Category: Vijesti

Desetorica optuženih za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, među kojima i više bivših visokopozicioniranih dužnosnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vojske Republike Srpske (VRS), nisu dostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu.

Prema podacima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, radi se o Tomislavu Kovaču, Milomiru Savčiću, Milenku Živanoviću, Svetozaru Kosoriću, Radoslavu Jankoviću, Milisavu Gavriću, Zoranu Maliniću, Miomiru Jasikovcu, Borislavu Stojišiću i Rajku Drakuliću, protiv kojih su optužnice potvrđene.

– Trenutno u Posebnom odjelu za ratne zločine ima potvrđenih desetak optužnica, u kojima se optuženici nalaze uglavnom na teritoriji Srbije i to je veliki problem u borbi protiv nekažnjivosti zločina, jer je dio tih optuženika zauzimao značajne pozicije 1995. godine, tako da Tužiteljstvo BiH uz pomoć Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) pokušava naći modalitet za njihovo procesuiranje i kažnjavanje – rečeno je iz Tužiteljstva BiH.

Istovremeno, iz Tužiteljstva podsjećaju kako su za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, u julu 1995. godine, u sklopu Posebnog odjela za ratne zločine od početka njegovog rada do sada podignute optužnice protiv oko 50 optuženika.

Nadalje, navode kako su na temelju optužnica Tužiteljstva BiH, izrečene pravomoćne zatvorske kazne od više stotina godina, te da su neke od najdužih zatvorskih kazni, s više od 30 godina zatvora po optuženom, izrečene protiv pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS-a u predmetu Franc Kos i drugi.

Inače, Posebni odjel za ratne zločine vodi predmete protiv većeg broja prijavljenih i osumnjičenih osoba koji su nedostupni pravosuđu BiH (u 123 predmeta nedostupna 361 osoba), među kojima ima i osoba prijavljenih i osumnjičenih za zločine u i oko Srebrenice.

– Najveći je problem što se ove osobe u najvećem broju nalaze u zemljama regije i koji većinom imaju dvojna državljanstva, stoga je njihovo izručenje nemoguće očekivati. Zbog toga, Tužiteljstvo BiH pokušava u okviru regionalne saradnje iznaći modalitet za borbu protiv nekažnjivosti i procesuiranje osoba koje su u regionu – navode iz Tužiteljstva BiH.

Nadalje, pojašnjavaju kako su predmeti protiv određenog manjeg broja optuženih, zbog nedostupnosti optuženika, ustupljeni na procesuiranje pravosuđu Srbije, poput predmeta koji se odnosi na Zemljoradničku zadrugu ‘Kravica’, lokalitet na kojem su, prema sudski utvrđenim činjenicama, počinjena masovna ubistva u julu 1995. godine.

Iz Tužiteljstva BiH kazali kako postoji i određen broj predmeta koji su u fazi istrage, u odnosu na događaje u i oko Srebrenice, u ljeto 1995. godine, protiv više desetina osoba, ali o tome u ovoj fazi nisu mogli detaljnije govoriti.

Izvor: Fena/N1

Uvoz vode, sokova i bezalkoholnih pića u BiH i dalje je prekomjeran, tako da je u prvom polugodištu iznosio 80.043.144 KM, što je više za 16,9 posto nego u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je uvezeno ove robe u vrijednosti od 68.489.664 KM, rečeno je Srni iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

U prvih šest mjeseci uvoz je količinski iznosio 76,4 miliona litara, odnosno 3,9 milion litara više u odnosu na isti period 2022. godine, što čini povećanje od 5,4 posto.

Vrijednost izvoza vode, sokova i bezalkoholnih pića, u prva dva kvartala iznosio je 22.568.668 KM što je više za 10,9 posto od izvoza u istom periodu lani, kada je izvezeno 20.342.117 KM.

Kada se posmatra izvoz količinski, primjećuje se pad od 8,6 posto, te se može zaključiti da je količinski robna razmjena manja i da se samo radi o povećanju izvozne jedinične vrijednosti, ističu iz Komore.

U prvih šest mjeseci ukupan obim razmjene iznosio je 102,6 miliona KM, što je više za 13,8 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, odnosno predstavlja povećanje od 15,5 posto.

Iz Spoljnotrgovinske komore navode da je pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu iznosila 28,2 posto, a u istom periodu prethodne godine 29,7 posto.

Komentarišući ovoliki uvoz, iz Komore podsjećaju da je BiH je potpisnica Cefta sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji između ostalog regulišu trgovinske odnose zemalja u regionu i EU i doprinose liberalizaciji trgovine.

“Slobodno tržište, kontinuiran marketing uz promociju i distributivni kanali daju prednost vodi i bezalkoholnim pićima iz uvoza. Ipak, ukoliko potrošači konačno shvate da kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a i konzumiraju vjerovatno i kvalitetniju vodu, možda i smanjimo prekomjeran i nepotreban uvoz”, ističu iz Komore.

Iz Spoljnotrgovinske komore su dodali da se ovaj jaz može smanjiti jedino većom zaštitom domaće proizvodnje u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza robe iz susjednih zemalja, povećanom marketinškom kampanjom domaćih brendova i intenzivnijom kupovinom domaćih proizvoda.

Izvor: BHRT