    – On je svjestan da se njegova izjava snima, to je očigledno sa snimka koji je dostupan javnosti – dodaje ona te kaže da kod ovog krivičnog djela, bez obzira na preširoko postavljene odredbe, suština prepoznavanja elemenata krivičnog djela bi trebala da leži u namjeri i umišljaju, što su, prema njoj, u ovom slučaju očigledni.

    Šutnja kao ohrabrenje i podržavanje

    Preživjeli iz Ahmića posebno su razočarani šutnjom i nedostatkom ograđivanja od ove izjave.

    – Još mi teže pada, s obzirom da se još niko od hrvatskog miljea ovdje na opštini Vitez, počev od njihovih udruženja ili neke stranke ili neki komšija da je izašao u javnost, da se ogradio od te izjave, eh to mi vjerujete još me više plaši, jer ako ćutiš, znači odobravaš to sve – kaže Bilić i izražava sumnju da “se iz nekih centara, s obzirom na kompletnu situaciju trenutno u BiH, ovo smišljeno dešava i objavljuje”.

    Proteklih dana brojne kritike su u medijima i na društvenim mrežama upućene hrvatskim strankama zbog izostanka reakcije na objavljeni snimak. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) do trenutka objavljivanja ovog teksta nije odgovorila na upit Detektora za komentar. Ova stranka u vlasti, čiji su se čelni ljudi ranije fotografisali s Kordićem nakon njegovog izlaska iz zatvora, nije se javno oglasila nakon objave snimka.

    Predsjednik Hrvatske republikanske stranke i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Slaven Raguž je na svom Facebook profilu pokušao opravdati Kordićeve izjave. On je napisao kako je neko prošle godine upitao Kordića “je li vrijedilo” misleći na odsluženje kazne za nešto što su drugi napravili, a da je on odgovorio “ne da je svaka godina vrijedila”, nego “svaka sekunda je vrijedila” i da bi ponovio sve.

    – Ko god je i površno čitao i pročitao presudu Dariju Kordiću, informirao se o njoj, pitanje i odgovor na pitanje ‘je li vrijedilo’ shvatit će i znati kako je u kontekstu odslužene kazne, a nipošto i nikada sramotnog zločina iz osude – napisao je Raguž.

    Klub Hrvata u Skupštini Kantona Sarajevo, koji čine Davor Čičić, Marijela Hašimbegović, Danijela Kristić i Damir Marjanović, osudio je izjavu Kordića, koji je, kako su naveli, jednom potvrdio izostanak bilo kakvoga kajanja i emaptije prema žrtvama zločina koje je počinio i za koje je bio pravomoćno osuđen.

    Nevladina organizacija Hrvatsko narodno vijeće u BiH je pozvalo politički vrh Hrvata u BiH da se hitno oglasi i ogradi od Kordića i njegove izjave.

    – Stidimo se. Užasnuti smo i pogođeni izjavom haškog osuđenika za ratne zločine Darija Kordića, koji, kako se na snimku objavljenom u javnosti vidi, okružen simpatizerima, poručuje da ne žali zatvora te da bi sve ponovio – naveli su u saopćenju za medije.

    Brojne osude

    Nakon izjave stigle su brojne osude, među kojima i one od udruženja žrtava, oglasila se i Delegacija Evropske unije, Ured visokog predstavnika (OHR) te Ambasada Sjedinjenih Američkih Država.

    – Sramotna izjava Darija Kordića da se ne kaje zbog svojih postupaka tokom rata od 1992. do 1995. godine pokazuje užasan nedostatak stida i empatije prema svima koje su ubile snage koje je on predvodio tih godina – naveli su iz Delegacije na svom Twitter profilu.

    Također su dodali da su ratni zločini protiv nevinih civila zbog kojih je Kordić služio zatvorsku kaznu dokazane na sudu i predstavljaju utvrđene činjenice.

