U Donjem Vakufu uskoro s radom kreće Psihološko savjetovalište „Balagija“.
Savjetovalište će voditi psiholog Vesna Balagija, a nalazit će se na adresi 6. April br. 6.
Aktivnosti psihološkog savjetovališta su usmjerene na osnaživanje korisnika s ciljem razvijanja unutrašnjih snaga svakog pojedinca neophodnih za prevladavanje kriznih životnih situacija.
Savjetovalište će pružati savjetodavne i dijagnostičke usluge, organizovati rad s pojedincima, parovima i manjim grupama.
Za više informacija javite se na broj telefona: 060 3355490 ili
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, prema informacijama “Avaza”, u narednih nekoliko dana donijet će naredbu o proširenju istrage protiv više osoba u predmetu “Dženan Memić”, između ostalog, za krivična djela ubistvo te sprečavanje dokazivanja!
Magična petorka
Naredba o proširenju istrage bit će donesena odmah nakon što Apelaciono vijeće objavi drugostepenu presudu protiv Alise Mutap i još četiri osobe kojima se sudi za prikrivanje dokaza u vezi sa stradanjem Memića u februaru 2016. godine.
Tužilaštvo BiH je, podsjećamo, 31. avgusta donijelo naredbu o provođenju istrage protiv Dalide Burzić, bivše glavne tužiteljice Tužilaštva KS i aktuelne sutkinje Suda BiH, ali i bivšeg komesara Vahida Ćosića, tadašnjeg tužioca Merisa Ćate, policajca Sakiba Kreme i vještaka Ševala Kovačevića.
Oni su osumnjičeni za krivično djelo ubistvo, organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela i sprečavanje dokazivanja.
Međutim, Tužilaštvo KS je u proteklih nekoliko mjeseci privelo i u prostorijama MUP-a KS saslušalo na desetine osoba koje su povezane s ovim slučajem.
Radi se o pripadnicima MUP-a KS, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela (DKPT), ali i osobama koje su kobne noći kada je mladić stradao bile u Velikoj aleji. Tužilaštvo i u ovom predmetu ima zaštićene svjedoke.
Kobna noć
Kako „Avaz“ saznaje, sve će ubrzo rezultirati podizanjem optužnice protiv više osoba, najmanje deset, a na optuženičkoj klupi naći se sudije, tužioci, policajci, ali i pojedini ljekari Hitne pomoći.
Iskazi zaštićenih svjedoka potvrdili su ko je kobne noći bio na Ilidži, ali i ko je izbrisao poziv u Hitnoj pomoći KS.
Dokazi Tužilaštva su neumoljivi. Posebno je zanimljivo to čiji su sinovi i zetovi 8. februara bili na Ilidži i našli se na licu mjesta.
Ko je bio u hotelu ’Crystal’
Tužilaštvo vjeruje da se raniji iskazi pojedinih policajaca s Ilidže ne podudaraju s materijalnim dokazima. Također se ne podudaraju ni s izjavama zaštićenih svjedoka. Hitna pomoć ključna je u cijeloj priči. Ali i to ko je, kada i zašto bio u hotelu “Crystal” kobne noći.
Nedim Sladić, bosanskohercegovački meteorolog na svom Facebook profilu je objavio osvrt o meteorološkim dešavanjima ovih dana.
Sladić je jučer, 13. jula, objavio prognozu koju je sada dodatno obrazložio.
“U nedjelju, a naročito na samom početku iduće sedmice termobarički greben jača nakon blagog i prolaznog pada temperature tokom sutrašnjeg dana – gotovo i neosjetan s obzirom na vrijednosti temperatura koje su i dalje iznad 30 °C, o čemu smo već diskutovali.
Dakle, drugog dana vikenda i početkom sedmice (ponedjeljak-utorak) očekujemo i najviše temperature zraka u 2023. godini koje će lokalno prelaziti 40 °C. Da se razumijemo i sad je mnogima prevruće – uostalom ljeto je, ali u nedjelju i ponedjeljak možemo govoriti da će zaista biti vrlo vruće”, napisao je ranije na Facebooku.
Danas je objavio grafikon na kojem su prikazane vremenske prilike za 18. juli – utorak.
U Mostaru se očekuje oko 40 stepeni, dok će u regiji oko Mostara (označeno ljubičastom bojom) temperature biti i do 42 stepena.
