Category: Vijesti

Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period 2019. – 2022. godina, a prema kojoj sektor proizvodnje i prerade mlijeka još održava stabilnost usprkos poremećajima na tržištu nastalim usljed pandemije Kovida-19 i smanjenja proizvodnje i rasta cijena stočne hrane.

U BiH je u prošloj godini ukupno proizvedeno 621,33 miliona litara sirovog mlijeka, od čega kravljeg 601,2 miliona litara, ovčijeg 12,9 miliona litara i kozjeg 7,23 miliona litara. Prošlogodišnja proizvodnja sirovog mlijeka je zabilježila povećanje od 3 odsto u poređenju s prethodnim godinama.

Mljekare od domaćih proizvođača otkupljuju prosječno do 40 odsto proizvedenih količina svježeg sirovog kravljeg mlijeka. U prošloj godini mljekarama je isporučeno više od 250 hiljadaa tona, i to po prosječnoj cijeni od 0,70 KM po litri, što je više za 10 feninga u odnosu na prethodne tri godine. Istovremeno su inputi za proizvodnju bili u stalnom porastu, počevši od 2019. godine, a 2022. je zabilježen rast između 40 i 60 odsto.

U BiH posluju 23 mljekare s kapacitetima prerade od 350 miliona litara, a njihova iskorištenost je oko 60 odsto. Mlijeko i mliječne proizvode na evropsko tržište plasira 11 mljekara iz BiH.

Proizvođači sirovog mlijeka korisnici su podsticajnih sredstava. Tokom 2022. godine isplaćen je 81 milion KM po osnovi premije za mlijeko, odnosno 8 miliona ili 11 procenata više nego godinu ranije.

Najznačajnije povećanje potrošačkih cijena je izraženo tokom prošle godine, kada je za kilogram maslaca bilo potrebno izdvojiti u prosjeku oko 28 KM, tvrdokornog sira oko 17 KM, kilogram margarina oko 6 KM i litru mlijeka oko 2 KM.

Obim ukupne spoljnotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda iznosio je 337 miliona KM u prošloj godini, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 66, a izvoza oko 34 odsto. Vrijednost ukupnog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iznosila je 223,8 miliona KM i zabilježila je rast od 29 odsto u prošloj u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, iz BiH je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu 112,9 miliona KM, što predstavlja rast od 21 odsto. Na povećanje vrijednosti uvoza i izvoza uticalo je povećanje uvoznih i izvoznih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda.

Pokrivenost uvoza izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda u prošloj godini iznosila je 50 odsto i u periodu od 2019. do 2022. godine smanjena je za 9 procenata.

Najviše mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH uvezeno je iz Evropske unije (rekordnih 203,34 miliona KM), što je povećanje za 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Iako bh. izvoz mlijeka na tržište Evropske unije bilježi kontinuirano povećanje i u prošloj godini je dostigao gotovo 26 miliona KM, Bosna i Hercegovina i dalje najviše izvozi na tržište CEFTA-e, gdje je u prošloj godini izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 86,68 miliona KM, što je povećanje za 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Zbog izuzetno visokih temperatura te povećanog broja turista, Hitna služba Doma zdravlja Mostar bilježi i povećan broj intervencija.

Govoreći o tome, ljekar Hitne službe Ivan Musa kazao je Feni kako mnogo ljudi ima meteoropatiju, ali da je dosta onih koji se javljaju i zbog opće slabosti, trovanja hranom, kao i saobraćajnih nezgoda.

“Često su to srčani problemi, moždani udari, ali je i povećan broj saobraćajnih nesreća. Kako je lijepo vrijeme, motoristi su češće u saobraćaju pa imamo dosta slučajeva padova s motora, bilo da su sami učestvovali u nesreći, bilo da je tu bilo uključeno više vozila”, kazao je Musa.

Ističe kako ih najviše zovu stariji ljudi, a da često interveniraju i zbog djece.

“Povećan je broj i trovanja hranom zbog toga što je toplo vrijeme i stvara idealne uslove za razvoj bakterija u hrani koja nije prikladno skladištena pa bi stoga trebalo izbjegavati korištenje hrane koja već duže vremena nije bila u frižideru, posebno ako je od jaja, piletine…, ako je riječ o hrani sklonijoj kvarenju”, kazao je ljekar Hitne službe Doma zdravlja Mostar.

Zbog izuzetno visokih temperatura, savjetovao je izbjegavanje kretanja u periodu od 10 do 17 sati, kada su vrućine najveće i kada je UV zračenje najizraženije.

“Savjetuje se laganija ljetna odjeća od prirodnih materijala, eventualno šešir, kapa i sunčane naočale po potrebi, štititi se kremama sa zaštitnim faktorom od UV zračenja te hladiti se boravkom u hladnijim prostorijama, u hladu i hladnijim napitcima. Potrebno je izbjegavati alkohol te napitke s većom koncentracijom šećera i kofeina”, poručio je.

Na dolazak Hitne pomoći, kako kaže, građani ne čekaju mnogo, a osoblja ima dovoljno.

“Ima nas dovoljno i uglavnom se čeka par minuta. U Mostaru, u gradu, najviše od pet do deset munuta, ovisno o dijelu grada. Ako je negdje van Mostara treba nam desetak minuta da dođemo do okolnih mjesta”, kazao je Musa.

Inače, zbog visokih temperatura Federalno ministarstvo rada i socijalne politike izdalo je preporuke poslodavcima da svoje poslovne aktivnosti usklade s trenutnim vremenskim prilikama i da poduzmu sve neophodno kako bi zaštitili svoje radnike.

Apelovali su na poslodavce da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova i radova na otvorenom u periodu od 12 do 17 sati te da ih nastave poslije 17 sati, a ukoliko zbog organizacije rada ovu preporuku nije moguće ispoštovati na ovaj način, Ministarstvo je preporučilo poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.

N1