    – Umjesto da razmišlja o životima koje je svojim djelima uništio i posljedicama koje trpe porodice njegovih žrtava, on je odlučio dati nečuvene komentare koji slave njegove postupke i produbljuju traumu svih onih koji su pogođeni ratom – kazali su iz Delegacije i dodali da bi ovo trebao osuditi svako ko je posvećen istini, pravdi i istinskom pomirenju.

    Veličanje ratnih zločina

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) saopćio je kako je veličanje ratnih zločina kažnjivo zakonom.

    – Ovi komentari Darija Kordića bi se mogli shvatiti kao veličanje i glorifikacija njegovih djela – naveo je on u saopćenju te pozvao Tužilaštvo da otvori istragu u ovom predmetu, kao i da se provjeri postoje li određene posljedice u pogledu presude Haškog suda u slučaju “Kordić”.

    Njegova spremnost da ponovi svoje gnusne postupke pokazuje da nema kajanja za zločine koje je počinio, saopćeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a.

    Pitanje rehabilitacije i prijevremenih puštanja na slobodu

    Udruženje žrtava i svjedoka genocida je u svojoj reakciji, između ostalog, navelo da predsjednica Federacije Lidija Bradara i federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević “podržavaju i afirmiraju ovog ratnog zločinca”.

    Vlaisavljević je ranije, gostujući na Televiziji, kazala da čovjek koji odsluži kaznu za ratni zločin koji je učinio mora biti rehabilitiran u društvu.

    – Šta ćemo s tim ljudima koji su odslužili? Oni moraju biti rehabilitovani. Postoji u svim pravima, humanitarnom pravu, i klauzule koje kažu da oni koji odsluže kazne moraju biti resocijalizovani i rehabilitovani – rekla je, između ostalog, Vlaisavljević.

    Ona nije imala vremena dati komentar Detektoru.

    Gačanica smatra da je ideja rehabilitacije ovim jednim primjerom “savršeno ilustrovala koliko smo mi zapravo daleko od smislene primjene ovoga”.

    – Bolje bi nam bilo da se smisleno pozabavimo preživjelima dok još ima vremena za njih i postratnim generacijama koje odrastaju uz ovakve ‘heroje’ – kaže ona.

    Advokatica Nina Kisić pojašnjava da je jedna od stvari koje Haški tribunal cijeni kod odluka o prijevremenom puštanju na slobodu rehabilitacija nekog lica.

    – Situacija s Darijem Kordićem, posebno ako prođe bez posljedica, obesmislila bi u mom shvatanju poentu suđenja za ratni zločin. Zasigurno je da će Rezidualni mehanizam dodatno cijeniti cijelu situaciju prilikom razmatranja budućih zahtjeva za prijevremeni otpust, a u mom shvatanju bi se morao uspostaviti i mehanizam nadzora i određeni uslovi prijevremenog otpusta – kaže ona.

    Budući zahtjevi za puštanje na prijevremenu slobodu, prema advokatici Mehić, ovisi o predsjedniku Mehanizma, koji donosi konačnu odluku.

    – On ima kriterije kojima se vodi, ali važnu ulogu u tome imaju i uprave zatvora gdje osuđenici izdržavaju kaznu. Konkretno za Kordića, uprava zatvora iz Austrije je zauzela stav da se Kordić dovoljno rehabilitovao za puštanje na slobodu, a te činjenice je predsjednik Mehanizma prihvatio i donio odluku o prijevremenom puštanju – kaže ona.

    Također ističe da pravila ne tretiraju opoziv prijevremenog puštanja na slobodu, pa je sada glavni zadatak zapravo na organima gonjenja u BiH u dijelu koji se odnosi na izmijenjeni zakon.

    Stanovnici Ahmića nakon Kordićeve izjave smatraju da bi on trebao biti vraćen na odsluženje ostatka kazne.

    Bilić smatra da je Kordić iznevjerio austrijsko tužilaštvo i Haag, “jer prošlo je devet godina kako je izašao, on je ponovo spreman to da uradi”.

