Večeras je u sklopu obilježavanja ” 513. Dana Ajvatovice”, u Domu kulture u Donjem Vakufu održano ”Večer bošnjačke tradicije”, u sklopu kojeg su svoj nastup imali članovi VIS”Forte” Donji Vakuf, kao i članice rekreativne grupe folklora koja djeluje u sklopu KUD-a „Nakib Abdagić Kiban“.
Da bi atmosfera ”Večeri bošnjačke tradicije” u potpunosti opravdala naziv i odisala štihom etnološke kulture Bošnjaka pobrinula se Donjovakufljanka, Bisera Kaniža sa izložbom eksponata..
Za dekor i uređenje pozornice korišteni su predmeti, od narodnog veza, bosanskog ćilima do upotrebnih predmeta koji se danas rijetko mogu vidjeti u našim kućama .
Kulturna baština Bošnjaka, seže daleko u historiju. Tragovi su ostali na gotovo svim sferama života, od tradicionalnih narodnih igara, preko tradicionalne pjesme sevdalinke, pa do onih običaja ašikovanja i autohtoni narodnih nošnji.
Trebamo njegovati, ono što je dio ove kulture, a tu naši tradicionalni običaji, igre i pjesme.
Američki predsjednik Joe Biden u utorak je za godinu dana produžio vanredne mjere povezane sa regionom Zapadnog Balkana, koje su prvobitno proglašene uredbom iz 2001. godine.
“Potezi osoba koji prijete miru i međunarodnim naporima za stabilizaciju na Zapadnom Balkanu, uključujući činove ekstremističkog nasilja i opstrukciju, i situacija na Zapadnom Balkanu – koja sprečava napredak ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije – i dalje predstavljaju neuobičajenu i vanrednu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država”, naveo je Biden u obavještenju o produženju mjera, upućenom Kongresu. Obavještenje će također biti objavljeno u Federalnom registru.
Važenje uredbe produžavali su i prethodni američki predsjednici.
Biden u obavještenju, koje je objavila Bijela kuća, podsjetio da je prije dvije godine potpisao uredbu kojom je proširio opseg vanrednih mjera koje su na snazi još od 26. juna 2001. godine, javlja Glas Amerike.
Američki predsjednik je u uredbi (14033), donesenoj 8. juna 2021. godine, naveo da situacija “na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Albanije (Zapadni Balkan) tokom posljednje dvije decenije – uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija poslije raspada bivše SFRJ, kao i rasprostranjena koruciju u raznim vladama i institucijama na Zapadnom Balkanu – sprečava napredak ka efikasnoj i demokratskoj upravi i punoj integraciji u transatlantske institucije i da zbog toga predstavlja neuobičajenu i vanrednu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku Sjedinjenih Država”.
Prvobitnu uredbu (13219) o vanrednim mjerama vezanim za Zapadni Balkan, tadašnji predsjednik George Bush mlađi potpisao je 2001. godine da bi se “pozabavio neuobičajenim i velikim prijetnjama po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD-a koju u ovom slučaju predstavljaju akcije ljudi koji se bave, pomažu, sponzorišu ili podržavaju ekstremističko nasilje u bivšoj Republici Makedoniji (koja je sada Republika Sjeverna Makedonija) i drugim dijelovima regiona Zapadnog Balkana, ili dijelima koja se odnose na opstrukciju sprovođenja Dejtonskog sporazuma u Bosni ili rezolucije Savjeta bezbijednosti UN-a 1244 od 10. juna 1999. na Kosovu”.
Bush je tu uredbu dopunio 28. maja 2003. godine, “kako bi preduzeo dodatne korake u vezi sa djelima koja se odnose na opstrukciju sprovođenja Ohridskog sporazuma iz 2001., u vezi sa Makedonijom (sadašnjom Sjevernom Makedonijom)”.
Vlada Federacije BiH utvrdila je danas Prijedlog zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, te ga uputila u parlamentarnu proceduru.
Između ostalog, prvi put se status civilne žrtve rata daje djeci koja su rođena iz čina ratnog silovanja.
Kako je saopćeno nakon sjednice Vlade, precizira se da je civilna žrtva rata civilna osoba kod koje je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, počevši od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. godine, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju te osobe.