Gradska biblioteka JU Centar za kulturu, informisanje i sport, Donji Vakuf ovih dana mjesto je bogatstva druženja, edukacije, lijepih priča, a isto tako lijepih insprativnih tema.
Tokom jučerašnjeg dana uspjepno je realizovana radionica “Upoznaj suštinu”, voditelj Zemira Čavak.
Pjesnike pamtimo, ne po broju njihovih pjesama nego po onome o čemu one pjevaju, pronalazeći u njihovim stihovima svevremensku istinu. Jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika svih vremena Mehmedalija Mak Dizdar, svojim stihovima, prepunim simbolike i metafora, inicira nas na promišljanje o životu i smrti, pronalaženje smisla i besmisla naših djelovanja i žrtvovanja, našeg bivstvovanja na ovome svijetu.
Marginalije o jeziku
Cijeloga života, najviše kroz svoja književna djela, Mak se borio za BiH i bošnjaštvo, dokazujući autohtonost svog naroda i njegovog jezika. Pokrenuo je i raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovini, te u časopisu „Život“, 1970. godine, objavio esej „Marginalije o jeziku i oko njega“, u kojem se zalagao za priznavanje treće, bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika.
– On je sigurno najbosanskiji pjesnik i pisac, a državu kao da nije briga za to, zanemaruju takve veličine. Mada je rad takve vrste, na polju kulture, vrlo često mnogo dalekosežniji i značajniji od onoga što dnevna politika uradi. Ko danas zna imena političara iz onog sistema? Ali, uvijek će se znati za Mešu Selimovića, Ivu Andrića, a posebno bi se trebalo znati za Maka Dizdara – rekao je Makov sin Majo Dizdar, također književnik
Dizdar: Branio sevdalinku od blata. historija.info
Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu. Kada mu je bilo šest godina, ostao je bez oca Muharema, te je uz majku Neziru, brata Hamida i sestru Refiku proživljavao teške dane djetinjstva. Po završetku osnovne škole odlazi na dalje školovanje u Sarajevo, gdje nakon mature, 1937. godine, piše svoj književni prvjenac „Vidopoljska noć“.
U krug književnika i javni život uvodi ga stariji brat Hamid, također pisac, koji je tada bio urednik sarajevskog časopisa „Gajret“, za koji i Mak počinje pisati. Makove majka i sestra ubijene su 1945. godine u logoru Jasenovac, a pretpostavlja se da su se tim činom ustaške vlasti osvetile Dizdaru zbog njegovog antifašističkog partizanskog djelovanja u Drugom svjetskom ratu, kada je i dobio konspirativno ime Mak, koje je kasnije koristio kao pjesnički pseudonim.
Poslije rata je radio kao novinar, te tri godine bio glavni urednik sarajevskog lista „Oslobođenje“, nakon čega osniva “Seljačku zadrugu”, koja ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, u to vrijeme jednu od najznačajnijih izdavačkih kuća na Balkanu. Ali, kako se na našim prostorima uspjeh ne prašta, nakon optužbi komunističkih vlasti da je prokapitalistička i promuslimanska te pritiska javnosti, “Narodna prosvjeta” biva pripojena izdavačkoj kući “Veselin Masleša”. Prema riječima Makovog najstarijeg sina Murkela, bio je to montirani politički proces u kojem je direktor „Narodne prosvjete“ Mustafa Zitić osuđen na godinu zatvora, a njegov otac ostao bez posla.
– Sjećam se očevih nemira, nekih čudnih telefonskih poziva… Tek mnogo kasnije, kada sam odrastao, shvatio sam kakvim je pritiscima i prijetnjama bio izložen moj otac i kome je sve smetao – kazao je Murkel.
Kameni spavač
Nakon gubitka posla, Mak je radio volonterski do 1964., kada postaje glavni urednik časopisa „Život“, a ujedno obavlja i funkciju predsjednika Društva književnika Bosne i Hercegovine.
U Makovim pjesmama, u kojima metaforično promišlja o sučeljavanju života i smrti, te u kojima progovaraju „kameni spavači“, pažljivijem čitatelju neće promaći razočarenje i revolt zbog politike tadašnjih vlasti. Ideali za koje se borio su nestali, prepreke koje su mu postavljali dojučerašnji prijatelji, ne mogavši se pomiriti s njegovim uspjehom i intelektualnom veličinom, postajale su sve veće i nepremostive.