    – Znači, to je njegovo ponašanje bilo samo prividno da bi on izašao na slobodu. I mislim da se on treba ponovo vratiti u zatvor, da odsluži ako ne veću kaznu, onda ovo što mu je ostalo da odsluži do kraja. Bar za primjer. Mislim da bi to trebalo biti minimalno sa čime bismo mi na neki način bili iole zadovoljni i da krene život kako treba – kaže on.

    avaz.ba

  • Turčin ženu koja ga je ostavila čeka na autobuskoj stanici 24 godine

    Turčin ženu koja ga je ostavila čeka na autobuskoj stanici 24 godine

    Ecevit Okuzcu, stanovnik provincije Sinop u Turkoj, na autobuskoj stanici već 24 godine čeka povratak voljene žene.

    Turski mediji pišu da je Okuzcuova ljubavna priča veoma potresna.

    Novinarima je kazao da je “ženu svojih snova” sreo upravo na toj autobuskoj stanici te da se njihova ljubavna priča razvijala baš onako kako je zamišljao, sve dok se nije dogoodila tragedija.

    U mladosti mu je dijagnosticirana bolest zbog koje je postepeno izgubio vid. Iako je prošao brojne tretmane, nijedan se nije pokazao uspješnim. Nažalost, žena koju je volio otišla je u Istanbul i više se nije vratila.

    Iako je od tada prošlo više od 20 godina Okuzcu nije ostao bez nade, vjerujući da će se njegova voljena jednog dana vratiti na istu autobusku stanicu gdje su im se putevi prvi put ukrstili. Zbog toga je na stanici čeka svakog dana.

    Kako je rekao nema užih članova porodice osim brata koji ne živi s njim. Tokom dana Okuzcu se može naći na autobuskoj stanici, mjestu koja je sada lokalno poznata kao stanica “ašik Ecevit”, što znači “zaljubljeni Ecevit”, koja je postala svojevrsni simbol njegove trajne ljubavi i posvećenosti.

    Klix/Press

  • Novi detalji: Nottingham blokiran, ubijeni studenti, specijalci odveli dvije žene

    Novi detalji: Nottingham blokiran, ubijeni studenti, specijalci odveli dvije žene

    Policija Velike Britanije saopćila je da su tri osobe pronađene mrtve u centralnom engleskom gradu Nottinghamu te da je jedan muškarac uhapšen pod sumnjom za ubistvo nakon što je kombijem pokušao pregaziti još troje ljudi.

    Policija je objavila da su dvije osobe pronađene mrtve na cesti u gradu nešto poslije 4 sata ujutro, prije nego što su policajci upozoreni na još jedan incident nedaleko od grada gdje je kombi pokušao pregaziti tri osobe. One su prebačene na liječenje u bolnicu.

    Više saobraćajnica je zatvoreno, a lokalna tramvajska mreža je obustavljena u Nottinghamu dok policija rješava incident.

    Prema posljednjim informacijama među ubijenima su dva studenta. Sveučilište Nottingham saopćilo je da su dvoje od troje ljudi ubijenih u napadima bili studenti sveučilišta.

    “S velikom tugom potvrđujemo iznenadnu i neočekivanu smrt dvoje naših studenata nakon velikog incidenta u središtu Nottinghama tokom noći. Šokirani smo i shrvani viješću i naše su misli s pogođenima, njihovim porodicama i prijateljima. Znamo da će ovo vjerojatno izazvati nevolje za uposlenike i studente u našoj zajednici.”

    Radiosarajevo.ba

  • Da li ste primijetili flaše od kojih ne možete odvojiti čep? Korak ka efektnijoj reciklaži

    Da li ste primijetili flaše od kojih ne možete odvojiti čep? Korak ka efektnijoj reciklaži

    Na domaćem tržištu pojavile se plastične boce sa pričvršćenim džepovima koje bi trebale doprinijeti recikliranju boca zajedno sa flašama. Međutim, ovdje se ne radi o dobroj volji kompanija koje se brinu za okoliš, već o novom zakonu. I ne, u pitanju nije zakon u BiH.

