



U Medžlisu islamske zajednice (MIZ) Bugojno sinoć je predstavljena knjiga “Institucija intencija šerijatskog prava i njihova primjena u fetvama Huseina Đoze”, autora dr. Hamida Indžića.
Riječ je o djelu koje je nastalo iz doktorskog rada koji je autor odbranio na Internacionalnom Univerzitetu u Novom Pazaru.
– Čitaoci će se moći upoznati sa osnovnim informacijama o nauci intencije šerijatskog prava, te vidjeti njenu praktičnu primjenu u fetvama Huseina Đoze. U sklopu tih fetvu se primijeti gdje se on oslanja na same intencije i spominje da je donio određeni odgovor na osnovu onoga što je bit i suština šerijata – rekao je autor Indžić.
O knjizi je u ulozi promotora je govorio doc. dr. Senad Ćeman, profesor na Fakultetu islamskih nauka koji je istakao da je riječ o knjizi koja će pomoći da čitaoci razumiju na koji je način Đozo tumačio određena pitanja u duhu vremena.
– Uvažavao je slovo zakona i vrlo često davao prednost onome što danas vidimo kao veliku blagodat, poput institucinalnog pristupa tumačenju islama. Od toga da je bio jedan od pokretača institucionalnog prikupljanja zekata i sadekatul-fitra, preko organizovane kurbanske akcije, do pokretanja IIN “Preporod” i svega onoga čemu su efendija Đozo i njegova generacija dali veliki doprinos – kazao je dr. Ćeman.
Glavni imam MIZ Bugojno Kemal-ef. Tokmić je ocijenio da se ova promocija može razumijevati kao značajan dio vjerskog i društvenog života na području Medžlisa.
– Večerašnja promocija osvjetljava rad Huseina Đoze koji zajedno sa Mehmedom Handžićem i Džemaludinom Čauševićem spada među najznačajnije alime na ovim prostorima u prošlom stoljeću – kazao je efendija Tokmić.
Među narednim edukativnim aktivnostima manifestacije “Dani Ajvatovice” u Bugojnu će još biti realizovana tribina o prostorima intime u bosanskoj kulturi islama.
(Preporod.info)

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić (SBiH) u izjavi za Klix.ba je komentarisao plan isplate unutrašnjeg i vanjskog duga FBiH.
Unutrašnji dug je dug koji je dijelom u rukama same države i dijelom njenih građana, dok se vanjski dug odnosi na dug drugim državama, stranim i međunarodnim fondovima i institucijama.
Prema planu isplate duga, FBiH će ove godine morati otplatiti 106 miliona KM unutrašnjeg duga i 671 milion KM vanjskog duga. Već sljedeće godine morat će otplatiti 71 milion KM unutrašnjeg duga i 692 miliona KM vanjskog duga. Čavalić je konstatovao da će upravo ova i sljedeća godina biti najizazovnije u otplati duga.
“Može se iščitati određena stabilnost u otplati ukupnog duga. Očekivano je da godine koje su nam bliže donose veći teret, izuzev 2036. kada imamo malo više obaveza po osnovi vanjskog duga. Najizazovnije godine u otplati vanjskog duga bit će 2023. i 2024.”, ukazao je.

Plan otplate duga FBiH (Grafikon: A. L./Klix.ba)
Kada je u pitanju otplata duga, napomenuo je da isplata duga Republike Srpske ima i geopolitički kontekst.
“Ovo je još interesantnije kada se (plan otplate duga FBiH) poredi sa profilom otplate duga u RS-a koji je blago drugačiji i izazovniji. U ovom entitetu se generiraju, ne samo ekonomski, već i geopolitički izazovi, kao što su pokušaji da se dobiju krediti od Rusije, Kine ili Srbije”, podsjetio je.
Čavalić je naveo zašto je potrebno imati informaciju o otplati duga.
“Ovu informaciju trebamo znati kako bismo kao porezni obveznici znali koje godine će biti izazovne. Silazna putanja pokazuje da je riječ o stablizirajućem stanju, tj. da je lijepo raspoređeno”, rekao je.
Kako se utvrđuje plan otplate
Pitali smo ga kako se utvrđuje plan otplate duga, tj. šta se uzima u obzir prilikom izrade ovog plana.
“Najviše zavisi od dva donositelja odluka. Prvi je Vlada FBiH koja može odrediti rok otplate, prije svega u kontekstu unutrašnjeg duga pri izdavanju vrijednosnih papira, a onda i u kontekstu vanjskog duga pri pregovorima. Drugi donositelj odluka su vanjski kreditori, a to Svjetska banka (WB), Evropska investiciona banka (EIB), Međunarodni monetarni fond (MMF), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Pariski klub, Evropska komisija, Vlada Španije idr. To su neki od najvećih vanjskih kreditora”, objasnio je.