Dizdar ih je svrstao u dvije zbirke pjesama: „Kameni spavač“ i „Modra rijeka“, koristeći se natpisima sa stećaka, srednjovjekovnih bosanskih nadgrobnih spomenika, oživljavajući i proširujući njihove poruke o prolaznosti života.
…ima jedna modra rijeka
široka je duboka je
sto godina široka je
tisuć ljeta duboka jest
o duljini i ne sanjaj
tma i tmuša neprebolna
ima jedna modra rijeka
ima jedna modra rijeka –
valja nama preko rijeke. (Modra rijeka)
…Ti ne znaš dakle da zlo si moje najmanje
između mnogih
Mojih
Velikih
Zala
Ti ne znaš s kim
Imaš posla
Ti ne znaš ništa o mojoj mapi putova
Ti ne znaš da put od tebe do mene
Nije isto što i put
Od mene
Do tebe (Putevi, Kameni spavač)
Inspiriran sevdalinkom
Za pjesmu o Gorčinu, „ljubavniku čistog srca iz dubine srednjovjekovnih bosanskih šuma“, Dizdar je inspiraciju našao u tradicionalnoj bosanskohercegovačkoj lirskoj pjesmi – sevdalinci, koju je, kako je sam govorio, naknadno zavolio.
– Zavolio sam sevdalinku. Ona mi je vratila ljubav prema vrijednostima koje sam nepromišljeno, ali i opravdano bio izgubio. Mislim da ću joj zahvaliti najprikladnije ako je budem branio od blata koje hoće da se prilijepi uz nju, ako joj budem pomagao u suzbijanju njene kafanske i ulične sevdalijske deformacije – pisao je Mak.
Osim pisanja, Mak je volio i slikanje, a inspiraciju i ideje dobijao je društvu prijatelja slikara i književnika, u tadašnjem umjetničkom sastajalištu, kafani “Istra”, koja se nalazila u centru Sarajeva.
Makova hiža u Stocu. makdizdar.ba
Anegdota o imenu
Sa suprugom Senijom Dizdar dobio je trojicu sinova, Murkela (Faruka), Envera i Maju. Najstariji Murkel od oca je naslijedio ljubav prema slikarstvu, a Enver i Majo ljubav prema pisanju. Murkel je često prepričavao anegdotu o nastanku svog imena i pojašnjavao zašto ga svi zovu Murkel, a u dokumentima piše Faruk.
Kada se rodio, ratne 1942. godine u Sarajevu, Mak i Sena odlučili su da mu daju ime Murkel inspirirani likom dječaka iz knjige nekog njemačkog pisca. Mak je otišao da prijavi rođenje djeteta, ali je hodža, koji je u tadašnjem sistemu bio i administrator, odbio da upiše ime Murkel, rekavši:
– Nađite neko normalno muslimansko ime.
Mak je tada predložio Rusmir, a hodža je još više izgubio strpljenje:
– Kakav Rus, kakav mir… dajte nešto kao Faruk…
– Dobro, Faruk – rekao je Mak.
Srčani udar
Mnogo je spekulacija o uzroku Makove smrti, jer je tog dana, 14. jula 1971. godine, imao važan sastanak, zbog kojeg se dan ranije vratio sa Sipana, gdje je s porodicom bio na ljetovanju. S njima nije bio jedino Murkel, koji je tada počeo raditi kao kamerman na TV Sarajevo. U trenutku Makove smrti Murkel je bio s njim i opisao je to riječima:
– Ja sam bio u kući kad je tata došao sa sastanka. Bio je blijed i izgledao iscrpljen. Čim je sjeo, pružio sam mu kovertu u kojoj je bio nalog za deložaciju iz stana u koji su se tek uselili. Pročitao je i klonuo. Rekao mi je da ne vidi… Pokušao sam da mu pomognem, pitao sam ga hoće li konjak. Rekao je: „Neću, ne mogu“, i to su bile posljednje riječi koje je izgovorio. Ubrzo je izgubio svijest. Uspaničen, pokušao sam s vještačkim disanjem… Ništa nije pomoglo. Hitna je stigla brzo. Doktor Adnan Dizdar, poznati rukometaš, reprezentativac, mogao je samo konstatovati smrt.