    Mogli ste primijetiti da se u prodavnicama pojavile plastične boce od kojih je nemoguće odvojiti čep koji je sada pričvršćen plastikom. Pojedine kompanije su napravile i reklame koje pojašnjavaju da je ovo napravljeno kako bi se poboljšala reciklaža te da bi se flaše reciklirale zajedno sa čepovima što često nije slučaj.

    U pitanju je direktiva Evropske Unije o plastici za jednokratnu upotrebu prema kojoj plastični čep boce mora biti pričvršćen na svim plastičnim kontejnerima za jednokratnu upotrebu manje od tri litra od 1. jula 2024. godine.

    Anes Podić iz Udruženja Eko-akcija je pojasnio da su boce sa pričvršćenim čepovima počeli proizvoditi i kompanije iz BiH koje izvoze na tržište EU, ali i kompanije iz EU koje izvoze u Bosnu i Hercegovinu. Vjerovatno iz tehnoloških razloga jer se ne isplati držati dvije linije za proizvodnju: jednu sa pričvršćenim čepovima i jednu staru, tako da se linija promijeni i zato imamo takve čepove u Bosni i Hercegovini.

    Dakle zbog trgovinske razmjene koju Bosna i Hercegovina ima sa Evropskom unijom dio proizvoda će biti sa pričvrščenim čepovima i u našoj zemlji.

    Kako će reciklaži pomoći pričvršćivanje čepa?

    Čepovi se generalno teže recikliraju nego ostatak boce. Ova promjena će kompanije natjerati da čepove prave od materijala koji se može reciklirati.

    Kako u Evropskoj uniji, tako i u drugim zemljama, pa i u BiH dio čepova često završi u okolišu. Ostatak boce se preda na recikliranje, ali samo tamo gdje ti sistemi rade.

    “Za Bosnu i Hercegovinu to ništa ne vrijedi. Naš stepen razdvajanja otpada se mjeri u jednocifrenim procentima. Šta god vam pričali neki od operatera za ambalažni otpad, naše brojke razdvajanja boca za jednokratnu upotrebu su u jednocifrenim procentima u odnosu na ukupnu količinu potrošenih boca. Kod nas većina boca završi ili na nekoj neuređenoj zvaničnoj deponiji ili u prirodi”, kazao je Podić.

    Pojasnio je da za EU to ipak ima smisla te da u EU do 2025. godine mora se postići stepen prikupljanja od 77 posto.

    Da li je do građana ili do sistema?

    Iako u Bosni i Hercegovini, a posebno u Sarajevu na pojedinim lokacijama postoje kontejneri za odvajanje otpada i tzv. ostrva gdje se može odložiti otpad koji se ne bi smio odlagati sa ostalim, recikliranje i razdvajanje otpada još uvijek nije zaživjelo.

    Problem se, izgleda, krije u nepostojanju adekvatnih kazni i zakonom uređenog sistema. U Sarajevu možete odložiti opasni otpad, nuklearni otpad i to neće niko kontrolisati, niti ima propisane kazne za to. Stoga iskorištenost tih ostrva i kontejnera, na neki od kojih je potrošeno oko milion maraka, je jako niska.

    Sada je aktuelna nova kampanja da se postave novi kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada širom Sarajeva. Međutim, kako kaže Podić, to nije prvi put da mi dobijamo kontejnere i nažalost akcija tako ide da su joj vrlo male šanse da uspije.

    “Da bi uspjela, morate imati zakonski okvir koji će dopunjavati infrastrukturu. Kad već postoji infrastruktura, stanovništvo mora biti natjerano da je koristi”, rekao je.