– Civilna žrtva rata je i osoba kod koje je nakon navedenog perioda rata, usljed aktiviranja zaostalog ratnog materijala nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili pogibiju te osobe – navedeno je.
Istaknuto je da se status civilne žrtve rata priznaje osobi kod koje je nastupilo oštećenje organizma ili značajno narušavanje zdravlja od minimalno 20 posto tjelesnog oštećenja usljed ratnih događaja, mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode i eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, pod uslovom da je u momentu stradanja bila civil.
– Ova status se priznaje i osobi koja je tokom rata ili neposredno ratne opasnosti preživjela seksualno zlostavljanje ili silovanje, pod uvjetom da je u momentu događaja bila civil – posebna kategorija civilnih žrtava rata, kao i djetetu koje je rođeno iz čina ratnog silovanja – dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata, neovisno o ostvarenom statusu majke.
Status je priznanje i članovima porodice osobe koja je poginula ili nestala u vezi sa spomenutim ratnim događajima, pod uvjetima da je u momentu pogibije ili nestanka bila civil. Također, status civilne žrtve rata priznaje se i drugim osobama, državljanima BiH sa prebivalištem na području Federacije, kod kojih je nastupilo oštećenje organizma u vezi sa ratnim događajima, ukoliko odgovarajuća prava ne ostvaruju ili ne mogu ostvarivati po drugim propisima – saopćeno je iz Vlade FBiH.
Predloženim zakonom se utvrđuju vrsta prava i i osnovni uvjeti za njihovo prava, kao i osnovica za obračun novčanih primanja i prava po osnovu oštećenja organizma.
– Utvrđuje se i pravo po osnovu preživjelog seksualnog zlostavljanja ili silovanja, odnosno mjesečno lično novčano primanje, te pravo po osnovu pogibije ili nestanka člana porodice – porodična invalidnina. Reguliraju se i svrha isplata novčanih naknada za priznata prava, postupak ostvarivanja prava, kao i nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa, te prekršajne odredbe za prekršaje nadležnog općinskog organa – saopćeno je iz Vlade.
Zaštita civilnih žrtava rata je zajednička nadležnost Federacije i kantona, pa je predviđeno da kantoni, u skladu s finansijskim mogućnostima i potrebama civilnih žrtava rata, osiguravaju i proširuju obim prava utvrđenih ovim zakonom.
Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je da je ovaj zakon duže od dvije godine u proceduri i da očekuje da će ga Parlament usvojiti do početka jeseni.
Federalni hidrometeorološki zavod izdao je za četvrtak i petak narandžasto upozorenje zbog visokih temperatura vazduha.
Kako navode živa na termometru mogla bi dostići 38 stepeni Celzijusa.
Navjeća temperatura zraka danas u 14 sati izmjerena je u Zenici i to 34 stepeni Celzijusa, dok je u Banjaluci temperatura iznosila 32 stepena Celzijusa.
Temperatura izmjerena na Bjelašnica iznosila je 17, Ivan Sedlo 27, Neum 28, Livno 29, Široki Brijeg i Tuzla 30, Sarajevo 31, Bugojno, Gradačac, Sanski Most i Stolac 32, Bihać, Drvar i Mostar 33, Zenica 34 stepena, dok je temperatura mora u Neumu 24 stepena Celzijusa.
Sutra se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 16 do 23, na jugu do 26, a najviša dnevna od 32 do 38 stepeni.
Ukoliko ste jedni od onih koji se vole tuširati vrućom vodom, možda biste se mogli predomisliti. Naime, nedostatak tople vode tokom tuširanja zapravo bi mogla biti dobra stvar, tvrde stručnjaci.
Hladan tuš, čak i od samo nekoliko minuta, može djelovati kao određena vrsta terapije za naše zdravlje i ima nekoliko prednosti.
Kako objašnjavaju stručnjaci, posebno su velike dobrobiti ako se hladnom vodom otuširamo odmah ujutro. Kako navodi Index, mnoge svjetske zvijezde odlučile su se upravo na tuširanje hladnom vodom kako bi iskusile sve prednosti koje donosi ovaj neobičan trend. I istraživanja pokazuju da hladan tuš ima mnogo benefita, a oni podrazumijevaju sljedeće:
Dronovi, odnosno bespilotne letjelice, sve su popularnije širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Ipak, da bi koristili ove sprave, morate biti svjesni svih propisa za njihovo držanje i korištenje.