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH (Foto: I. Š./Klix.ba)
Prema njegovim riječima, oni daju komociju otplate i daju mogućnost da se ne plaća u određenom roku. Istakao je kada se može desiti problem pri otplati, a istakao je da je taj problem zadesio RS.
“Problem može biti kada izmakne kontroli pritisak vanjskog i unutrašnjeg duga, tj. da u jednoj godini bude izuzetna otplata vanjskog duga, a pri tom se mora raditi na unutrašnjem kratkoročnom zaduživanju kako bi se servisirale tekuće obaveze. To je problem RS-a u ovoj godini”, naglasio je.
Pitanje visine duga
Također smo ga pitali da li je dug FBiH visok. Ne misli da je visok, ali je mišljenja da bi trebao ostati u trenutnom iznosu.
“Nije, ali bi trebao ostati u ovom iznosu. Mi smo jučer imali Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Parlamenta FBiH. Konstatovali smo da bi bilo dobro da se nova vlada domaćinski odnosi prema ovom pitanju. Spomenuli smo premijera RS-a Radovana Viškovića (SNSD) koji je indirektno pohvalio FBiH za upravljanje dugom”, kazao je.
Osvrnuo se i na zaduženost kantona, konstatirajući da ne postoji razlog za brigu.
“FBiH jeste decentralizirani entitet, tj. postoje dugovi kantona. Osim Kantona Sarajevo koji se možda malo više zadužio u apsolutnom, a ne relativnom smislu, uglavnom je mirna voda, a naročito kod općina i gradova koji imaju limite zaduživanja”, ukazao je Čavalić.
Tema razgovora bilo je i to da li postoji optimalni iznos duga države.
“Mislim da se ne može kazati da postoji optimalan dug. Optimalan bi bio onaj koji podrazumijeva da dužnik vraća dug u roku, a da ima stope ekonomskog rasta na bazi datog zaduživanja. Dokle god ekonomija raste na osnovu datog duga, onda je dug u nekom optimalnom iznosu”, naveo je.
Objašnjavajući prethodni stav istakao je primjer Grčke i Japana.
“Navedimo primjer Grčke i Japana. To su države koje su relativno dosta zadužene, daleko više nego Bosna i Hercegovina. Međutim, Japan ima daleko veću perspektivu otplate duga nego Grčka i mogućnost novog zaduženja. Nekada upadnemo u zamku tih relativnih postotaka i nekada ne treba slijepo vjerovati navedenom. No, moguće je uporediti dva entiteta, jer je riječ o sličnoj strukturi i zato je lakše raditi tu komparaciju”, rekao je.
Prijedlozi MMF-a
Komentarisao je i prijedlog MMF-a da FBiH smanji budžetsku potrošnju čiji znatan dio čini potrošnja na plate radnika u javnom sektoru.
“Klasični lijek protiv inflacije je usporavanje rasta plata, koliko god nama to izgledalo nekonvencionalno. To se radi širom svijeta. Činjenica je da su plate rasle u dijelovima javnog sektora, a mislim da se to desilo zbog pritiska sindikata. Vjerovatno MMF želi dati recept da se ograniči ili uspori rast plata kako bi se obuzdala inflacija”, ukazao je Čavalić.
Podsjetio je da je i MMF-ov prijedlog za rast kamatnih stopa također mjera protiv inflacije.
Klix.ba