    Zemlje širom svijeta pribjegavaju različitim taktikama. Ljubljana ima izvanredan sistem gdje su širom grada postavljeni kontejneri za odvajanje otpada i nakon što se razdvoji otpad, ostatak koji ide na deponiju, koji se ne može reciklirati, se izvaže i naplaćuje se na osnovu težine. Uz to je propisana kazna od 800 do 2.000 eura za one koji pokušaju da varaju sistem.

    “Kod nas imate infrastrukturu, imate neki zakon o komunalnoj čistoći koji je godinama star i zakon ni na koji način neće prisiljavati stanovnike da koristi infrastrukturu. To će sve opet biti ostavljeno na nekoj dobroj volji svijesti pa kad ne uspije, onda će opet ovi koji su organizovali ‘kukati’ kako svijest građana niska. Evo vam dobar primjer koliko je to malo vezano za svijest građana”, rekao je Podić.

    Međutim, da se ne radi o svijesti građana pokazuje se na jednom zanimljivom primjeru stanovnika Švicarske.

    Naime, prije nekoliko godina u nekoliko dijelova Francuske na parkinzima se počele pojavljivati crne vreće sa otpadom. Nakon što je policija istražila ovaj slučaj, otkrilo se da sav taj otpad dolazi iz Švicarske, zemlje koja je svima nama uzor čistoće.

    Stanovnici Švicarske iz dijelova koji graniče sa Francukom odlazeći u kupovinu u susjednu zemlju, nosili svoj otpad koji su tamo ostavljali. Razlog tome je bilo uvođenje naplate za neodvojeni otpad u njihovoj zemlji. A nakon što je Francuska uvela kazne (oko 300 eura za jedan prekršaj) pojavilo se nezadovoljstvo zbog zabrane da se otpad ipak ostavi i kad se plati kazna.

    Zemlje širom svijeta na različite načine pokušavaju da natjeraju stanovništvo da brinu o okolini ne oslanjajući se na njihovu “svijest”. Vodi se regulatorna bitka i nigdje se nije postigao rezultat tako da se samo isporuče kontejneri i da sutradan ljudi počnu razdvajati otpad.

  • MALO POSLOVNO ČUDO NA SJEVERU BOSNE: Uspješna poduzetnica ruši barijere, snove iz Švedske ostvarila u Bosni i Hercegovini…

    MALO POSLOVNO ČUDO NA SJEVERU BOSNE: Uspješna poduzetnica ruši barijere, snove iz Švedske ostvarila u Bosni i Hercegovini…

    Ambiciozna i vrijedna Sabina Uzeirbegović svoje snove mogla je ostvariti u Švedskoj, ali je želja za njenim Dobojom bila snažnija. Nije se pokajala, a kada uđete u njenu radnju osvojiće vas mirisom, a kasnije i ukusom. Sve po recepturi naših nana, baki i mama.

    U Medenjaku je uvijek gužva. Njihovi proizvodi nisu jeftini, ali ko jednom dođe uvijek se vraća. Sve je krenulo 2014 godine. Sabina je otvorila mali pogon za proizvodnju i prodaju kolača. Proizvodi po receptima naših nana, baki i mama brzo su osvojili Dobojlije, a priča se proširila i dalje.

    alt

    U Medenjaku je danas zaposleno 18 osoba. Mala radnja pretvorila se u veliki povratnički san. Bez zaposlenja nema ni održivog povratka, a Medenjakova priča je više od toga. Na nacionalnost ovdje se ne gleda, svi zajedno imaju samo jedan cilj, da mušterija bude zadovoljna.

    – Slastičarna Medenjak je rezultat jedne dugogodišnje ideje, zatim porodične tradicije pravljenja kolača. Uživanja u tome, jedan hedonizam u pripremanju poislastica. To je uspjeh, da se jedna divna priča iz kuće oživi i prenese na tržište i od toga napravi biznis, kazala je Sabina za Ljudski.ba.

    alt

    Priča o Medenjaku odavno je prešla granice Doboja. Potvrdio je to jedan gost iz susjedne općine u Federaciji BiH koji sa sinom dolazi kada mu se god ukaže prilika.