Mak je umro od posljedica srčanog udara u 54. godini i sahranjen je na sarajevskom groblju „Bare“. Danas je na njegovom grobu spomenik u obliku stećka.
Ovaj negativan trend pogotovo je izražen u ljetnom periodu, odnosno u sezoni godišnjih odmora. Osim nedozvoljene brzine i alkohola, u spomenutom periodu ‘neprijatelj’ vozača su i velike vrućine.
Milija Radovićiz Agencije za bezbjednost saobraćaja na putevima u bh. entitetu RS, za portal Radiosarajevo.ba je potvrdio da je vrućina, koja je povezana s umorom, negativno utječe na sposobnost vozača da upravlja vozilom. Radović kaže da vozači ujedno trebaju čitati i pratiti preporuke ljekara.
Poštovati vrijeme odmora
“Vozači trebaju izbjegavati upravljati vozilom u satima kada su najveće temperature. Ako se već upravlja vozilom u tim kritičnim satima, treba poštovati vrijeme odmora. Dakle, što češće praviti odmore, provjetriti vozilo, odmoriti se, sjesti, popiti neko osvježavajuće piće – vodu i nešto slično te onda nastaviti vožnju”, kaže Radović.
Prema riječima našeg sagovornika, za sva duža putovanja i duže destinacije, kao što su more i slično, unaprijed se trebaju planirati što češća zaustavljanja i odmori.
“Na taj način vozači budu puno sposobniji za upravljanje vozilom i manji je rizik od nastanka saobraćajne nesreće. Vrućina sa sobom nosi umor i dekoncetraciju“, dodaje Radović.
Mnogi su mišljenja da, ukoliko imaju klimu u vozilu, nemaju probleme, ali i tu ‘vreba’ opasnost.
“Ne podešavajte klime na najniže temperature, jer postoji mogućnost šoka prilikom izlaska iz vozila. Vanjske temperature, koje znaju biti i više od 40 stepeni, vrlo negativno utječu. Osim navedenog, u vozilu morate imati tečnosti”, pojašnjava Radović.
Nažalost, našim drumovima većinom plove polovnjaci s neispravnim klima uređajima, a nerijetko starija vozila koja uopće nemaju klimu. Za vlasnike takvih vozila, Radović kaže:
“U takvim situacijama savjetuje se kretanje u ranim jutarnjim satima, ali ne noću. Vozači znaju krenuti u 11 ili 12 sati noću, a to je opet opasno. Bolje ustati u tri ili četiri sata ujutro pa krenuti na put”.
Radović naglašava da je ovo najopasniji period za vozače i zbog još nekoliko bitnih faktora.
“Svake godine, dva mjeseca s najvećim brojem poginulih su juli i august. To su mjeseci kada imamo najviše vozila na putevima, vrijeme kada su građani na godišnjim odmorima pa se i više putuje, a imamo isto tako dosta dijaspore koja dolazi u spomenuta dva mjeseca. Po brojačima na javnim putevima, također se vidi da su to mjeseci sa najviše vozila na putevima. Sve to za posljedicu ima i veći broj nesreća. Ubjedljivo, zadnjih deset godina juli i august su mjeseci kada je najveći broj poginulih.
Na mjesečnom nivou, broj smrtno stradalih nije bio ispod 15. Bilo je godina kada smo u ova dva mjeseca imali i 30, 40 poginulih. Nadamo se da će ova godina biti bolja, mada do sada nije bila povoljna. Moram kazati da je za prvih šest mjeseci došlo do povećanja broja poginulih u odnosu na prethodnu godinu. Istina, nemamo još uvijek konačne rezultate”, rekao je Radović.
Naš sagovornik na kraju dodaje da treba mnogo više ulagati u bezbjednost saobraćaja.
“Ima jedan interesantan podatak, Slovenija godišnje ima oko 18.000 saobraćajnih nesreća, a imaju manje poginulih u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Zašto su posljedice značajno blaže i o tome bi trebalo razmišljati. U suštini, Slovenija već godinama kroz Agenciju za bezbjednost saobraćaja radi na unaprjeđenju saobraćaja i zato su vidljivi rezultati, to je suština“, zaključio je Radović.
Često se gine i u dane vikenda
Milija Radović kaže da se često gine i u dane vikenda.