Bespilotne letjelice najviše povezujemo s ratovima, imajući u vidu da se dronovi u javnosti najviše spominju u kontekstu vojnih sukoba. Ipak, osim dronova koji se, recimo, koriste na obje strane konflikta u Ukrajini, postoji i veliki broj bespilotnih letjelica koji se mogu kupiti za javnu upotrebu.
Dronovi se najviše koriste među fotografima i kamermanima, koji ih mogu iskoristiti da bi dobili kadar iz, za njih, nemogućeg ugla. Snimci dronovima nam često daju perspektivu koju ne možemo dobiti od kamere ili fotografskog aparata ‘sa zemlje’. Isto tako, snimci iz ptičije perpektive, posebno to vrijedi za velike grupe ljudi, dat će nam bolju ideju o broju osoba na tom skupu. Primjer korištenja bespilotnih letjelica za ovu svrhu je posljednjih nekoliko sedmica protesta u Srbiji.
Međutim, koliko god su dronovi korisni, toliko su i potencijalno opasni. Za operisanje ovim letjelicama potreban je određen nivo znanja, a imajući u vidu da su ovi uređaji komercijalno dostupni, u pogrešnim rukama mogu biti opasnost po ljude. Isto tako, jače letjelice mogu ići više u zrak i tako biti smetnja za druge u zračnom prometu.
U Bosni i Hercegovini je čak i jedno kantonalno Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo upozorenje zbog većeg broja letova dronova. Radi se o Hercegovačko-neretvanskom kantonu, specifično oko grada Međugorja. S obzirom na to da se očekuje veliki broj hodočasnika u ovo mjesto, MUP HNK je apelovao na vlasnike dronova da budu oprezni.
Kako bi se ovo na pravi način regulisalo, donesen je Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima, na koji se i MUP HNK referirao u svom upozorenju. Ovaj pravilnik služi kao nadogradnja na Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, koji u svojim članovima ne spominje bespilotne letjelice.
Ovaj pravilnik pravi distinkciju između tri vrste letova bespilotnih letjelica – komercijalnog, nekomercijalnog i izvođenja radova u letu. Svaki od ovih ima svoja specifična pravila. Imajući u vidu da je ovaj trend sve popularniji među građanima BiH, vrijedi pogledati koja pravila vrijede za korištenje bespilotnih letjelica.
Član šest ovog pravilnika u detalje objašnjava gdje ne smijete letjeti vaš dron u nekomercijalne svrhe. Dakle, nije dozvoljeno letjeti iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva, dalekovoda ili drugih letjelica na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara. Razdaljina se povećava na 50 metara kada je riječ o snimanju veće grupe ljudi.
Isto tako, nije moguće snimati u blizini industrijskih zona, ambasada, objekata državnih službi i institucija, kao i drugih objekata koji su od javnog značaja na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 500 metara. Nije moguće letjeti u zonama letišta i unutar zone aerodroma, osim ako za to ne postoji saglasnost od Jedinice za upravljanje zračnim prostorom. I da postoji saglasnost, dron se može podići najmanje 1,5 kilometar od aerodroma i na maksimalno 30 metara od zemlje. Letenje drona iznad vojnih objekata nije moguće, bez iznimke.
Slična su pravila i za komercijalno letenje. Ona su regulisana članom osam ovog pravilnika, a jedna ključna razlika je što se komercijalni dron može podići i tokom noći. Kako bi se to moglo uraditi, dron mora biti obilježen svjetlosnom signalizacijom, letenje dronom se vrši isključivo unutar vidnog polja, a predviđeno mjesto za slijetanje mora biti u neposrednoj blizini operatora drona (u slučaju autonomnog slijetanja) i maksimalna visina nije veća od 30 metara. Nije dozvoljeno letenje iznad grupe ljudi, objekata od značaja i slično.