    – Ovdje sve jednostavno miriše na domaću atmosferu. Medenjak je postao brend, po kvaliteti kolača jedna od slastičarni u samom vrhu u BiH, rekao je zadovoljni gost.

    Press Media

  • Pioniri ŠK Never stop završili takmičarsku sezonu

    Pioniri ŠK Never stop završili takmičarsku sezonu

    Proteklog vikenda utakmicama u Vitezu na Final 4 zavrsavamo sezonu što se tiče pionirske selekcije.
    Pobjedom protiv KK Star Fojnica i ŠK “PRVI KOŠ”Vitez osvojili smo 1 mjesto u GMS Ligi Mladih i Plandovo 2023.
    Do 1. mjesta su nas ponovo vodili Muhamed Kovač i Jasmin Behrem a svi naši dječaci su upisali svoje minute i poene na turniru.
    Za MVP turnira Plandovo 2023 i Final 4 GMS Lige Mladih proglašen je Muhamed Kovač koji je u polufinalu dao 37, a u Finalu 41 poen.
    U petorku turnira izabrani su Muhamed Kovač i Jasmin Behrem.
    Zahvaljujemo se domaćinu turnira na čelu sa Igorom Bošnjakom ŠK”PRVI KOŠ”Vitez na gostoprimstvu i želimo brz oporavak njihovom dječaku koji zadobio povredu ruke i želimo da se sto prije vrati na košarkaške terene.
    Zahvaljujemo se Dr. Hamdiji Mlinareviću koji je počastio dječake osvježavajućim pićem i voćem.
    Mi nastavljamo dalje u petak kada igramo Final 4 GMS Lige Mladih za kadete do tada Treniramo jako i sljedimo svoje snove!!!
    Polufinale
    KK “STAR”Fojnica-28
    ŠK”NEVER STOP”Donji Vakuf-74
    (05:21-11:14-02:12-10:27)
    Finale
    ŠK”PRVI KOŠ”Vitez-55
    ŠK”NEVER STOP”Donji Vakuf-95
    (24:24-16:29-13:19-02:23
  • Konačno dobre vijesti: Nedim Sladić objavio prognozu do kraja juna, evo kada dolazi sunce

    Konačno dobre vijesti: Nedim Sladić objavio prognozu do kraja juna, evo kada dolazi sunce

    Početkom treće dekade mjeseca juna napokon možemo i prolazno najaviti mirnije vrijeme, najavio je bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić u novoj prognozi za ovaj mjesec.

    “Osjetno toplije, dosta sunca i prve tridesetice, samo upitno s ove distance koliko će vremenski će potrajati”, napisao je Sladić na Facebooku.

    Podsjetimo, Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu za period od 12. do 27. juna ove godine.

    Kako su naveli, nestabilno vrijeme praćeno padavinama nastavlja se i tokom narednih dana.

    Do petka umjerene padavine očekuju se na zapadu i jugozapadu zemlje. Na jugu i jugoistoku zemlje intenzivnije padavine izgledne samo u srijedu i četvrtak. U centralnim, sjevernim i istočnim predjelima Bosne nestabilan period nastavlja se do 19. juna sa velikom vjerovatnoćom za lokalne nepogode praćene obilnim padavinama jačeg intenziteta u srijedu i četvrtak.

    Stabilniji period na zapadu, jugozapadu i jugu Bosne i Hercegovine očekuje se od 16., a u centralnim, sjevernim i istočnim predjelima stabilizacija se prognozira od 20. juna.