Na fb stranici ” MOJI VAKULJANI”, od strane autora iz grupe Novi DANI, objavljena je fotografija čaršije, samog centra Donjeg Vakufa.
Prema objavi ova fotografija je iz partizanske arhive snimljena na današnji dan 1943. godine(op.a 20. juni ) .
“U opisu ne piše koje je mjesto ali po putokazima to bi mogla biti ova ulica u Donjem Vakufu. Pomozite da utvrdimo lokaciju.” napisali su na ovoj objavi.
Ipak, po mnogim komentarima, ovo je centar Donjeg Vakufa!!!


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine početkom aprila 2021. godine donijela je odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne visine marži.
Odluka je imala smisla u prvih nekoliko mjeseci i u vrijeme pandemije koronavirusa, ali danas je izgubila svaki smisao. Šta će uraditi novi saziv Vlade FBiH da zaustavi divljanje cijena?
Tom odlukom je definisano da su pravna i fizička lica obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da ne prelaze visinu marži u procentualnom iznosu koje su važile na dan 31. decembar 2020. godine.
Odluka se odnosi na sljedeće artikle: pšenično brašno i sve vrste hljeba od pšeničnog brašna, mlijeko i tekući jogurt 2,8 posto masnoće, svježa jaja, šećer kristal bijeli, so za ljudsku ishranu, rižu, tjesteninu, margarin i biljnu mast, sve vrste svježeg mesa i ribe, mesne konzerve, riblje konzerve, jestivo ulje suncokretovo, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, deterdžent za veš u prahu, deterdžent za suđe tečni i sapun.
Namjera Vlade FBiH bila je da ovom odlukom reguliše tržište i da utječu da cijene navedenih proizvoda ne divljaju. Ove mjere još su na snazi i svi se slažu da ih treba mijenjati jer nisu postigle željeni efekat. Odluka o ograničavanju marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, koju je donijela prethodna Vlada FBiH izgubila je svaku logiku.
Tačnije, logike nikada nije ni bilo i već dvije godine izaziva potpuni haos na tržištu. U Ministarstvu trgovine FBiH pripremaju nove mjere jer su svjesni da aktuelne mjere nisu dale dobre rezultate. Kada će se mjere promijeniti, u resornom ministarstvu još ne mogu dati odgovor.
Cijene u doba korone su se mijenjale iz dana u dan, građani su se žalili inspekciji na enormna poskupljenja, a sada još više. Inspektori su bili stalno na terenu, pisali kazne u trgovačkim lancima, a radnici u trgovinama najviše rade na postavljanju novih cijena.
Trgovcima se isplatilo da plate kazne ako su nezakonito povećali svoje marže jer su na tome ostvarivali enorman profit, a kazne su male u odnosu na nezakonitu zaradu. U skladu s odlukama Vlade FBiH kazne su u rasponu od hiljadu do deset hiljada maraka za pravno lice, od 250 do 2.500 maraka za odgovorno lice u pravnom licu, te od 500 do 1.500 maraka za fizičko lice.
Rast cijena u BiH je odavno neopravdan, uzevši u obzir pad troškova proizvodnje i transporta, koji padaju još od kraja 2022. godine, smatra Igor Gavran, ekonomski analitičar.
– Nastavlja se pad životnog standarda većine građana i rast ekstraprofita onih koji odavno zloupotrebljavaju tržišni položaj i cijene održavaju nerealno visokim – naglasio je Gavran.
Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura podsjeća da Bosna i Hercegovina uvozi 80 posto hrane koju konzumiramo, pa i laik vidi da je neophodno ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji.
– Ako nemamo svoju hranu, onda nam svako može prodavati uvoznu po cijeni kojoj hoće. Niko se ne sekira što jedan čovjek s prosječnom plaćom, koja je sada malo viša od 1.200 maraka, ne može prehraniti svoju porodicu. Ako imamo idealnu situaciju u jednoj porodici sa dvije prosječne plaće, ne mogu osigurati mjesečnu potrošačku korpu koja je sada oko tri hiljade maraka. Sve dok vlast ne bude radila, u BiH cijene će stihijski rasti, odnosno onako kako bude želio trgovački lobi.