Važno je spomenuti i da, osim vojnih objekata, koji su van dostupnosti i za komercijalne i nekomercijalne bespilotne letjelice, postoji još jedan dio našeg teritorija gdje se ne može letjeti. Radi se o graničnom pojasu naše zemlje. Jedina iznimka za ovo pravilo je ako postoji saglasnost Granične policije Bosne i Hercegovine. Ako ne postoji, maksimalno se može ići do 300 metara unutar granične linije.
Foto: Pexels: Ilustracija / Dron
Kako bi uopšte posjedovali dron, morate pratiti članove 13-21 ovog pravilnika. Najbitniji je svakako član 14, koji definiše koja vam je tačno dokumentacija potrebna kako bi posjedovali i koristili svoju bespilotnu letjelicu. Kako bi koristili dron, morate imati: uputstvo za upotrebu i tehničku dokumentaciju, potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za operatora drona, original ili ovjerenu kopiju police osiguranja, potvrdu o upisu u evidenciju drona i ovjerenu izjavu da je operator drona ovlašten/imenovan od vlasnika drona za letenje dronom, ukoliko operator drona nije ujedno i vlasnik drona.
Član 15 reguliše dobijanje drugog papira iz člana 14, odnosno potvrde o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH. Radi se o ispitu Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, gdje se za dozvolu mora imati barem 75 posto tačnih odgovora. U tom slučaju, ova direkcija može izdati potvrdu bez koje ne možete koristiti dron.
Cijeli Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima možete pronaći OVDJE.
Dok je prosječna neto plaća u BiH dostigla iznos od oko 1.240 KM, najniža u FBiH iznosi 596, a u RS 700 KM, od onih najviših prosječnom građaninu mora se zavrtjeti u glavi.
Trgovina naveliko
A podaci koje smo dobili iz evidencije Porezne uprave FBiH su takvi da, nakon što ih pročitate, još jedanput morate provjeriti da se slučajno nije potkrala neka greška u sistemu.
No, greške nema, pa je, prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, odnosno mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak, najviša plaća u FBiH u martu ove godine iznosila 266.518,48 KM i isplaćena je u djelatnosti trgovine naveliko.
Sektor finansija
U istoj djelatnosti isplaćen je i drugi najveći iznos bruto zarade od 252.566,77 KM. Plaću u iznosu od 240.406,49 KM preuzeo je uposlenik u sektoru finansija, a slijede zarade od 227.552,31 KM u djelatnosti trgovine naveliko te 225.184,40 KM u finansijskoj djelatnosti.
– Napominjemo da su sastavni dio bruto plaće porez na dohodak i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinosi za zdravstveno osiguranje i doprinosi za nezaposlenost. Pretpostavka je da navedeni iznos, osim mjesečne redovne plaće, sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice – pojasnili su iz Porezne uprave FBiH.
Odlična radna mjesta
Bez obzira na to što je dio visokih zarada uredno naplatila država te što je njima obuhvaćena i eventualna nagrada za postignute rezultate u radu, podaci o maksimalnim zaradama dokaz su da i u BiH postoje odlična radna mjesta, ali i povod za razmišljanje koliko ovi iznosi utječu na prosječnu plaću u državi s početka ovog teksta.
Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine šokirala je naciju i na domaćem terenu izgubila od Luksemburga sa 2:0 u 4. kolu kvalifikacija za Euro 2024. godine.
Bio je to prvi poraz “Zmajeva” u osmom međusobnom okršaju sa Luksemburžanima. Sada, naša reprezentacija nakon četiri odigrane utakmice ima samo tri boda, sedam manje od drugoplasirane Slovačke.
Ne stišavaju se reakcije bivših asova, navijača i nezadovoljnih gledatelja na užasnu partiju bh. fudbalera, a sada se oglasio i legendarni kapiten reprezentacije BiH Sergej Barbarez.
– Šta ovo bi? – u svom stilu, kratko, ali jasno napisao je Sergej Barbarez.
Podsjetimo, Barbarez se neko vrijeme spominjao kao kandidat za selektora Bosne i Hercegovine. Najbliže selektorskoj poziciji bio je kada je na kraju odabran Ivajlo Petev (Ivaylo), Hadžibegićev prethodnik.