    Narednih 10 dana vrijednosti temperatura zraka prognoziraju se oko ili nešto ispod referentnih za ovaj period godine. Na planinama i visoravnima, zapadne, jugozapadne, centralne i istočne Bosne, očekivane temperature zraka biće u rasponu od 7 do 12 °C, u nižim, kotlinskim predjelima Bosne te na planinskom sjeveru Hercegovine, od 11 do 16 °C, dok se u ostatku Hercegovine prognozira od 14 do 19 °C. Maksimalne dnevne temperature zraka u Bosni od 20 do 24, na jugu zemlje do 27 °C.

    Od 22. juna izgledan je blagi porast vrijednosti temperatura zraka. Tokom jutra u Bosni očekivane temperature kretaće se od 16 do 20, u Hercegovini od 18 do 22, danju u Bosni do 31, u Hercegovini do 33 °C.

    [facebook]https://www.facebook.com/photo/?fbid=6578671528843742&set=pcb.6578642855513276[/facebook]

    Radiosarajevo.ba

  • Ekskluzivno pogledajte kako izgledaju novi dresovi Zmajeva

    Ekskluzivno pogledajte kako izgledaju novi dresovi Zmajeva

    Reprezentacija Bosne i Hercegovine će junske utakmice kvalifikacija za Evropsko prvenstvo igrati u novim dresovima, a portal Klix.ba ekskluzivno vam donosi kako će izgledati oprema naših Zmajeva.

    Od ranije je poznato da je tehnički sponzor naše reprezentacije proizvođač sportske opreme Kelme koji je u saradnji s Nogometnim savezom BiH kreirao izgled novih dresova.

    Posebno specijalizovani dresovi dolaze u dvije garniture. Domaća garnitura je u plavoj boji, a na njoj su prisutni i žuti detalji te motivi zmaja koji će se sasvim sigurno dopasti bh. javnosti.

    I gostujući dres, koji je u bijeloj boji, ima motive zmaja na sebi, što je prvi put da neki od proizvođača sportske opreme kreira specijalno za dres reprezentacije BiH, čiji je i nadimak Zmajevi. Gostujući dres ima detalje u plavoj boji na većinski bijeloj varijanti.

    Foto: D. S./Klix.ba

    Foto: D. S./Klix.ba

    Dresove su predstavili generalni sekretar Nogometnog saveza BiH Adnan Džemidžić te generalni zastupnik Kelmea za BiH Srđan Jaćimović.

    “Ovo je početak naše nove priče. Simbioza svega što se do sad radilo. Napokon smo dobili proizvod koji će se probiti na tržište. Nadam se da će i naši igrači polučiti dobar rezultat već u Portugalu. Ovo je korak naprijed. Dobili smo i kvalitet, a i kvantitet i nadam da će navijači BiH biti zadovoljni”, rekao je Džemidžić.

    Jaćimović je poručio kako se nada da će dresovi zadovoljiti navijače i dodao da su isključivo personalizirani za reprezentaciju BiH.

    “Zadovoljan sam i ponosan. Nadam da će se dopasti navijačima. Trudili smo se da dres bude autentičan. Personalizirana je i rađen isključivo za reprezentaciju BiH. Mislim da će se dopasti navijači. Čuo sam da su i igrači zadovoljni kvalitetom dresa. Nadam se da će dres biti sretan za plasman na EP”, rekao je Jaćimović te najavio da će prodaja dresova početi 16. juna putem interneta.

    Foto: D. S./Klix.ba

    Foto: D. S./Klix.ba

    Podsjetimo, izabranici Faruka Hadžibegića će premijeru u novim dresovima imati u Lisabonu gdje će u subotu igrati utakmicu 3. kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo protiv domaćeg Portugala.

    Samo tri dana kasnije (20. juna) ugostit ćemo Luksemburg na stadionu Bilino polje u Zenici i to će biti vjerovatno jedna od najbitnijih utakmica u ovogodišnjim kvalifikacijama.

    Klix.ba

  • Jeste li se ikada zapitali zašto je paradajz voće, a lubenica povrće?

    Jeste li se ikada zapitali zašto je paradajz voće, a lubenica povrće?

