Category: Vijesti

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine zatražili su više od 10.000 radnih dozvola za radnike iz inostranstva kako bi se popravila situacija na tržištu rada koja je veoma loša. Zbog nerazumijevanja vlasti za poslodavce, ali i svoje ljude koji iz dana u dan svoj hljeb idu zarađivati preko granica, poslodavci su primorani uvoziti radnu snagu.

“Ta brojka od 10.000 radnih dozvola je procjena na bazi našeg svakodnevnog rada, koliko bi bio minimum kojeg mi očekujemo da država odobri kako bi se održao ovaj sistem. Kada govorimo konkretno o području Hercegovine, početkom godine potreba je bila je oko 5000 radnika za poslove u turizmu, ugostiteljstvu, industrijama, metalnoj, grafičkoj i papirnoj”, kaže za Hercegovina.info predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić.

Nema zelenog svjetla

Vlasti u Federaciji još nisu dale zeleno svjetlo unatoč svim problemima i potrebama s kojima se poslodavci susreću.

“Mi uvijek kasnimo, tako da još uvijek čekamo na odobrenje. Vlast će uvijek reći, što se imamo buniti kada nismo povukli ni 4000 radnika koji su bili na raspolaganju. No, naš odgovor je jasan i to smo pojašnjavali bezbroj puta. Tu je jedan drugi problem, a to su toliko komplicirane procedure, da su poslodavci neovisno što im trebaju radnici sve umorniji od prepreka koje im je država napravila.

Primjerice, da dobili saglasnost za stranog radnika, vi morate dobiti saglasnost na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH, u deset Kantona, Republici Srpskoj, Brčko distriktu da nema raspoložive radne snage iz te branše.

To je gotovo nemoguće, jer na svakoj od ovih evidencijama ima na hiljade ljudi koji se tamo vode, ali oni nisu aktivni tražitelji posla. Država je napravila jedan zatvoren krug i zapetljan čvor koji je izuzetno teško raspetljati nama poslodavcima”, ističe Nenadić.

Kada je riječ o područjima iz kojih radnici dolaze ili se tek spremaju na put za Bosnu i Hercegovinu on kaže.

“Radi se o radnicima iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Nepala. To su trenutno zemlje iz kojih se uvozi radna snaga”.

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH na dnevni red nisu uvršteni zakoni kojima bi se omogućilo povećanje plaća radnicima do 400 maraka.

“Kao Udruženje poslodavaca više smo nego razočarani stavom vlasti, jer ovdje se ne radi o tome da država daje povećanje plaća, nego da samo daje poslodavcima mogućnost da isplate 400 maraka veće plaće, a da ih država na taj uvećani iznos oslobodi plaćanja poreza na dohodak i jednog dijela doprinosa. S tim niko ne gubi.

Naprotiv, puni se budžet i njegovo punjenje je čak i nešto veće nego što je bez tog povećanja. Sljedeća je korist ta što bi se smanjilo sivo tržište. To smo mi objašnjavali pojedinačnoj svakoj stranci nakon izbora. Od njih smo dobili podršku da idemo s tim i da će nas podržati, da bi na zadnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH bila suzdržana ili je bila protiv uvrštavanja zakona u dnevni red, a opozicija je bila za. To nam zvuči toliko besperspektivno i nije nam jasno što vlasti misle”, jasan je Nenadić.

Na pitanje što bi trebalo sve napraviti da se situacija na tržištu rada popravi, da poslodavci mogu svojim radnicima dati veće plaće te da mladi ljudi masovno ne napuštaju BiH on ističe nekoliko bitnih stvari.

“Što prije je potrebno riješiti pitanje evidencija nezaposlenih osoba. Mi na njima imamo 280.000 ljudi. Nažalost, kada tražite radnike njih nema. To je jedan užasan problem u Federaciji BiH, koji je čak riješen i u Republici Srpskoj na način da je razdvojena zdravstvena zaštita od evidencije nezaposlenih osoba i time su sveli listu nezaposlenih na razumnih 50.000.

Koliko stvarno ima nezaposlenih

Federacija BiH je u kapacitetima slična RS-u imamo 280.000 nezaposlenih, a svi znamo da tu nema više od 45.000 aktivnih tražitelja posla i to iz zanimanja koja nisu proizvoljna i nisu perspektivna. To je razvilo ogromno crno tržište, poskupilo čitav sistem, razvilo administraciju i birokraciju i problem”.

“Nadalje. Mi smo nedavno imali sastanak s novim ministrom Rimcem koji je vrlo dobro razumio ovu problematiku. Mi smo zatražili smanjenje opterećenja po osnovi zdravstvene zaštite, da se hitno izmjeni zakon o zdravstvenom osiguranju, smanji broj plaćenih dana bolovanja na teret poslodavca jer smo jedina zemlja u Evropi u kojoj 42 dana bolovanja ide na teret poslodavca.

Dalje smo predložili izmjene zakona o minimalnoj plati, porezu na dobit, porezu na dohodak. To sve stoji i nije nam jasno šta se događa. Da bi se brojna od ovih pitanja počela rješavati potrebno je usvojiti novi zakon o posredovanju u zapošljavanju. Tako ćemo omogućiti da se na evidencijama vode oni koji su uistinu nezaposleni i znat ćemo stvarno stanje u FBiH, a ne imati ono što danas imamo.”

Nenadić kaže kako radnog kapaciteta još uvijek ima, ali država mora omogućiti onima koji žele raditi da to i čine.