U našoj zemlji danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost.
Vjetar slab zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 22, na jugu do 25, a dnevna od 29 do 35 °C.
U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 17, a dnevna oko 32 °C.
Na sjevernoj Zemljinoj hemisferi danas počinje ljeto.
Na dan početka ljeta obdanica je najduža, a noć najkraća.
Prvim danom ljeta smatra se dan ljetnog solsticija (najduža obdanica), koji obično pada između 20. i 23. juna. Kako se Zemlja okreće oko Sunca, ali i oko svoje ose njen položaj u određenom trenutku u odnosu na Sunce definiše godišnja doba.
Ove godine jesenji ekvinocij (ravnodnevnica) je 23. septembra, što znači da tada završava ljeto i počinje jesen.

08:30 do 10:30 sati Vrelo
12:00 do 14:00 sati Kalibunar
16:30 do 18:30 sati Kanare
20:00 do 21:30 sati Donje Putićevo
16:30 do 18:30 sati Han Ploča
18:00 do 19:30 sati Draževići
20:30 do 21:30 sati Višnjica Polje
22:00 do 23:15 sati Sarajevska cesta.
10:00 do 11:30 sati Lugovi
11:30 do 13:00 sati Tisovačka
14:00 do 15:30 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)Kaonik (stari most)
15:30 do 16:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.objekta „penelopa“).
07:30 do 09:00 sati M-5 Vinac
09:15 do 10:45 sati M-5 Bravnice
11:15 do 12:45 sati M-5 Skela
13:00 do 14:00 sati M-16 Zastinje.
07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
11:00 do 12:30 sati Podtrlica
14:30 do 16:00 sati Pajić Polje
20:00 do 21:30 sati Dražev Dolac
07:30 do 08:30 sati Torlakovac
11:00 do 12:00 sati Komar
19:00 do 20:00 sati Rujanci
21:00 do 22:00 sati Babin Potok.
11:00 do 12:30 sati Zlavast
13:00 do 14:30 sati Poriče
15:00 do 16:30 sati ulica Slobode (Guma)
17:00 do 18:30 sati naselje Čaušlije.
15:30 do 17:30 sati Tovarište
18:00 do 20:00 sati ul. Bosanska
20:30 do 22:30 sati OStružnica Polje.
07:00 do 09:00 sati M-5 Bila
09:00 do 11:00 sati R-441 Počulica
12:00 do 13:00 sati lokalna cesta Divjak
13:00 do 14:00 sati M-5 Bila.
07:30 do 08:30 sati M-16.4 Vodovod
11:00 do 12:30 sati M-16.4 Rankovići
13:00 do 14:30 sati M-16.4 Margetići.

Povoljni vremenski uslovi pogoduju nesmetanom saobraćanju na putevima u Bosni i Hercegovini.
Povećan je broj biciklista, motociklista i korsnika električnih romobila, posebno u gradskim zonama. Molimo sve učesnike u saobraćaju da budu maksimalno oprezni i da poštuju saobraćajne propise.
Vozači, na vrijeme se informišite o stanju na putevima i graničnim prelazima. Ako putujete na duže relacije pravite češće pauze.
U toku su radovi na redovnom održavanju magistralnog puta M-17 kroz grad Konjic, zbog čega se u prijepodnevnim satima saobraća usporeno, jednom trakom.
Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za saobraćaj je zatvorena lijeva cijev tunela 1. mart na dionici autoputa A-1 Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz desnu tunelsku cijev.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Srbljani-Bosanska Krupa, Kiseljak-Gromiljak, Lašva-Kaonik, Travnik-Vitez, Šićki Brod-Lukavac, Bijeljina-Šepak, Čitluk-Ljubuški, Bihać-Kamenica i Ripač-Dubovsko, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), saobraćaj se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže saobraća preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.
Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz kraća zadržavanja.

Zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima, danas od 10.30 do 11.00 sati bez električne energije ostat će Trafo područje Dom kulture.