    Postoje biljke za koje bismo na prvu pomislili da su voće ili povrće, samo kako bi se na kraju pokazalo da su ipak ono drugo. Zašto dolazi do takve zabune?

    Bez obzira na to u kojem dijelu svijeta živite, breskva se svugdje smatra voćem, dok je naprimjer mrkva uvijek povrće. Ova jasna podjela vrijedi za veliku većinu voća i povrća te je svima razumljiva.

    Kako je to moguće?

    Ipak, postoji nekoliko biljaka za koje bismo na prvu pomislili da su voće ili povrće, samo kako bi se na kraju pokazalo da su ipak ono drugo. O čemu se tu točno radi i zašto dolazi do takve zabune?

    Razlog ovoj zabuni leži u činjenici da se definicija “voća” i “povrća” drukčije tretiraju u botanici nego u kulinarstvu.

    Govoreći iz perspektive botanike, voće je sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta, dok povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena i lišća.

    Vodeći se tom podjelom npr. jabuka, buča i paradajz su voćke, dok su repa, krompiri i lubenica povrće.

    Ova je podjela znatno drukčija kad je prosmatramo s kulinarskog aspekta.

    Brojne namirnice koje u botaničkom smislu predstavljaju voće u kulinarstvu se smatraju povrćem, a paradajz, paprike, tikvice i krastavci samo su neki od njih.

    U debatu o razlikovanju voća i povrća u nekoliko se navrata morao uplesti i zakon, među kojima je svakako najpoznatiji slučaj odluka američkog Vrhovnog suda u slučaju Nix protiv Heddena, gdje je sud odlučio da se paradajz mora oporezivati kao povrće, umjesto kao voće, koje je imalo nižu poreznu stopu.

  • Studenti razvili autonomnog robota koji uništava invazivne insekte

    Studenti razvili autonomnog robota koji uništava invazivne insekte

    Tim studenata s Univerziteta Carnegie Mellon University, odnosno Instituta za robotiku, razvio je autonomnog robota pod nazivom TartanPest, koji može uništiti invazivnu vrstu insekata pod nazivom “spotted lanternflie”, odnosno pjegava lanterna, koji uništavaju ekonomski važne usjeve.

    Robot se sastoji od električnog traktora, robotske ruke i kompjuterskog vida, a zahvaljujući tome se može kretati poljima i šumama te otkrivati i uništavati jaja insekata koristeći rotirajuću četku postavljenu na krau ruke. Četkica se okreće kako bi izbacila jaja i uništila ih.

    Jajne mase mogu sadržavati 30 do 50 jaja i često se nalaze na drveću, stijenama, vanjskom namještaju i zahrđalim metalnim površinama, a ako se efikasno ne zaustave, svake godine se rađa nova generacija štetočina.

    “Trenutno je pjegava lanterna koncentrisana u istočnom dijelu zemlje, no očekuje se širenje. Investiranjem u rješenje ovog problema ćemo spriječiti visoke troškove u budućnosti”, izjavila je istraživačica Carolyn Alex iz TartanPest tima.

    TartanPest koristi robotsku ruku postavljenu u bazu električnog Amiga mikrotraktora, koji je proizvela kalifornijska robotska kompanija Farm-ng. Mašina koristi model dubokog učenja i AI set podataka kreiran pomoću 700 fotografija jajnih masa pomenutog insekta kako bi ih identificirala i uništila.

    Pjegava lanterna se brzo i lako širi te se hrani raznim biljkama i plodovima uključujući grejp, jabuke, orahe i slično. Samo u Pennsylvaniji pravi štetu od 300 miliona dolara na godišnjem nivou.

    Stoga bi se robot TartanPest mogao pokazati izuzetno korisnim za male farmere i širi sistem hrane. Autonomni robot bi mogao pomoći u raznim sferama uključujući smanjenje hemijskog zagađivanja usjeva, povećanje efikasnosti farmi i smanjenje troškova rada.