“Moramo pothitno omogućiti rad studenata, penzionera oni koji žele raditi, ali ne na način da se oni vrate u radni proces da poslodavci za njih plaćaju pune doprinose. Mora se također omogućiti i rad osobama s invaliditetom na tržištu u okviru njihovih mogućnosti. Kapaciteta ima, ali zbog nerazumijevanja i tromosti po pitanju rješavanja ovih problema od strane vlasti, dolazimo u situaciju da i ovaj preostali dio radne snage napušta BiH i traži rješenja u drugim zemljama”.

Bosna i Hercegovina koja je zemlja ogromnog turističkog potencijala nema zakon o sezonskim radnicima što je apsurdno. Nije samo riječ o turizmu, tu su i sezonski poljoprivredni poslovi.

“Posebno je kritična sada situacija sa sezonskim radnicima. BiH nije omogućila rad sezonskim radnicima i studentima, oni trenutno rade sezonski u zemljama okruženja, a mi ostajemo u nemogućnosti da doslovno ne poberemo poljoprivredne proizvode, imamo radnike u ugostiteljstvu.

Restorani i kafići su čak počeli raditi jednokratno jer nemaju radne snage, turizam nema priliku za razvoj sve stoji, a vlasti oklijevaju. Nije nam jasno zašto. Barem da su usvojili zakon o povećanju plaća do 400 maraka. Koliko vlasti nemaju razumijevanja vidjeli smo u emisiji “Odgovorite ljudima” Federalne televizije gdje je jedan od zastupnika iz vladajuće stranke govoreći ovoj temi rekao citiram: “Meni nije jasno ko ih sprječava kao poslodavce da i sada povećaju plaće svojim radnicima”.

Ne žele razumjeti

Do te mjere zastupnici ne razumiju, ali neuvrštavanjem zakona pokazuju da ih ne zanima i ne žele razumjeti. Ne sprječava nas niko, ali nas sprječava da ako povećamo radniku plaću za 400 maraka, moramo zaraditi i 400 za državu, a mi to ne da ne želimo, nego ne možemo. Mi nemamo taj luksuz da možemo zaraditi plaću na plaću. To ni jedna poslovna logika ne omogućava.

To pokazuju koliko oni ne razumiju o čemu se ovdje radi i koliko misle da se ovi fondovi sami od sebe pune. Dovest će državu u kratkom vremenu u ogromni problem ako se s ovim ne suoče”, zaključio je u razgovoru za Hercegovina.info predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić.

fokus

Nadomak vodopada rijeke Blihe, na području Sanskog Mosta, vodenica Starac melje brašno, a Meho Krupić sjedi u hladu i teše drvene kašike. Mlin je tu od pamtivijeka, on ga je prije tri godine obnovio, melje pšenično i kukuruzno brašno koje prodaje turistima. Dolaze, kaže, iz svih dijelova Evrope i Bliskog istoka. Vole prirodne ljepote Krajine i domaće proizvode.

Kameni mlin, pokriven drvenom šindrom postojao je ovdje stoljećima. Njime su se mještani Fajtovaca i drugih okolnih sela služili meljući brašno za vlastite potrebe. Kada je dotrajao, pokrenuli su 1987. godine akciju obnove u kojoj je i Krupić učestvovao.

– Došao mi je Mirko sa grupom ljudi i ponudio da učestvujem u obnovi mlina. Dao sam ondašnjih 400.000 dinara za red za meljenje. Za taj novac sam ja prije nekog vremena uveo struju na spratu, ubacio stolariju i opremio dva balkona. U akciju su se uključili još neki ljudi iz Kamengrada i namirilo se nas tridesetak koji smo obnovili mlin tada. Radio je cijeli rat, a onda su ga srušili – priča Krupić.

FOTO: Fena

Nakon vremena provedenog u izbjeglištvu, Krupić se iz Slovenije vratio, ali je mlin je i dalje bio devastiran. Kako je radio u Sloveniji, malo je vremena provodio u Sanskom Mostu, te mlin nije uspio obnoviti. A onda po odlasku u penziju, sam je pokrenuo akciju obnove i Starac je zasjao starim sjajem.

– Dođem ti ja prije tri godine i gledam kako bi ga obnovio. Sve sam nanovo uradio i unutrašnjoj i vanjski dio. Niko u mlinu ne melje, a ni ja nemam računa da meljem osim što ovako sameljem svoju pšenicu i kukuruz, pa prodajem turistima. Neki dan su mi bili Norvežani i kupili brašna. Znaju oni šta je to i poznaju naša tradicionalna jela – kaže Krupić.

Podršku Općine trenutno nema, ali bori se sam jer mu kao penzioneru ovo dobro dođe da korisno utroši vrijeme. Kilogram brašna košta 3 KM i ide kao halva kaže Krupić.

FOTO: Fena

Rijeka Bliha je lijeva pritoka rijeke Sane. Izvire u mjestu Donji Lipnik, na 450 metara nadmorske visine. Dužina toka je 23,9 kilometara. Na devetom kilometru njenog toka između Fajtovaca i Gornjeg Kamengrada nalazi se Blihin skok. Vodopad je visine preko 40 metara i širine oko 10 metara, a poznat je po svojoj ljepoti i predstavlja jedan od važnih turističkih potencijala općine Sanski Most.

Ova rijeka ima svoje pritoke u vidu manjih rijeka ili potoka u koje se ubrajaju: Suvača, Obarak, Modrašnica, Hatiraj i Suhača. Skoro sve ove pritoke izuzev Suhače izviru na nadmorskim visinama iznad 400 metara. Rijeka Bliha je rijeka brzog toka, sa kamenitim koritom. Sve svoje pritoke Bliha prima sa lijeve strane. Ulijeva se u rijeku Sanu poslije 23 km toka.

fokus