On kaže da “dolazi do opuštanja i da se više živi noću”.
“Konzumira se i alkohol pa su prisutna neodgovorna ponašanja u saobraćaju – vožnja velikim brzinama pod utjecajem alkohola. Onda se često kod nas kaže ‘odmor je, hajde da se malo opustimo’, a sve to ‘košta’”, kaže Radović
Prema njegovim tvrdnjama, prošle godine je i u Eurpskoj uniji povećan broj poginulih za tri posto.
“Smatraju da je zbog koronavirusa došlo do smanjena broja kontrola u saobraćaju, a onda je došlo do opuštanja nakon ukidanja mjera. Tako je i kod nas. Ružno je ovo kazati, ali neće svi preživjeti ove ljetne mjesece. Svake godine ostajemo bez desetak, 20, 30 ili 40 sugrađana na našim putevima. Apel svim vozačima je – u automobil bez alkohola, za volan odmorni, pravite pauze, vežite pojas, brzinu držite u ograničenju, ako je kiša ili drugi nepovoljni uslovi, smanjite brzinu… Onda možete ispraviti i tuđu grešku. Šta je suština? Ako poštujete propise, pogotovo brzinu, dati će te mogućnost i sebi i drugom koji ne poštuje propise da sačuvate živote”, poručio je Radović.
U četvrtak, 13.07., Bugojno je i ove godine obojeno festivalskim bojama, i svečanim otvorenjem započeta je sedmodnevna magija 51. Teatarskog festivala BiH FEDRA.
Kao i svake godine, festival je tradicionalno započeo u Galeriji Kulturno-sportskog centra Bugojno, izložbom slika pod nazivom „Iskorak u mjestu“ Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine posvećenoj Mirsadu Konstantinoviću. Izložba pod nazivom “Iskorak u mjestu” predstavlja radove Mirsada Konstantinovića, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih grafičara srednje generacije, koji je preminuo 2008. godine. Nakon njegove smrti, Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu je čuvala njegov bogati opus i 2010. godine priredila monografsku publikaciju o njegovom radu. Izložba je izbor radova iz donacije Akademije likovnih umjetnosti koja sadrži velik izbor grafika, grafičkih ploča, crteža, karikatura i skica. Naziv “Iskorak u mjestu” je preuzet iz predgovora profesora Sadudina Musabegovića za Mirsadovu samostalnu izložbu 2000. godine. Izložba prikazuje radove koji istražuju prelazak s jednog aspekta mjesta na drugi, donoseći kontinuitet i diskontinuitet, a istovremeno odašilju svježinu, lakoću i jednostavnost.
Nakon izložbe, ispred Kulturno-sportskog centra Bugojno, upriličeno je svečano otvorenje festivala koje je bilo podržano mnoštvom teatarskih zaljubljenika, te sponzora. Predstavljena je ovogodišnja selekcija predstava za čiju je realizaciju ove godine bio zadužen Vahid Duraković, magistar dramaturgije. Gledatelji i zaljubljenici teatra će imati priliku pogledati 9 predstava u takmičarskom dijelu, a program će biti popraćen bogatim revijalnim dijelom festivala. Voditeljica ovogodišnjeg otvorenja Festivala bila je Adna Rizvan, PR festivala, te se publici obratio i direktor Kulturno-sportskog centra Bugojno, Mirza Idrizović, a Festival je zvanično proglasio otvorenim Hasan Ajkunić, gradonačelnik Bugojna.
Gledatelji su, nakon svečanog otvorenja, imali priliku gledati prvu predstavu takmičarskog dijela „Pred njom je život“ u izvedbi Teatra Fedra Bugojno. „Pred njom je život“ čiju režiju i adaptaciju potpisuje Amel Ugarak, urađena je prema motivima tekstova Maje Pelević i Mire Gavrana.
„Ovo je muški svijet
Ali bi bio ništa, nula…
Niti jedna sitnica
Bez žene ili djevojke
Izgubio bi se u divljini,
ostao bi izgubljen u gorčini“
Kroz riječi Jamesa Browna i Betty Jean Newsome reditelj Amel opisuje predstavu. U predstavi igraju Ajla Beganović, Ermina Musić, Semir Beganović i Zina Šahović-Kulašin. Svjetlo i ton potpisuju Azam Hadžiabulić i Amel Ugarak, te obradu i adaptaciju muzike Edin Ćatić Batoo. Za scenografiju i kostim zaslužni su Enis Bevrnja, Irfan Agić, Vedrana Marinović i Ermina Musić, a dizajn plakata potpisuje Amar Ferizović.
Nakon predstave, održan je okrugli stol koji je vodio Strajo Krsmanović, ovogodišnji moderator okruglih stolova.
Gledatelji će 14.07., drugog dana festivala, imati priliku pristustvovati promociji knjige Tine Laco „Bosanskohercegovačka teatrologija – nakon Drugog svjetskog rata“ u 11 sati, te dvjema predstavama – u revijalnom programu, AP „Neretva“ Konjic sa monodramom „Bujrum moji“ u 19 sati , i UG za pozorišnu djelatnost „Scena“ Živinice – JU BKC Živinice „Bašeskija, san o Sarajevu“, u takmičarskom programu u 20:30. Drugi dan Festivala će završiti okruglim stolom.
Koncert se održao pred 5.000 gledatelja na prekrasnoj travničkoj tvrđavi Stari grad u sklopu petog izdanja Travnik Summer Festa. Gibonni je koncert otvorio pjesmom “Dobri ljudi”, a potom su se redale njegovi hitovi koje je izvodio zajedno sa raspjevanom publikom.
Ovaj događaj svakako spada u najposjećenije u modernoj historiji Travnika, a sve riječi pohvale idu Udruzi Proont, koja je organizovala ovaj događaj. Vrijedi naglasiti da je na bini zajedno s Gibonnijem bilo i dvoje Travničana – gitarista Nikša Bratoš te prateći vokal izvrsnog glasa Daria Hodnik.
Podsjećamo, Gibonni je nedavno predstavio spot za pjesmu “Mlijeko proliveno” s EP-a “U po’ ure”. Režirao ga je Vojan Koceić. Animacije su radili Dalibor Aljinović i Milan Latković, a montažu i postprodukciju potpisuje Notengos.
Muziku i tekst potpisuje Gibonni zajedno s aranžmanom koji još nosi i pečat Nikše Bratoša, a na pjesmi gostuje gitarista Yogi Lonich.
Europa se suočava s rekordnim temperaturama zbog toplotnog vala Kerber. Južna i istočna Europa spremaju se za rekordne temperature dok dolazi žestoki toplotni val.
Dijelovi Italije mogli bi sljedećih dana zabilježiti temperature koje će ići i do 48°C što izaziva strah od povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
U utorak je radnik u blizini Milana koji je postavljao saobraćajne znakove srušio i umro kada su temperature dostigle 40°C.
Hrvatska, Francuska, Grčka, Španija i Turska također bi se mogle suočiti s temperaturama oko 40°C. To je djelomično zbog vremenskog sistema Kerber, koji se kreće preko kontinenta, a dolazi iz Sahare.
Ekstremne temperature pogodile su Europu ove godine, no najnovije vrhunce pogoršala je anticiklona nazvana “Kerber”. Ovo područje visokog pritiska počelo je u Sahari prije nego što se pomaknulo preko sjeverne Afrike u Mediteran. Italijansko meteorološko društvo nazvalo je toplotni val po troglavom psu s vatrenim očima koji čuva vrata podzemlja u grčkoj mitologiji.
Italijanski otoci Sardinija i Sicilija sljedećih bi se dana mogli “kuhati” na 48°C. U avgustu 2021. Sicilija je dostigla 48,8°C , najvišu temperaturu ikada zabilježenu u Europi.
Rim, Bologna i Firenca su među 10 italijanskih gradova koji su trenutno pod crvenim upozorenjem zbog ekstremnih vrućina.
Španska meteorološka služba objavila je da bi termometri potencijalno mogli doseći 45°C u jugoistočnim područjima Pirenejskog poluotoka, koja su također pod upozorenjem zbog ekstremne vrućine. Temperatura tla u dijelovima zemlje prešla je 60°C.
U Grčkoj se predviđa da će val u nekim dijelovima zemlje idućih dana doseći i do 44°C.
Predviđa se da će ekstremni toplinski val izazvan Kerberom pogoditi Sredozemlje za oko dvije sedmice. Ali, to neće biti kraj europskim vremenskim neprilikama.
